Hrvatska izbila na vrh EU-a

ŠTO JE NAMA RAST? Rekordan kvartalni rast ne jamči i bolji standard

Jagoda Marić

Glavni izvor rasta je osobna potrošnja koja je rasla 4,4 posto i rast investicija koje su u prvom tromjesečju bile veće za 11,5 posto u odnosu na prva tri mjeseca prošle godine - Željko Lovrinčević / Foto G. STANZL/PIXSELL

Glavni izvor rasta je osobna potrošnja koja je rasla 4,4 posto i rast investicija koje su u prvom tromjesečju bile veće za 11,5 posto u odnosu na prva tri mjeseca prošle godine - Željko Lovrinčević / Foto G. STANZL/PIXSELL

Plaće su rasle pod pritiskom manjka radne snage. Izvozit ćemo i dalje radnu snagu koju smo školovali, a uvoziti radnike s nižim plaćama, što će se odraziti i na mirovinski sustav, upozorava Željko Lovrinčević



ZAGREB  Na rastu potrošnje i investicija hrvatsko je gospodarstvo u prvom tromjesečju ove godine, prema prvim procjenama Državnog zavoda za statistiku, poraslo čak 3,9 posto u odnosu na isto razdoblje 2018. godine. U odnosu na prethodni kvartal, odnosno zadnji u 2018. godini, BDP je rastao 1,8 posto.


Hrvatska je ovaj put, nakon dugo godina provedenih pri dnu ili u najboljem slučaju na sredini europske ljestvice kad je rast u pitanju, izbila na sam vrh. Kvartalni rast od 1,8 posto najveći je u Europskoj uniji, kad su u pitanju dosad objavljeni podaci za većinu zemalja, dok je na godišnjoj razini rast od 3,9 posto pri samom vrhu, odmah iza Mađarske (5,2 posto), Rumunjske (5,1 posto) i Poljske (4,6 posto).


Hrvatskoj se u prvom tromjesečju ove godine dogodio rast koji je iznenadio i analitičare, ali i političare, no prije zaključka kako se sada mogu očekivati veće stope rasta na razini godine, barem iznad tri posto, treba napomenuti da je da je Hrvatska rast od četiri posto imala i u zadnjem kvartalu 2016. godine, ali se to nije pretvorilo u trend.


Sličnosti i razlike




Glavni izvor rasta je osobna potrošnja koja je rasla 4,4 posto i rast investicija koje su u prvom tromjesečju bile veće za 11,5 posto u odnosu na prva tri mjeseca prošle godine. Rast potrošnje se temelji, objašnjava ekonomski analitičar Željko Lovrinčević, na činjenici da su rasli nenamjenski krediti građanima, da su za tri posto rasle plaće u javnom sektoru, te da je rasla i zaposlenost. Potrošnju uz to, ističe Lovrinčević, podižu i doznake naših građana iz inozemstva koje bi u ovoj godini, prema njegovim procjenama mogle dosegnuti 17 milijardi kuna.


Kad su u pitanje investicije, Lovrinčević kaže da je graditeljstvu pogodovalo to što je zima bila blaga, pa je primjerice veljača bila pogodnija za radove nego svibanj. Iako preciznih podataka o strukturi investicija nema, on ističe kako se one sigurno dobrim dijelom temelje na ulaganjima u infrastrukturi gdje novac u velikom postotku dolazi iz strukturnih fondova, poput Pelješkog mosta, željezničke pruge Dugo Selo-Križevci ili mosta Svilaj.


Na primjedbu da temelji rasta doista podsjećaju na one iz 2006. ili 2007. godine kada su se također po kvartalima bilježile nešto veće stope rasta, Lovrinčević odgovara da uz sličnosti postoje i razlike.


– Rast nenamjenskih kredita građanima koje Hrvatska narodna banka od travnja nastoji ograničiti mogao bi se u budućnosti pretvoriti u problem njihove naplate i u neku novu stranku koja traži otpis ili oprost. Ali financiranje infrastrukturnih projekata iz strukturnih fondova i doznake naših građana iz inozemstva su ipak nezadužujuća osnova za rast i to je ono što je bolje u odnosu na godine prije krize, kaže Lovrinčević.


