Sjednica Vlade

Plenković čestitao ministrima što su se okupili na Vladi, pa otkrio za koliko će rasti minimalna plaća

Hina

Ovu godinu očekujemo realni rast BDP-a od 2,8 posto, a iduće za 2,5 posto. Činjenica je da se smanjuje stopa nezaposlenosti i kontinuirano idemo prema cilju, stopi od 6,3 posto nezaposlenosti do 2022. godine. Jedna od naših ambicija je i stalno smanjenje javnog duga, dodao je Plenković



Premijer Andrej Plenković na početku današnje sjednice Vlade nije ni rječju spomenuo sukob s HNS-om koji je prethodio izglasavanju nacrta proračuna za iduću godinu. Tek je “čestitao svim ministrima što su se okupili na sjednici” i zahvalio im “na racionalnom planiranju temeljem onoga što je moguće”.


– Ovu godinu očekujemo realni rast BDP-a od 2,8 posto, a iduće za 2,5 posto. Činjenica je da se smanjuje stopa nezaposlenosti i kontinuirano idemo prema cilju, stopi od 6,3 posto nezaposlenosti do 2022. godine. Jedna od naših ambicija je i stalno smanjenje javnog duga, dodao je Plenković.


Najavio je kako minimalna neto plaća iduće godine ide s iznosa od 3.000 kuna neto, do 3.250 kuna.





Vlada je u Sabor poslala prijedloge izmjena zakona iz četvrtog kruga porezne reforme, kojima predviđa porezno rasterećenje od 2,4 milijarde kuna. Ministar financija Zdravko Marić rekao je da ukupno rasterećenje u sva četiri kruga iznosi gotovo devet milijardi kuna.


Prema prijedlogu izmjena Zakona o porezu na dodanu vrijednost, od početka 2020. obračunavala bi se snižena stopa PDV-a od 13 posto za pripremanje i usluživanje jela i slastica u i izvan ugostiteljskih objekata. Procjenjuje se da će sniženje stope PDV-a za ugostiteljstvo utjecati na smanjenje prihoda državnog proračuna za oko 900 milijuna kuna godišnje.


Izmjenama Zakona o porezu na dohodak predlaže se porezno rasteretiti rad mladih i to umanjenjem obveze poreza na dohodak za sto posto za mlade do 25 godina, a za 50 posto za one od 26 do 30 godine života. Porez na dohodak također se ne bi plaćao na naknade učenicima za vrijeme dualnog obrazovanja do propisanog iznosa. Također bi se ukinulo izdavanje poreznih rješenja za paušalne obveznike poreza na dohodak, što se obrazlaže smanjenjem administrativnog opterećenja za obveznike poreza na dohodak koji obavljaju samostalnu djelatnost.


Prijedlogom izmjena i dopuna Zakona o porezu na dobit predlaže se podizanje praga ostvarenih prihoda za plaćanje poreza na dobit po stopi od 12 posto s 3 milijuna kuna na 7,5 milijuna kuna. Stopa poreza na dobit tako od 18 posto tako ostaje za one koji ostvare godišnji prihod veći od 7,5 milijuna kuna. Ministar financija kaže kako to znači da će 93 posto poduzetnika plaćati porez na dobit po stopi od 12 posto.


Izmjenama u sustavu posebnih poreza na kavu i bezalkoholna pića uvelo bi se oporezivanje bezalkoholnih pića prema udjelu šećera, kao i dodatno oporezivanje energetskih napitaka.


U Zakonu o posebnom porezu na motorna vozila predlaže se oslobođenje od plaćanja upravne pristojbe za srodnike u uspravnoj liniji (bračni drug, potomak i predak koji čini uspravnu liniju te posvojenik i posvojitelj) koji rabljeno motorno vozilo stječu na temelju ugovora o darovanju, uz uvjet da je to vozilo prethodno registrirano na darovatelja. Također bi se uvelo i oslobođenje od plaćanja trošarine na električnu energiju koja se koristi za pogon željeznice i tramvaja u komercijalnom prijevozu robe i putnika.


