Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 23° 4
Sutra: 23° 23° 4
23. listopada 2019.
Progon novinara

REPRESIVNO GRANATIRANJE MEDIJA: U Hrvatskoj je sve više sudskih udara na novinarsku profesiju

Foto Denis Lovrović
Foto Denis Lovrović
Autor:
Objavljeno: 8. siječanj 2019. u 7:32 2019-01-08T07:32:19+01:00

Satirični portal NewsBar osuđen je zbog satire. Jutarnji list mora platiti 50.000 kuna zbog autoriziranog intervjua s Nikolom Grmojom, a HRT je podigao tužbu protiv Hrvatskog novinarskog društva i svojih novinara – Hrvoja Zovka i Sanje Mikleušević Pavić

U posljednjim danima prosinca sutkinja Općinskog građanskog suda u Zagrebu Snježana Šagud prvostupanjski je presudila da satirični portal Newsbar mora isplatiti Velimiru Bujancu 12 tisuća kuna plus sudske troškove zbog satiričnog članka pod nazivom »Hitna pomoć oživljavala Bujanca nakon vijesti o zapljeni kokaina vrijednog 44 milijuna eura«. U toj nevjerojatnoj presudi Sud je zaključio da NewsBar mora platiti odštetu jer je objavio neistinite informacije, kojima je svjesno i bezobzirno uvrijedio i oklevetao Velimira Bujanca.

Sutkinju Šagud Vlado Lucić i NewsBar nisu uspjeli uvjeriti da je objavljen satirični osvrt, nego je ona zaključila kako su u pitanju svjesne izmišljotine. Sutkinja tumači da satira predstavlja ismijavanje konkretnih, postojećih anomalija u društvu, dakle ismijavanje stvarnih činjenica i događaja, a ne izmišljenih. To što NewsBar u svojim uvjetima korištenja ističe kako su sve objavljene vijesti izmišljene, nije prema njezinom mišljenju dovoljno, jer to ne znaju svi njegovi korisnici. Vlado Lucić, tadašnji glavni urednik NewsBara uvjeravao je sutkinju da je u pitanju kritična satira, ali nije u tome uspio.

Demantij lažne vijesti 

NewsBar je, osim toga, objavio Bujančev demanti sporne vijesti, što je bio jedinstven slučaj demantiranja potpuno lažne objave. Ipak, sud nije povjerovao Luciću, niti njegovom obrazloženju satire, niti onome što piše u Općim uvjetima korištenja tog portala. Tu se lijepo navodi da su sve vijesti izmišljene ali sad ni zakonske odredbe o satiri, valjda, više ne vrijede. Ova je sudska presuda ohrabrila Velimira Bujanca pa je najavio nove tužbe protiv medija koji su se bavili njegovom promocijom u nacističkoj uniformi i plaćanju prostitutki kokainom.

Zovko: Žele smrt novinarstva kao javnog dobra

»Presuda protiv Newsbara nije samo udar na satiru i novinarstvo, nego udar na zdrav razum. I ta i ostale presude pokazuju da su novinari postali učestala i laka meta za cijeli represivni aparat. Jer se događa često da suci tuže novinare, a njihovi kolege suci vode predmet. I neke od presuda Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu su upozorile Hrvatsku da donosi enormne odštete sucima u postupku protiv novinara. To sve pokazuje u kakvom se teškom položaju nalazi novinarska struka pa i to koliko država dopušta zlostavljanje novinara i novinarske profesije«, govori nam Hrvoje Zovko, predsjednik HND-a. Meta su novinari, meta su redakcije, a tuže dužnosnici ili tzv. ugledni članovi ovog društva pa i sami suci. Kaže da stalno o tome upozoravaju međunarodnu javnost kako bi se to zaustavilo.

O tužbama HRT-a protiv HND-a, svoje kolegice i sebe, Zovko kaže da je to nezabilježen napad na strukovno društvo i svoje zaposlenike, s ciljem zastrašivanja ljudi s porukom – ako njima ovo možemo raditi, što tek možemo raditi vama! Zovko kaže da mu se čini da društvo želi uništiti novinarsku profesiju kao javno dobro.

Isti Općinski građanski sud u Zagrebu nepravomoćno je presudio da izdavač tjednika Lider mora Milijanu Brkiću, potpredsjedniku Hrvatskog sabora i zamjeniku predsjednika HDZ-a, platiti 15 tisuća kuna, kamate i sudske troškove jer su mu ugrozili »dostojanstvo, ugled i čast«. Brkić je poznat po tome da tuži sve živo kao što je činio i njegov bivši policijski i partijski šef Karamarko. Autor teksta pod naslovom »Politika je ipak kurva« je 2014. godine napisao kako je Milijan Brkić prepisao diplomski rad i osumnjičenima za ratni zločin dojavljivao da će ih policija uhititi. Taj tekst objavljen je malo nakon što se doznalo za sadržaj tajno snimljenih razgovora koje je Brkić vodio s pripadnicima Antiterorističke jedinice Lučko uoči njihova uhićenja zbog sumnje da su povezani s ratnim zločinom u Gruborima.

