PROGNOSTIČARE ZAHVATILA ZEBNJA Vrhunac oporavka je prošao, Hrvatsku čekaju posne godine

Foto S. Drechsler

Europska komisija smatra da će se stvari ublažiti bude li znatnijeg povećanja investicija. Bruxelles, drugim riječima, vjeruje da hrvatsko gospodarstvo moguće slabije izvozne i turističke rezultate u 2019. može nadoknaditi povećanim korištenjem EU fondova i tako se vratiti na »zelenu granu« iz 2008.

ZAGREB Vrhunac četverogodišnjeg oporavka Hrvatske od recesije je prošao. Naša zemlja iduće godine očekuje blago usporavanje gospodarskog rasta i posniji kolač od ovogodišnjeg. Razlog tome je primjetno posrtanje europskoga gospodarstva, koje je ljetos počelo u Njemačkoj i Italiji, glavnim hrvatskim ekonomskim partnerima. To neće pozitivno utjecati na razvoj događaja u našoj zemlji.

Hrvatska bi iduće godine trebala formalno izaći iz krize koja je izbila 2009. godine. Istina, hrvatsko gospodarstvo prestalo je padati potkraj 2014. i otada se neprekidno oporavlja. Da bi izašlo iz recesije, dovoljno je da raste barem dva kvartala za redom. No, da bi izašlo iz krize, mora se vratiti na razinu prije pada i nadići je. Prema jesenskim prognozama Europske komisije, Hrvatska će bruto domaći proizvod iz 2008. dosegnuti i prestići tek 2019., odnosno 11 godina nakon početka krize – sporije od gotovo svih zemalja.

Potresi na burzama

Komisija nije pesimistična, pa je u studenome poboljšala prognozu gospodarskog rasta Hrvatske za 0,2 postotna boda, na 2,8 posto u ovoj godini. Vjeruje da će jednaki rast imati i sljedeće godine. Na istom valu optimizma Vlada je sastavila i državni proračun za 2019., pretpostavljajući da će rast iznositi 2,9 posto. Problem je, međutim, što je prognostičare u posljednjih mjesec dana zahvatila zebnja, zbog neočekivanih potresa na svjetskim burzama i u gospodarstvu. Sve je vjerojatnije da se optimistične stope rasta djelomice neće ostvariti, čega je svjesna i Europska komisija. Bruxelles smatra da »rizici za Hrvatsku dolaze iz inozemstva«, ponajprije za njezin izvoz i turizam.

– Usporavanje u nekim glavnim hrvatskim trgovinskim partnerima u EU može sniziti robni izvoz, dok turizam može na Mediteranu pretrpjeti konkurenciju puno oštriju od očekivanja, upozorila je Komisija još u studenome. Ipak, smatra da će se stvari ublažiti bude li znatnijeg povećanja investicija. Bruxelles, drugim riječima, vjeruje da hrvatsko gospodarstvo moguće slabije izvozne i turističke rezultate u 2019. može nadoknaditi povećanim korištenjem europskih fondova i tako se vratiti na »zelenu granu« iz 2008.

Gotovo svi ekonomisti vjeruju da će iduće godine plaće nastaviti rasti, ponajviše u privatnom sektoru. Poslodavci su prisiljeni bolje platiti radnike i dati im veću sigurnost ako ih žele zadržati. Hrvatske neto plaće u proteklih nekoliko godina rasle su po stopi od 4 do 5 posto godišnje i došle do prosječnih 6.200 kuna (rujan), zahvaljujući poreznim olakšicama i izlasku zemlje iz recesije. Za bolje nagrađivanje zaposlenih djelomice se pobrinula i Vlada. Od početka 2019. minimalna plaća radnika povećat će se za 250 kuna i iznositi 3.000 kuna. Međutim, zbog Vladinih poreznih olakšica daleko više skočit će najviše plaće u zemlji, one iznad 17.500 kuna. Njih primaju najčešće ljudi koji vode državu i poduzeća. Mirovine u sljedećoj godini porast će 3 posto, a najniže mirovine – koje prima oko 246 tisuća korisnika – povećat će se za 6 posto, prema izjavi ministra rada i mirovinskog sustava Marka Pavića.Da bi 2019. pokušala popraviti životni standard siromašnijih, Vlada od 1. siječnja uvodi smanjenje PDV-a s 25 na 13 posto na svježe meso, ribu, voće i povrće, jaja i dječje pelene. Doduše, ako proizvođači i trgovci omoguće smanjenje cijena spomenute robe, blagodati te olakšice osjetit će ne samo potrebiti, nego svi građani, pa i oni s najdubljim džepovima. Osnovica plaća zaposlenih u javnom sektoru bit će veća za 3 posto od 1. siječnja, a za dodatnih 2 posto od 1. rujna, zahvajuljući dogovoru Vlade i sindikata javnih službi. Međutim, rast plaća u javnom sektoru vjerojatno će nastaviti zaostajati za onima u privatnom sektoru. To će zasigurno otežati funkcioniranje javnih službi, osobito zdravstva.

