Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 7° 1
Sutra: 7° 7° 1
22. veljače 2019.
Izborno zakonodavstvo

Sadašnji je izborni zakon itekako manjkav. Bi li "njemački model" vratio povjerenje u politiku?

Photo: Robert Anic/PIXSELL
Photo: Robert Anic/PIXSELL
Autor:
Objavljeno: 21. siječanj 2019. u 21:14 2019-01-21T21:14:00+01:00

GLAS je najavio da će predložiti korjenite izmjene Zakona o izboru zastupnika u Hrvatski sabor i to u skladu s njemačkim izbornim modelom. Time je vjerojatno prva parlamentarna stranka koja ne razmišlja tako da postojeći sustav doradi, nego tako da ga korjenito promijeni

ZAGREB Na sredini mandata ovoga saziva Hrvatskog sabora izborno zakonodavstvo ponovno je postalo važno pitanje. Mnogi smatraju da sadašnji sustav izbora zastupnika u deset izbornih jedinica po 14 zastupnika ima niz manjkavosti te da je on sukreator nepovjerenja u politiku, stranke i višestranačje, a to bi se nepovjerenje drugačijim izbornim pravilima smanjilo. Vlada je odustala od promjena izbornog zakonodavstva i u ovogodišnjem su najavljene tek promjene Zakona o lokalnim izborima. Ministarstvo uprave je na javnom savjetovanju održanom prošle jeseni najavilo i promjene Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor i promjene Zakona o izbornim jedinicama, ali se u međuvremenu od toga odustalo.

Valja podsjetiti da je u svom pledoajeu pred Saborom Andrej Plenković, tada mandatar za sastav Vlade, izrijekom spomenuo upravo promjene Zakona o izbornim jedinicama kako bi se njihova veličina ujednačila. Ako se od mnogo toga odustalo, ponešto se i ubacilo, makar kao probni balon u raspravu. Premijeru Plenkoviću sviđa se premijski model, kakav postoji u Grčkoj i Italiji, a koji relativnom izbornom pobjedniku jamči dodatnih 20 do 40 zastupnika kako bi si lakše osigurao većinu u parlamentu, što je moguće manje se gnjavio s koalicijama (ali ne znači da će ih izbjeći), a svrha je tog modela osiguravanje stabilnosti nauštrb u demokraciji proklamirane jednakosti.

Korjenita promjena

To što Vlada ne namjerava mijenjati ništa kada je riječ o izborima za Sabor ne znači da opozicija miruje. GLAS je najavio da će predložiti korjenite izmjene Zakona o izboru zastupnika u Hrvatski sabor i to u skladu s njemačkim izbornim modelom. GLAS je vjerojatno prva parlamentarna stranka koja o promjeni izbornih pravila ne razmišlja tako da postojeći sustav doradi nego tako da ga korjenito promijeni. U Njemačkoj birači imaju dva glasa, jedan daju stranačkoj listi i ti se kandidati biraju razmjernim sustavom, a drugi daju kandidatu koji se većinskim sustavom bira u jednomandatnoj izbornoj jedinici. Specifičnost je tog modela način izračuna mandata. Pretpostavimo da se u parlament bira 100 zastupnika, 50 s lista i 50 u izbornim jedinicama.

Porezna olakšica

Svoje ideje o promjeni izbornog zakona u jesen prošle godine objavila je i stranka Promijenimo Hrvatsku saborskog zastupnika Ivana Lovrinovića. Izborni prag bio bi smanjen s pet na tri posto, a uveli bi čak pet preferencijskih glasova. Broj zastupnika smanjili bi na 120, a broj manjinskih zastupnika s osam na šest pri čemu bi se promjena odnosila na broj zastupnika srpske manjine kojih više ne bi bilo tri nego jedan. Broj zastupnika dijaspore povećali bi na pet, uveli bi elektroničko glasanje, a izlazak birača na biralište stimulirala bi jednokratnom poreznom olakšicom. O izbornom zakonodavstvu očito će se u sljedeće dvije godine ponovno mnogo raspravljati i, ponovno, po svemu sudeći, ništa bitno mijenjati.

