Radovan Fuchs, nekad ministar znanosti i obrazovanja, a danas premijerov posebni savjetnik za koordinaciju Ekspertne radne skupine i reformu obrazovanja, svojim je dolaskom razriješio sukob HDZ-a i HNS-a oko osobe voditelja ERS-a, ali ne i pitanje hoćemo li, i kakvu obrazovnu reformu imati. U razgovoru za naš list, Fuchs najavljuje ubrzanje reforme koja ujesen kreće u škole, a uvjeren je da mu svjetonazorski boj koji se oko nje vodi u tome neće smetati. O svojoj ulozi u reformi kaže:

– Moja će uloga u radu ERS-a, ali i u cjelokupnoj reformi obrazovanja, biti ubrzanje čitavog procesa, kao i vođenje računa da sve što ulazi u škole bude što bolje pripremljeno. To namjeravam postići boljom koordinacijom i komunikacijom između ERS-a, PSP-a i Ministarstva.

Pozitivan zamah

Kad počinjete s radom, čega ćete se prvog primiti?

– Prvo sastanak s ministricom i sjednica Posebnog stručnog povjerenstva, a onda dalje, i to čim prije, to bolje.

Kako gledate na sukob oko šefa ERS-a koji je prethodio Vašem imenovanju? U reformu se ide u prilično napetim odnosima, očito ste došli spasiti stvar…

– Previše smo vremena potrošili na nepotrebna prepucavanja i optuživanja, a premalo na stvarni rad na sadržajima, pripremi učitelja i nastavnika, opremanju škola. Posljednji natječaj za članove i voditelja ERS-a zaista nije najsretnije završen i postavlja se pitanje kakvu smo poruku poslali time što se nisu poštovala pravila natječaja temeljem kojih je trebao biti odabran kandidat koji je ostvario najveći broj bodova. Kao što sam rekao na početku, svojim potezom premijer Plenković riješio je naizgled nerješivu situaciju i čitavoj stvari dao pozitivan zamah.

Kažete da je na natječaju trebao biti odabran kandidat s najvećim brojem glasova. Aludirate na Glunčića koji je otpao kao žrtva ucjene koalicijskih partnera?

– Aludiram na onog kandidata koji je dobio najveći broj bodova. Koliko je meni poznato, to je prof. Glunčić. Najtransparentnije bi bilo da se objave rezultati bodovanja. Tada bismo nedvojbeno mogli utvrditi tko je od prijavljenih dobio koliko bodova.

Je li osoba koja javno lobira protiv reforme pogodna za vođenje ERS-a?

– Ja nigdje nisam pronašao podatak da je tako. Prema posljednjim izjavama prof. Glunčića, sasvim je jasno da je on itekako za reformu. Moguće je da prof. Glunčić kao sveučilišni profesor koji je sudjelovao u timu prof. Jokića ima određene prijedloge poboljšanja, ali to se nikako ne može shvatiti kao lobiranje protiv. Dapače.

Objektivan pogled

Poništenje natječaja i vaše imenovanje govori o novom kršenju procedura. Već ste, zajedno s premijerom i ministricom Divjak, prozvani za sudjelovanje u političkoj trgovini i za prodavanje magle.

– Javnost s potpunim pravom može tražiti objašnjenje zbog čega na natječaju nije odabrana osoba s najvećim brojem bodova. Odgovor na to pitanje nikako ne mogu dati ja.

Koliko ste upućeni u detalje kurikularne reforme, neki smatraju da o tome znate premalo. Jeste li čitali kurikulume, što o njima mislite?

– Teško je biti upućen u detalje cjelokupne reforme, ali osobe koje su imenovane u Ekspertnu radnu skupinu, svaka u svome području, upućene su sigurno. Moja uloga bit će u skladu s onim što u odluci Vlade piše – koordinator različitim tijelima, kako zbog buke u komunikaciji ne bi više dolazilo do zastoja u reformi. Da kažemo to ovako: zbog svog dosadašnjeg iskustva u radu na brojnim obrazovnim reformama, od HNOS-a, preko državne mature i slično, dovoljno znam da mogu koordinirati, raspravljati i ocjenjivati, a ipak se zbog pretjerane fokusiranosti na određena područja i teme mogu izdignuti iznad svega i objektivno sagledati stvari.

Ministrica Divjak dala je do znanja da reformu obrazovanja vodi njeno ministarstvo, a ne ERS. Kako ćete izbjeći paralelizam, čime bi se konkretno trebao baviti ERS?

– Paralelizam se mora izbjeći. Nadležnost za pojedine mjere definirana je Strategijom obrazovanja znanosti i tehnologije jednako kao što je definirana i provedba tako da strategiju dok je na snazi moramo je poštovati. Uloga Ekspertne radne skupine također je jasno definirana strategijom. Negdje je ERS definirana kao jedini provoditelj, a u drugima kao jedan od provoditelja.

Što bi prema Strategiji bila isključiva uloga upravo imenovanoga ERS-a?