Prijedlog izmjena Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom donosi ugradnju QR koda kao obaveznog elementa svakog računa. 



– Na početku mandata naše Vlade minimalna plaća bila je 2.490 kuna neto, što znači da smo je u jednom mandatu podigli za preko stotinu eura. To je bez presedana. Našli smo dobar balans za podizanje standarda naših sugrađana koji primaju minimalac, a vodili i računa o poslodavcima, ustvrdio je premijer.


Vlada je sa sjednice Saboru uputila i prijedlog državnog proračuna za iduću godinu, kojim planira ukupne prihode u iznosu od 145,1 milijardu kuna i ukupne rashode u iznosu od 147,3 milijarde kuna, a u proceduru je uputila i prijedlog rebalansa ovogodišnjeg proračuna.


Ukupni prihodi proračuna za iduću godinu od 145,1 milijardu kuna su porast za 6,7 posto u odnosu na originalni plan proračuna za ovu godinu, a u odnosu na rebalans za 5,4 posto.


Ukupni, pak, rashodi od 147,3 milijarde kuna su veći za pet posto odnosno za sedam milijardi kuna u odnosu na ovu godinu.S obzirom na kretanja ukupnih prihoda i rashoda za iduću godinu planiran je manjak proračuna od 2,15 milijardi kuna, ili 0,5 posto BDP-a.

No, s obzirom na kretanja kod izvanproračunskih korisnika i lokalnu državu te konsolidaciju i potrebne prilagodbe za iduću se godinu planira suficit konsolidirane opće države od 0,2 posto BDP-a odnosno od 629 milijuna kuna, istaknuo je potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić.


Po njegovim riječima, prijedlog proračuna rađen je na projekciji rasta BDP-a u idućoj godini za 2,5 posto.


Vlada je Saboru predložila i rebalans ovogodišnjeg proračuna, kojim se ukupni prihodi povećavaju za 1,6 milijardi kuna odnosno za 1,2 posto, na 137,7 milijardi kuna, dok se ukupni rashodi smanjuju za 1,3 milijarde kuna odnosno sa 140,3 milijarde kuna na 139 milijardi kuna.


Najznačajnija povećanja odnose se na osiguranje dodatnih sredstava za rashode za zaposlene – 494,2 milijuna kuna, povećanje izdvajanja za mirovine – 849,6 milijuna kuna, financiranje prve faze projekta terminala za ukapljeni prirodni plin na Krku – 350 milijuna kuna, povećanje rashoda za prava iz sustava socijalne skrbi za (za osobnu invalidninu i doplatak za pomoć i njegu) – 175,5 milijuna kuna i dodatni porodiljni – 41 milijun kuna te sredstva za sanaciju ustanova u zdravstvu – 122 milijuna kuna.


Najznačajnija smanjenja se pak odnose na uštede na kamatama – 796,9 milijuna kuna i smanjenje za naknade aktivne politike zapošljavanja – 151 milijun kuna .


Ključna poruka je da ukupna rashodna strana iz općih izvora se ne probija unatoč pritiscima na povećanje rashoda, istaknuo je Marić.


Plenković o štrajku u školama


Premijer Plenković na sjednici Vlade govorio je i o štrajku u osnovnim i srednjim školama. Pozvao je, naime, sindikate i učitelje da “zajedničkom suradnjom, radom, razumijevanjem međusobnih pozicija omogućimo našoj djeci ono što je najvažnije, a to je obrazovanje”,


– Odlučili smo napraviti dodatni napor da se taj problem riješi. Ako se problem ne riješi do 30. lipnja, pronaći ćemo sredstva u proračunu da se zaposlenicima u području osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja podigne plaća za dodatnih dva posto, rekao je Plenković, napomenuvši da njegova Vlada ostaje otvorena za socijalni dijalog.


– Mislim da možemo pronaći bolja rješenja, ali i mi i oni trebamo sagledati cijelu sliku, rekao je Plenković.