Neka stranka osvoji 30 posto glasova i stječe pravo na 30 zastupnika (u praksi bi to zbog izbornog praga bilo više). U parlament prvo ulaze oni kandidati te stranke koji su pobijedili u izbornim jedinicama. Dakle, ako je stranka pobijedila u 10 izbornih jedinica, njih 10, a potom sljedećih 20, koliko nedostaje do njih 30, ulazi sa stranačke liste. Na taj način osigurava se važnost stranaka (a one su neizravno navedene i u hrvatskom Ustavu u članku o najvišim ustavnim vrednotama), ali se osigurava i izravna, poimenična predstavljenost birača. Istodobno, taj sustav sprječava da neka stranka dobije znatno veći broj mandata od postotka glasova.

Neovisniji zastupnici

U GLAS-u su nam kazali da će svoj prijedlog zakona razraditi na temelju opsežnih simulacija i konzultacija sa stručnjacima. Načelno smatraju da bi i dalje trebalo birati 140 zastupnika pri čemu bi se njih 70 biralo s liste i Hrvatska bi bila jedna izborna jedinica (ne bi ih bilo 10, kao sada), a 70 bi ih bilo birano u jednomandatnim izbornim jedinicama čime bi bila osigurana i regionalna predstavljenost u Saboru jer bi kandidati u tim jedinicama u njima morali imati i prebivalište. Mogući su i drugačiji omjeri broja zastupnika koji se biraju s lista i koji se biraju u izbornim jedinicama, a hoće li se za takav omjer odlučiti u GLAS-u odlučiti će na temelju simulacija.

U toj stranci napominju da se tim načinom omogućava građanima da imaju izravno izabranog zastupnika što snaži vezu izabranog političara i birača. Istodobno, to slabi snažan prezidencijalizam u strankama primjetan u sadašnjem sustavu, a koji se posebno očituje prilikom sastavljanja lista. Svakoj bi stranci bilo u interesu da u jednomandatnoj izbornoj jedinici istakne snažnog i prepoznatljivog kandidata, sposobnog pobijediti na izborima. Tako izabrani zastupnici bili bi neovisniji o volji predsjednika i vrha stranke, a to je moguće sredstvo za smanjivanje (ne i onemogućavanje) pretrčavanja iz jedne u drugu stranku, iz opozicije u vlast.

Posljedica takvog modela su i česte koalicijske vlade, a sudeći po njemačkim iskustvima one mogu dati doprinos razvoju demokratske političke kulture. Taj model također dokida potrebu za preferencijalnim glasom budući da svaki birač svog zastupnika može izravno birati u svojoj jedinici imenom i prezimenom. Taj model znači i da parlament nema fiksan, unaprijed zadan broj zastupnika, jer je moguće da lista neke stranke ne prijeđe prag (pa s liste nitko nije izabran), ali pobijedi u jednoj ili više izbornih jedinica. GLAS broj zastupnika koje biraju nacionalne manjine i dijaspora ne bi mijenjao.

Prijedlog promjena Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor izradio je Most, ali njihov se prijedlog kreće u granicama sadašnjeg sustava. Prema njihovu prijedlogu biralo bi se 120 zastupnik a (ne 151), a izborne jedinice poštovale bi granice županije i gradova. Birači bi imali pravo na tri preferencijalna glasa, a u izbornim jedinicama biralo bi se 111 zastupnika. Nacionalne manjine birale bi ih šest, a dijaspora tri koliko je zadano Ustavom. Most bi izborni prag smanjio s pet na četiri posto. S tri preferencijalna glasa bi praktično onemogućili predizborne koalicije, smatraju u Mostu.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka


Promo
S pet zvjezdica napunite sezonu brzo, lako i jednostavno