– Prema strategiji, nadležnost za mjere koje su njome definirane uglavnom je na Ministarstvu, dok ja kao provoditelj i ERS radimo zajedno s Ministarstvom u mjerama definiranja koordiniranoga metodološkog pristupa izradi kurikularnih dokumenata, izrade prijedloga Okvira nacionalnog kurikuluma, ustroju i osposobljavanju stručnih radnih skupina za izradu kurikularnih dokumenata.

U mjerama izrade prijedloga područne i predmetne, međupredmetne, modularne strukture nacionalnih kurikuluma za osnovnoškolski odgoj i obrazovanje te za gimnazijsko, strukovno i umjetničko obrazovanje, određen je samo ERS. U ostalim mjerama ERS je samo jedno od tijela zaduženo za provedbu.

Kao što je poznato, velik dio mjera već je odrađen, međutim potrebno je utvrditi koje mjere i u kolikoj mjeri su završene, a gdje je potreban dodatan rad. Ostaje još pitanje definiranja i konačnog usvajanja akcijskog plana provedbe strategije kojim bi trebalo biti detaljnije definirane uloge i zadaci svakog od provedbenih tijela.

Prostor za popravak

Vjerujete da je Cjelovita kurikularna reforma dobro napravljena? Mnogi u to i danas sumnjaju…

– S obzirom na količinu stručnjaka koji su na njoj sudjelovali i truda i vremena, siguran sam da su dokumenti u velikoj mjeri dobri. Međutim, s obzirom na količinu pristiglih primjedbi tijekom javne i stručne rasprave, vjerujem da ima prostora i za popravak. Detaljnije od ovoga moći ću reći tek nakon što ERS formalno započne s radom i nakon što se članovi detaljnije upoznaju s onim što je do sada i u kojoj mjeri napravljeno.

Zašto niste skloni eksperimentalnoj primjeni reforme? Nije li bolje provjeriti novi model nego srljati?

– Nije točno da nisam sklon. U ovom trenutnu uopće nije pitanje da li eksperimentalna provedba ili ne, nego samo kako je što bolje pripremiti i na koji način osigurati znanstvenu evaluaciju i vanjsko vrednovanje provedbe. Da nije bilo zastoja, do sada smo već mogli imati sve spremno za punu primjenu reforme i žao mi je što to nije tako.

Što kažete na stav dijela javnosti da je Cjelovita kurikularna reforma mrtva?

– Onima koji to tvrde kažem da smo je »skinuli s aparata«, da počne samostalno disati.

Kako gledate na činjenicu da se s reformom otezalo dvije godine?

– Nema smisla govoriti sada o onome što smo propustili u prošlosti. Bolje da se fokusiramo kako što bolje i brže raditi u budućnosti i ne ponavljati iste pogreške.

Kakav je vaš dojam o radu ministrice Divjak?

– Ministricu poznajem još od vremena kada smo za vrijeme dok je ona bila prorektorica Sveučilišta u Zagrebu, a ja ministar, zajedno radili na paketu zakona o sveučilištima, znanosti i visokom obrazovanju. Tada smo jako dobro surađivali i prava je šteta što zakonski prijedlozi koje smo izradili nisu doneseni.

Dosta o prošlosti

Koga smatrate krivcem za to?

– Zaista bih htio da se više ne bavimo prošlošću. Volio bih da se nastavi rad na tim zakonskim prijedlozima, da se oni osvježe i pošalju u proceduru. Ali ako baš moram odgovoriti, rekao bih da je glavni krivac kratko razdoblje koje sam bio ministar.

Vidite li danas posljedice nedonošenja tog paketa zakona?

– Budući da ne mogu biti objektivan kod tog pitanja, istodobno sam i radostan i tužan kada mi se posljednjih godina javljaju čak i tadašnji najglasniji protivnici donošenja spomenutih zakona i govore mi da im je žao što su se protivili njihovom donošenju. Iako bi me ta potvrda mog dobrog rada trebala veseliti, još sam više nesretan što te zakonske prijedloge nismo uspjeli donijeti.

Dovodite i svoj tim. Tko su ti ljudi, zašto uz tolika tijela trebaju još i oni?

– Ma malo je u pogrešan kontekst stavljena moja izjava. Ako želimo ozbiljno raditi za ovu ulogu koja mi je dodijeljena, potrebna mi je određena administrativna pomoć. Međutim, puno je bitnije da ću što je prije moguće nastojati uključiti u rad sve koji su radili na kurikularnoj reformi i koji žele i mogu bilo kako pridonijeti poboljšanju obrazovnog sustava. Smatram da treba cijeniti rad svih koji su bili uključeni u svim reformskim procesima i svim reformskim aktivnostima, kao i rad onih koji su se bavili predmetnim kurikulumima.

Kako gledate na činjenicu da je kurikularna reforma stala na svjetonazorskim, ideološkim sukobima? Je li Vam prihvatljiv model škole koja će nastavne sadržaje prilagođavati vjerskim uvjerenjima roditelja?

– Nemojte me pogrešno shvatiti, ali zaista ne želim više o prošlosti, podjelama, ideologiji i sličnim stvarima. Rasprava o tome nas je i dovela u slijepu ulicu.