U prosincu 2009., Brkić (a tada je bio zamjenik glavnog ravnatelja policije) im je javio da počinju uhićenja odnosno da će dobiti poziv na razgovor s policijom. Za vrijeme suđenja optuženima za zločin u Gruborima, Brkić je objašnjavao da to nije bila kompromitacija tajnih mjera, jer je bio svjestan da se telefoni specijalaca prisluškuju. Stvar je stoga bila jednostavna i legalna, tvrdio je on na sudu.

U studenom ove godine zagrebački Županijski sud potvrdio je presudu Općinskog suda u Splitu da Neven Cambj, sudac splitskog Županijskog suda i član DSV-a, dobije od Jutarnjeg lista 50.000 kuna naknade »za duševne boli« izazvane jednim intervjuom objavljenim u studenom 2017. Jutarnji list objavio je autorizirani intervju sa saborskim zastupnikom Mosta Nikolom Grmojom u kojem je on govorio i o stanju o pravosuđu i ulozi Državnog sudbenog vijeća, tijela koje imenuje suce i odlučuje o njihovoj disciplinskoj odgovornosti. Tada je, među ostalim, Grmoja rekao da je »DSV izvor korupcije. Ne mogu nam korumpirani ljudi birati suce«. Iako nije naveo ime ni jednog člana DSV-a, pa ni Cambjevo, taj sudac je podigao privatnu tužbu i u njoj ustvrdio da su tvrdnje u intervjuu upravljene baš protiv njega.

HRT protiv HND-a 

U travnju je Općinski građanski sud u Zagrebu je nepravomoćno presudio da tjednik Novosti, odnosno Srpsko narodno vijeće mora platiti Mirjani Hrgi 48 tisuća kuna zbog povrede osobnosti tekstom »Suicid iz zasjede«, objavljenog u svibnju 2016. Isto tako, Novosti su nepravomoćno izgubile spor u kojem ih je tužila Tanja Belobrajdić zbog teksta Viktora Ivančića »Kolac balade«.

Nije loše prisjetiti se i nekih starijih, ali ne tako davnih presuda. U ožujku prošle godine bivši ministar kulture Zlatko Hasanbegović nepravomoćno je dobio spor protiv književnika i novinara Ante Tomića zbog navodnih uvreda na njegov račun iznesenih u članku »Jadi političkog minotaura«, kojeg je objavio beogradski tjednik NIN. To stoji 30 tisuća plus kamate 12 tisuća i sudski troškovi.

Ali, potez čelništva Hrvatske radio televizije neugodno je iznenadio i one koji su navikli na bizarnosti sa zagrebačkog Prisavlja. Hrvatska radio televizija podigla je krajem godine tužbe protiv Hrvatskog novinarskog društva, ali još i pojedinačne tužbe protiv svojih novinara – Hrvoja Zovka, predsjednika HND-a i Sanje Mikleušević Pavić, predsjednice Ogranka HND-a na HTV-u. Čelnici HRT-a, koji nas košta ukupno oko 1,2 milijarde kuna godišnje, traže više od 510 tisuća kuna odštete, 200 tisuća kuna od HND-a, oko 260 tisuća kuna od Zovka na osnovu dvije tužbe, a 50 tisuća od Sanje Mikleušević Pavić.

I te kako je presedan da je HRT preko odvjetničkog društva Madirazza i partneri podnio tužbu Općinskom građanskom sudu u Zagrebu protiv HND-a i Mikleušević Pavić zbog priopćenja te strukovne novinarske udruge, za koje čelništvo HRT-a smatra da sadrži »objektivno uvredljive i netočne izjave« i da izrečene izjave »nanose štetu ugledu, imenu i časti« HRT-a.

Otkaz jer nema cenzure 

U priopćenju Ogranka HND-a na HRT-u 11. rujna, njegovi su se članovi ogradili od »svih afera koje u posljednje vrijeme potresaju našu kuću, poput posljednje vezane za pokušaj preprodaje karata za Svjetsko nogometno prvenstvo 2018., ali i sadržaja, načina izbora i iznosa plaćenog za projekt »Je li moglo drugačije«. Za taj projekt, dokumentarnu seriju o pretvorbi i privatizaciji koja je naručena izvan kuće na Prisavlju, HND-ovi novinari na HRT-u napisali su da »opravdava grabež, korupciju i bezakonje« a da joj je dodijeljeno više od pola milijuna kuna. U njoj je i bjegunac pred hrvatskim pravosuđem Miroslav Kutle dobio priliku da pokuša opravdati svoje mnogobrojne projekte koji su mahom propali, a za sve ono loše iz pretvorbe i privatizacije optuži onu drugu, tzv. tehnomenadžersku struju HDZ-a.

Nakon što su prije nekoliko dana konstatirali da ne komentiraju sudske postupke koji su u tijeku, u srijedu su odjednom i ničim izazvani u HRT-u promijenili to principijelno stajalište pa su »sa žaljenjem« konstatirali da je HRT protiv svojih novinara i urednika »bio dužan podići tužbe radi naknade štete zbog povrede časti i ugleda HRT-a, te privatnu tužbu zbog kaznenog djela klevete – zato što su neistinito tvrdili da kod HRT-a postoji cenzura, premda su znali da ista ne postoji«.

