Previranja na tržištu obveznica

Razdoblje niskih kamata dolazi, izgleda, svom kraju: Tko se misli zadužiti, neka ne čeka previše

Branko Podgornik

ZAGREB Dužnosnici banaka upozorili su europske države i kompanije neka budu agilnije u prikupljanju novca na tržištu obveznica tijekom prvog tromjesečja iduće godine, jer kombinacija političkih i financijskih neugodnosti može stvoriti najnepovoljnije uvjete za zaduživanje u nekoliko godina, objavio je prošlog tjedna Financial Times. – Sljedeće godine očekujemo previranja. Puno je neizvjesnosti među investitorima, kao i među izdavateljima obveznica – rekao je Felix Orsini, zadužen za državne i korporativne obveznice u francuskoj banci Societe General. On savjetuje države i poduzeća neka budu »krajnje pragmatični, brzo reagiraju i uhvate prilike čim se one pojave«.

Poznato je da ministarstva financija država imaju godišnje planove zaduživanja ili refinanciranja dugova, koje počinju provoditi već u prvom tromjesečju. Zadužuju se putem prodaje obveznica, nastojeći postići njihovu što višu cijenu, uz što manje kamate. Slično postupaju i mnoga poduzeća. Proteklih nekoliko godina kamate u Europi bile su povijesno niske, ali se čini da se to razdoblje naglo bliži kraju.


– Mnogim izdavateljima obveznica govorimo: Nemojte očekivati takvo povoljno okruženje kakvo obično vlada u prvom tromjesečju. Kada vidite priliku za izlazak na tržište, uhvatite je, jer ne znate kada će doći sljedeća. Nemojte očekivati cijene kakve ste uspjeli postići ove godine, rekao je neimenovani bankar Financial Timesu.Ove godine naglo se povećala kolebljivost financijskih tržišta, jer američka središnja banka prestaje s monetarnim popuštanjem i uporno nastavlja podizati kamate. Europska središnja banka zasad nema namjeru podići kamatnu stopu, ali je odlučila od 1. siječnja zaustaviti program tiskanja novca te prestati s kupovanjem novih obveznica prezaduženih država eurozone. Ukratko, eura i dolara bit će u financijskom krvotoku manje nego prije, što najvešćuje i postupni rast kamata. Usporedo s tim, raste neizvjesnost zbog mogućeg naprasnog izlaska Velike Britanije iz EU-a na kraju ožujka, a u državama se podiže i politička temperatura uoči proljetnih izbora za Europski parlament.