ZAGREB Najveći skup poduzetnica zemalja jugoistočne Europe, koji je jučer održan u Zagrebu pod pokroviteljstvom predsjednice Republike, Ministarstva gospodarstva i Grada Zagreba, ostao je u sjeni skandala. Neupućeni su organizatori za glavnog sponzora tog kongresa izabrali tvrtku koju financijske vlasti brojnih zemalja istražuju zbog mogućih prijevara. Riječ je o bugarskoj tvrtki, sa sjedištem u Gibraltraru, koja svijetom širi elektroničku valutu (kriptovalutu) pod nazivom Onecoin.

Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović nije se pojavila na skupu, a ministrica gospodarstva Martina Dalić iznenada je otkazala gostovanje na kongresu. Dan ranije, naime, Hrvatska narodna banka (HNB) na svojoj mrežnoj stranici objavila je da se trgovanje Onecoinom u posljednje vrijeme reklamira i u našoj zemlji, ali da HNB nikome za to nije dao licencu. Kako ta kriptovaluta u Hrvatskoj nije legalno sredstvo plaćanja, građani će sami snositi rizik ako u trgovanju Onecoinom ostanu bez novca.

– Novčana sredstva uložena u navedeni proizvod nisu zaštićena sustavom osiguranja depozita i osobe koje se odluče na takav oblik ulaganja u cijelosti snose rizik gubitka uloženog, upozorava HNB. Financijske vlasti Ujedinjenje Kraljevine, prema HNB-u, upozorile su javnost da je Onecoin pod policijskom istragom. Od Onecoina sve se više ograđuju i ostale središnje banke u Europi. Mađarska središnja banka upozorava na mogućnost da je Onecoin povezan s »piramidalnom shemom«.

Mnogi zapadni mediji tvrde da se radi o još jednoj »Ponzi-shemi«, što znači mogućnost da se netko pokušava na brzinu obogatiti putem izvlačenja novca od neinformiranih i lakovjernih ljudi i tvrtki. Talijanske vlasti u prosincu su zabranile promociju i prodaju Onecoina, a kineske vlasti prošle su godine uhitile ljude povezane s tom kriptovalutom te od njih zaplijenile više od 30 milijuna dolara. Upozorenje protiv Onecoina izdale su i bugarske vlasti, nakon čega je bugarska tvrtka, koja taj virtualni novac širi, prestala s aktivnostima u svojoj zemlji.

Poznato je da valute mogu izdavati i tiskati samo države, a ne privatne tvrtke. Istina, posljednjih godina u svijetu se proširio eletronički novac Bitcoin, čiji izdavatelj nije poznat. Po uzoru na tu »inovaciju« svijetom se šire i brojne druge elektroničke »valute«. Iako mnogi trgovački lanci na Zapadu priznaju transakcije u Bitcoinu, treba imati na umu da su kriptovalute i dalje sporno sredstvo plaćanja koje u mnoštvu zemalja nije legalno, a Kina ga je i izričito zabranila. Nevolja je, kažu upućeni, u tome što se kriptovalutama uglavnom služi kriminalno podzemlje za svoje transakcije.

Uostalom, i Europsko nadzorno tijelo za banke (EBA) upozorilo je korisnike Bitcoina da im nitko neće pokrivati gubitak ako im trgovina putem te kriptovalute pođe po zlu.