Možda je čak i njihovim poslodavcima bilo ipak malo previše što čelnici HRT-a svojim istaknutim novinarima i urednicima daju otkaz (kao Zovku) ili ih profesionalno degradiraju (kao Sanju Mikleušević Pavić) a onda još od njih i sudski potražuju desetine tisuća eura. Čak je i zloglasni drug Tito pazio da disidentima koje je maknuo ne ugrozi i materijalnu egzistenciju.

Šerić: Tužbe HRT-a su apsurdne

Odvjetnik Branko Šerić 1988. godine je kao sudac odbio odluku okružnog javnog tužitelja o zabrani satiričnog priloga Feral Tribune koji je tada izlazio unutar Slobodne Dalmacije.

U povodu presude protiv News bara nam kaže da su drukčije okolnosti u onom slučaju od prije 30 godina i sada. Kaže da mu je teško komentirati jer ne poznaje spis predmeta pa bi trebalo vidjeti dokazni materijal u tom predmetu, a osim toga presuda je nepravomoćna. Ali, notorno je da je satira neophodna, a javne osobe, medijski eksponirane, bez obzira jesu li političari, novinari, odvjetnici, književnici moraju imati veći prag tolerancije na kritiku, a pogotovo na ironiju i satiru na svoj račun, pod uvjetom da se ne radi o zlouporabi satire, govori nam Šerić.

Što se tiče tužbe HRT-a protiv HND-a i svojih novinara, Šerić kaže da mu je čudno i smiješno da se poslodavac razračunava na ovaj način sa svojim djelatnicima. »Nikad nisam čuo za taj način razračunavanja sa svojim ljudima, a pogotovo kad je riječ o novinarima koji žive od pisane ili izgovorene riječi. To je apsurdno«, govori nam Šerić.

Možda je od svih direktora, glavnih ravnatelja dosad, od 1956. godine kada je počela emitirati Televizija Zagreb pa naovamo, sadašnji glavni ravnatelj HRT-a najmanje poznat hrvatskoj javnosti. Za one prije njega se ipak u javnosti bilo znalo. Ali, slučajno ili ne, on ima nekad vrlo moćnu punicu Kseniju Urličić, sestru prvog predsjednika Hrvatskog sabora Žarka Domljana, koja je za vrijeme Franje Tuđmana uređivala program Hrvatske televizije. Hrvatska je po mnogim područjima tek slabo prikrivena dinastija, zato nam i je tako kako je.

Trn u oku 

U rujnu je Hrvatsko novinarsko društvo pravomoćnom presudom izgubilo 25 godina dug sudski spor, pa će mora platiti više od 320.000 eura. HND-u je naloženo da tvrtki U.T.T. Europa 92 d.o.o iz Zagreba isplati iznos od 126.616,61 eura u kunskoj protuvrijednosti s pripadajućim zateznim kamatama koje teku od 1993., kad je ta tvrtka podigla tužbu. Budući da se sudi 25 godina, kamate čine dvije trećine tog iznosa. Nad tvrtkom koja je 1993. protiv HND-a podigla tužbu je tijekom sudskog postupka, 2005. godine, proglašen stečaj, a sudski postupak protiv HND-a u ime i za račun stečajne mase nastavio je stečajni upravitelj. Predmet sudskog spora je ugovor o najmu i preuređenju dijela zgrade u vlasništvu HND-a u Perkovčevoj 2 u Zagrebu. Kako ta tvrtka ni nakon više od dvije godine nije dovršila preuređenje prostora niti plaćala najam, HND je raskinuo ugovor o zakupu i preuređenju te 1993. ishodio sudsku deložaciju najmoprimca iz zgrade HND-a.

Iako je HND tijekom postupka dokazivao da iznos neplaćenog najma, režijskih troškova i izgubljene zarade za vrijeme dok je spomenuta tvrtka boravila u prostoru HND-a iznosi 420.083,00 njemačkih maraka i zahtijevao prijeboj uzajamnih potraživanja, sud je većinu argumenata HND-a odbacio te djelomično prihvatio zahtjeve tužitelja. Jedan od ključnih argumenata suda u tom postupku bio je da HND svoja potraživanja prema spomenutoj tvrtki nije prijavio u stečajnom postupku tvrtke U.T.T. Europa 92.d.o.o. iako je taj stečajni postupak zagrebački Trgovački sud otvorio i zatvorio u istom danu, 30. ožujka 2005. HND je podnio zahtjev za reviziju Vrhovnom sudu.

Bliskima vlasti HND je veliki trn u oku, a jako je nezgodno to što HND-u nikad nisu trebali, a niti će trebati ikakvi državni novci, pa i s obzirom na to vlast u Perkovčevu nikad nije mogla, a niti će moći postavljati svoje ljude. Ma kud ćeš većeg motiva za unakrsno granatiranje tog cilja!

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.