ZAGREB Davor Stier je prošli tjedan na novinarsko pitanje o kandidaturi za predsjednika HDZ-a odgovorio »zašto ne«, uz dodatak da se »zna da su redovni izbori u stranci 2020.« To potonje bi zaista trebalo biti tako, budući da su predsjednik Andrej Plenković i vodstvo stranke izabrani u srpnju odnosno svibnju 2016., a mandat im, sukladno Statutu, traje četiri godine.

Međutim, posljednjih se dana, i to ne primarno zbog mogućnosti da Stier bude Plenkovićev protukandidat, u vrhu stranke razmatra opcija odgode unutarstranačkih izbora do proljeća 2021., dakle, punih godinu dana. Glavni je razlog tome što izbori u stranci neizbježno izazivaju određene turbulencije, potencijalno dovode čak do destabilizacije, pa u HDZ-u sve više prevladava stav da bi održavanje unutarstranačkih izbora samo nekoliko mjeseci prije parlamentarnih bilo previše riskantno.

Izmjena Statuta

Izbori su se u HDZ-u i ranije odvijali nakon onih za Sabor, ali je taj ritam poremećen ostavkom Tomislava Karamarka na dužnost predsjednika, a onda i prijevremenim parlamentarnim izborima u rujnu 2016.

U jednoj od verzija nacrta Statuta HDZ-a, usvojenog krajem svibnja 2018., navodilo se da se izbori za stranačka tijela i dužnosnike na nacionalnoj razini održavaju u roku šest mjeseci nakon izbora za Sabor. No, Plenković je, nije jasno zašto, ovakvu odredbu prihvatio samo kad je riječ o izborima u lokalnim organizacijama HDZ-a. Što se tiče izbora za nacionalno vodstvo stranke, oni, prema aktualnom Statutu, moraju biti »najkasnije mjesec dana prije isteka njihovog mandata«. I Plenkoviću i članovima Predsjedništva HDZ-a mandat traje četiri godine. K tome, u prijelaznim i završnim odredbama Statuta propisuje se da »mandat tijela i dužnosnika HDZ-a izabranih prije donošenja Statuta traje do isteka mandata«. Stoga je neprijeporno da izbori u HDZ-u moraju biti 2020. Osim toga, Predsjedništvo i Nacionalno vijeće HDZ-a donijeli su prije mjesec dana Propisnik o provođenju unutarstranačkih izbora, u kojem se precizira da su oni 2020. Ipak, neki naši sugovornici iz HDZ-a, od kojih smo doznali da se ozbiljno razmišlja o prebacivanju izbora za predsjednika stranke u 2021., smatraju da je i u postojećem Statutu moguće pronaći uporište za ovu odgodu. I nije isključeno da Vladimir Šeks i drugi HDZ-ovi stručnjaci za kreativno tumačenje pravila pronađu rješenje. U slučaju da se to ipak pokaže neizvedivim, a bude donijeta konačna odluka da unutarstranački izbori neće biti 2020., sazvat će se, doznajemo, Sabor HDZ-a na kojem će se ponovno izmijeniti Statut. Time bi ujedno Plenkoviću predsjednički mandat bio produljen na pet godina, a takav privilegij dosad nije imao niti jedan lider HDZ-a. Inače, primjerice, Statut SDP-a regulira da se izbori za predsjednika i središnja stranačka tijela provode najkasnije 180 dana poslije izbora za Sabor, najkasnije 90 dana po izglasavanju povjerenja Vladi.

Nedostajalo hrabrosti 

Nije nelogično da su u HDZ-u zabrinuti da bi se tijek i ishod izbora u stranci 2020. mogao negativno odraziti na pripreme za parlamentarne izbore. No, do ove situacije ne bi došlo da se nije odustalo od unutarstranačkih izbora u jesen 2017. Već je u vrhu HDZ-a sve praktično bilo dogovoreno u vezi tih izbora, premda su pojedinci poput Gordana Jandrokovića imali primjedbi, kako bi se na njima transformiralo stranku, jer Predsjedništvo je, osim nekolicine naknadno kooptiranih, još iz Karamarkovog vremena. Ali, Plenkoviću je naposljetku ipak nedostajalo hrabrosti da se upusti u to i radije se opredijelio za redovne izbore u stranci. Sada će, pak, i njih možda pomaknuti.

Ako se to doista dogodi, a prethodno HDZ na parlamentarnim izborima sačuva vlast i Plenković ostane predsjednik Vlade, šanse Stiera i bilo koga drugog tko bi se eventualno kandidirao protiv premijera bile bi ravne nuli. Plenković bi sigurno bio favorit i u unutarstranačkim izborima 2020., u koje bi također ušao s pozicije vlasti. Međutim, mandat u Banskim dvorima nanio mu je duboke političke ožiljke, izranjavan je brojnim aferama i skandalima u koje je upletena njegova Vlada, pa bi Stierovi izgledi za pobjedu u srazu s Plenkovićem iduće godine bili bitno veći nego 2021., ako bi Plenković i tada bio premijer.