Napominje i to da europski fondovi daju još prostora za nastavak rasta, ali da će oni onda otvoriti pitanje potrebne radne snage za njihovu realizaciju, a već sada je nema u Hrvatskoj, pa će uz odlazak naših građana, Hrvatska morati dodatno pojačati razmišljanja o uvozu radne snage. Procjene rasta pokazale su i da je doprinos uvoza znatno veći od izvoza, pa je zaključak da rast nije temeljen na povećanju konkurentnosti u Hrvatskoj, niti povećanju produktivnosti, niti je značio transfer novih tehnologija, što znači da u končanici neće uroditi ni jednakim povećanjem životnog standarda.


– Plaće su rasle pod pritiskom nedostataka radne snage, a ne povećanja konkurentnosti ili produktivnosti. Izvozit ćemo i dalje radnu snagu koju smo školovali, koja odlazi na veće plaće, ali barem šalje doznake, a uvozit ćemo one koje trebamo za realizaciju projekta koji se financiraju iz EU-a, što znači radnike s nižim plaćama. Pitanje je kakvog će to efekta imati na naš mirovinski i zdravstveni sustav, ali i na društvo u cjelini, upozorava Lovrinčević.


Horvat bi pet posto


Procjene DZS-a natjerale su ministra gospodarstva Darka Horvata da opet počne spominjati optimistične procjene gospodarskog rasta od pet posto, koje je u svom predizbornom programu isticao i HDZ, ali se Vlada do kraja mandata u svojim programima drži stopa ispod tri posto u sljedeće tri godine.


Horvat je pak rekao da ni on ni ostali ministri nisu zadovoljni stopom rasta od 2,5 posto.


– Ako je ovo brojka koja se događa kao jedna prolazna ili međufaza do meni željenih pet posto gospodarskog rasta onda smo na dobrom putu, rekao je Horvat uz opasku da »ovo polako ide prema pet posto«.


Premijer Andrej Plenković nije se upuštao u precizne procjene ali je poručio da je rast u prvom kvartalu još jedan poticaj da Vlada nastavi »predano raditi na trokutu uspješnosti koji čine fiskalna konsolidacija, strukturne reforme i ulaganja«, što je dovelo, kako tvrdi, do povećanja dohotka stanovništva i rasterećenja gospodarstva, koji su pridonijeli jačanju gospodarskog rasta.


– Nakon izlaska iz procedure prekomjernih makroekonomskih neravnoteža, ostvarenja proračunskog viška drugu godinu zaredom te vraćanja investicijske razine kreditnog rejtinga (Standard & Poor’s), ubrzanje gospodarskog rasta u prvom kvartalu na 3,9 posto svrstava Hrvatska među članice EU-a s najdinamičnijim gospodarskim rastom u prvom kvartalu, što je važno za daljnje jačanje hrvatskog gospodarstva, konkurentnosti te povjerenja investitora, prenosi Vlada u svom priopćenju premijerovu izjavu.


Opasnost za budućnost


Da je rast »blago iznad očekivanja«, priznao je i ministar financija Zdravko Marić, ističući da je uz građevinarstvo, trgovinu na malo, ponovo porasla i industrijska proizvodnja.


Što se tiče rasta investicija, rekao je da se prema dosad objavljenim podacima DZS-a ne vidi razdioba privatnih i javnih investicija, ali se kod javnih vide efekti projekata u prometnoj infrastrukturi, kao što su Pelješki most i drugi, a tu su i projekti komunalne infrastrukture s visokim stopama rasta, što on pripisuje efektu ustupanja prihoda od poreza na dohodak općinama, gradovima i županijama.


Na pitanje je li osobna potrošnja, koja je i dalje glavni pokretač, rasla na valu rasta kredita, posebice nenamjenskih, i krije li se tu opasnost za budućnost, odgovorio je kako je to »jako dobro pitanje« i da »na to treba dobro gledati«. Dodao je da HNB o tome vodi brigu i da je središnja banka nedavno reagirala s mjerama ograničavanja nenamjenskog kreditiranja.