Slična mišljenja ovih dana iznose i mnogi hrvatski ekonomisti, osobito oni okupljeni pri Hrvatskoj udruzi banaka, koji predviđaju blago slabljenje gospodarskog rasta s ovogodišnjih 2,8 posto na 2,6 posto u 2019. Oni se slažu da će jenjati potražnja iz Europske unije – s kojom Hrvatska vodi više od dvije trećine trgovinske razmjene – zbog usporavanja gospodarstva u svijetu, počevši od Kine.

Europski projekti

– U Italiji, koja je naš najvažniji trgovinski partner, sve se više govori o mogućnosti izbijanja recesije u 2019. godini – upozorio je Hrvoje Dolenec, ekonomist iz Zagrebačke banke, napominjući da većina ipak očekuje pozitivniji razvoj događaja. S obzirom na to da ekonomisti HUB-a očekuju usporavanje izvoza, kao i osobne potrošnje u Hrvatskoj s ovogodišnjih 3,5 na 3,1 posto iduće godine, Dolenec vjeruje da bi glavni pokretač razvoja trebala postati ulaganja.

– Investicije mogu postati najvažniji faktor rasta zato što se bilježi znatno povećanje građevinske aktivnosti, a očekuje se i povećani priljev sredstava iz europskih fondova – kaže Delenec, pozivajući se na Vladine podatke o tome da je vrijednost ugovorenih »europskih« projekata u Hrvatskoj u prošle dvije godine porasla oko 500 posto. Sada sve ovisi o brzini povlačenja europskog novca, kaže Dolenec.

Od turizma se više ne mogu očekivati rekordne stope rasta, jer se u raspodjelu turističkog kolača na Sredozemlju snažnije ubacuju naši takmaci poput Turske, Grčke i zemalja sjeverne Afrike, koje su prošlih godina bilježile slabije rezultate, zbog nemira.

Ovisnost o turizmu

– Smirivanje geopolitičkih prilika i mogući oporavak u tim područjima smanjuje potencijal hrvatskog turističkog prometa – kaže Zrinka Živković-Matijević iz Raiffeisen banke. Pritom, Hrvatsku se »još uglavnom percipira kao odredište sunca i mora, a i struktura njezinih kapaciteta, uvelike oslonjena na sobe i apartmane, ukazuje na potrebu daljnjeg jačanja konkurentnosti turizma«, upozorila je ekonomistica u izjavi za Hinu.

Međutim, prema mišljenju Hrvatske gospodarske komore, naša je zemlja previše ovisna o turizmu. Ne smije sva jaja stavljati u istu košaru i mora ozbiljno poraditi na razvoju ostalih dijelova gospodarstva.

– Postajemo zabrinjavajuće ovisni o turizmu koji je poprilično kolebljiva industrija. Trebaju nam i druge stabilne grane, jak IT sektor, sve veća orijentacija na izvoz, više ulaganja u istraživanje i razvoj. Moramo našim poduzetnicima maksimalno olakšati poslovanje, a ključnu ulogu u tome igrat će digitalizacija – tvrde ekonomisti iz Komore.

Hrvatsku udrugu poslodavaca, pak, najviše zabrinjavaju posljedice sve većeg iseljavanja mladih iz zemlje. To će biti, boji se HUP, dodatni razlog za usporavanje našega gospodarstva sljedeće godine. Predsjednica HUP-a Gordanja Deranja već je upozorila da su neki poslodavci prisiljeni otkazivati poslovne ugovore za 2019., jer ne mogu naći dovoljno radnika. Vlada je poslušala njihov vapaj, pa je odobrila dozvole za uvoz 65 tisuća radnika iduće godine, trećinu više nego lani, osobito za turizam i građevinarstvo. Uvozit ćemo i medicinske sestre, a uskoro i liječnike, koji napuštaju Hrvatsku zbog osjetno većih plaća u Njemačkoj i drugim zemljama.

Iseljavanje – uteg

Iseljavanje je poprimilo dramatične razmjere i dosegnulo oko 400 tisuća ljudi otkako je Hrvatska ušla u Europsku uniju. Ekonomist Željko Lovrinčević nedavno je rekao da bi Hrvatska sljedeći popis stanovništva 2021. mogla dočekati s 3,9 milijuna stanovnika. To je, nema sumnje, najveći nacionalni problem. Pokazuje da gospodarstvo ne daje potrebne rezultate i ne koristi svim građanima. Istodobno, iseljavanje postaje uteg koji će nejakom hrvatskom gospodarstvu, dok pada na začelje Europske unije, dodatno zagorčati život.

Međutim, iseljavanje nikad nije bio najvažniji problem za hrvatsku Vladu, koja to smatra prolaznom pojavom. Više nije tako važno ni za predsjednicu Republike Kolindu Grabar-Kitarović, koja je demografiju i nametnula na dnevni red. Dok se počela pripremati za natjecanje za novi mandat na Pantovčaku i dok smiruje sukobe s Vladom, predsjednica je za HTV izjavila kako postoje znakovi da se »iseljavanje ublažava«. Da će sljedeće godine doći do »ublažavanja migracija« iz Hrvatske, vjeruje i Europska komisija.