ZAGREB Predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović je u protekla dva dana – 8. i 9. svibnja ove godine – dala još jedan svoj doprinos ideološkim i svjetonazorskim podjelama koje svake godine u svibnju budu predmet velikih društvenih rasprava.

Prvo je u srijedu obišla Bleiburg, Hudu Jamu i Macelj i tako obilježila stradanje pobijenih vojnika poražene NDH koje su u svibnju 1945. nakon završetka Drugog svjetskog rata likvidirale postrojbe jugoslavenske komunističke vojske.

Dio javnosti automatski joj je to zamjerio budući da je 8. svibnja datum na koji su partizanske postrojbe 1945. ušle u Zagreb i koja smatra da bi se on trebao i službeno obilježavati kao Dan oslobođenja glavnog hrvatskog grada.

– Masovnim ubojstvom ratnih zarobljenika i civila, među kojima je bilo ranjenika i djece, prekršene su sve civilizacijske norme i odredbe humanitarnog prava, prije svega Ženevska konvencija o ratnim zarobljenicima iz 1929. Bio je to razmjerno najveći poratni masovni zločin u Europi nakon Drugog svjetskog rata, za koji nema opravdanja, kao ni za bilo koji drugi zločin učinjen nad bilo kime i od bilo koga – istaknula je predsjednica u svom priopćenju od srijede.

Poseban pristup

Samo dan kasnije, odnosno jučer, predsjednica se opet oglasila, sada putem Twittera, i povodom Dana pobjede 9. svibnja istaknula »iznimno velik doprinos hrvatskih antifašista konačnoj pobjedi nad fašizmom i nacizmom«.

– Obilježavajući Dan pobjede, 9. svibnja, sjećamo se hrvatskih antifašista, koji su dali iznimno velik doprinos konačnoj pobjedi nad fašizmom i nacizmom. Federalna Država Hrvatska, utemeljena odlukom ZAVNOH-a, postala je temeljem borbe za hrvatsku državnu samostalnost, čijoj su uspostavi, uz prvog hrvatskog predsjednika dr. Franju Tuđmana, doprinos dali i brojni antifašisti – napisala je predsjednica.

Kolinda Grabar-Kitarović u prvi mandat startala kao štićenica Tomislava Karamarka / Foto I. KRALJ/PIXSELL

Profesor Žarko Puhovski smatra da se u cijelom slučaju u najvećoj mjeri radi o predsjedničkoj »dezorijentiranosti«.

– Ona kao da pod svaku cijenu želi sačuvati neku vrstu posebnog pristupa ovim memorijalnim lokacijama. Tada na njih ide sama, odnosno gotovo sama jer su uz nju uvijek fotoreporteri i kamere. Što se tiče samog datuma odlaska na Bleiburg naravno da je on potpuno pogrešno izabran.

To pokazuje da se ona ne snalazi u nekim jako važnim i dosta jednostavnim stvarima. Mogla je za taj posjet odabrati bilo koji drugi dan. Sporna je i izjava da su oni kojima je došla odati počast pali za Hrvatsku. To je jako problematična konstatacija. Tim više što oni nisu pali za Hrvatsku već su ih likvidirale jedinice jugoslavenske vojske – rekao je Puhovski.

S druge strane profesor Slaven Letica smatra da su oba događaja u izravnoj funkciji predsjedničine kampanje za novi mandat na predsjedničkim izborima koji će se održati krajem ove godine.

Simbolička poruka

– Ona je u ovo predizborno vrijeme shvatila da je politika umijeće mogućeg. Ona je, naime, u svoj prvi mandat startala kao neka vrsta štićenice Tomislava Karamarka, a sada računa da bi u drugom mogla postati štićenica Andreja Plenkovića. U svom je prvom mandatu napravila svojevrsnu karamarkizaciju, a sada namjerava pribjeći svojevrsnoj plenkovićizaciji. U tom je smislu napravila jedan totalni makeover. Pa je tako potpuno promijenila i ideološku paradigmu i fizički izgled i savjetnički postav. I s tim sad ulazi u drugi mandat – rekao je Letica.

On smatra da je predsjednica u srijedu »odlučila simbolički svojim privatnim odlaskom u Bleiburg, Hudu jamu i Macelj reći zbogom državničkom konceptu Karamarka i Milijana Brkića«

– Da bi onda samo dan kasnije u četvrtak ujutro svojim tweeterom ili cvrkutom rekla dobro jutro Plenkovićevom i Resslerovom konceptu državništva. Tim je na simbolički način otišla na zasjedanje ZAVNOH-a u Topusko i vratila se partizanskoj tradiciji svoga none. Logičan bi korak bio i da ode simbolički i na treće zasjedanje AVNOJ-a u Jajce i da napravi neki koncept federalne regionalne unije – rekao je Letica.

Predsjednica je temeljito promijenila osnovne postavke svoje politike u odnosu na razdoblje otprije pet godina kada je prvi put pobijedila na predsjedničkim izborima.

Šanse za pobjedu

– Ona je tada pobijedila na jasnoj radikalno desnoj orijentaciji. Ne može se naravno reći da je ta orijentacija bila fašistička, ali da je je bila protiv antifašizma to stoji. Sada se promijenila i bit će zanimljivo vidjeti kao će s novom orijentacijom proći na sljedećim predsjedničkim izborima. Po mom mišljenju ona ima velike šanse za pobjedu budući da nema ozbiljnog protukandidata. Ali to naravno ne znači da će građani samo tako prihvatiti njena vrludanja – rekao je Puhovski. On smatra da se u slučaju patizanskog ulaska 1945. u Zagreb definitivno radi o oslobađaju grada.

– U slučaju današnjih antifašista pojavljuje se i jedna greška kada tvrde da je hrvatski antifašistički pokret bio demokratski, što je potpuna besmislica. Bio je to oslobodilački pokret koji je bio protudemokratski. O tome nema spora. Ali jest bio oslobodilački budući da je NDH u to vrijeme definitivno bila najveće zlo – rekao je Puhovski.