Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 13° 6
Sutra: 13° 13° 6
16. prosinca 2019.
Loš učinak konvencije

ONI ČEKAJU Nitko ne želi posvajati stariju, romsku, ni djecu s poteškoćama u razvoju

Foto iStock
Foto iStock
Autor:
Objavljeno: 5. prosinac 2017. u 7:16 2017-12-05T07:16:38+01:00

U tri i pol godine nije realizirano niti jedno međudržavno posvojenje, a uvjete ima oko 500 djece. Većina njih je u domu ili u udomiteljskoj obitelji dulje od godinu dana

ZAGREB Hrvatska je prije tri i pol godine, u travnju 2014., potpisala hašku Konvenciju o zaštiti djece i suradnji u vezi s međudržavnim posvojenjem, zahvaljujući kojoj građani Hrvatske, barem u teoriji, mogu posvojiti dijete iz neke od gotovo stotinu zemalja potpisnica iste te konvencije, kao što i hrvatski državljani s prebivalištem u nekoj drugoj državi potpisnici mogu posvojiti dijete iz Hrvatske.

Prema toj konvenciji, i strani državljani iz neke od država potpisnica mogu posvojiti dijete iz Hrvatske, pri čemu svi postupci posvajanja moraju ići isključivo preko Ministarstva demografije i obitelji. U posvajanje mogu hrvatska djeca za koju ni nakon devet mjeseci od stjecanja uvjeta za posvajanje nisu pronađeni posvojitelji u Hrvatskoj.

Unatrag tri i pol godine, odgovoreno je našem listu iz Ministarstva, nije realizirano niti jedno međudržavno posvajanje. To znači da ni jedno dijete – a većina su starija djeca, djeca s poteškoćama, romska djeca ili slično – nisu pronašla obitelj u nekoj od gotovo stotinu drugih zemalja. Između ostalih, to su Australija, Austrija, Finska, Francuska, Njemačka, Kanada, Mađarska, Danska, Švedska, Švicarska, Velika Britanija, Norveška, Italija, Španjolska, Irska, Izrael i tako redom, kao što u istim tim državama, kao i u primjerice Kini, također potpisnici Konvencije, zatim u Armeniji, Azerbajdžanu, Bjelorusiji, Burkini Faso, Čileu, Indiji ili ostalim potpisnicama, zasad ne postoji dijete koje bi moglo dobiti svoje roditelje u Hrvatskoj.

Uvjete za posvajanje ima oko 500 djece u Hrvatskoj, a većina njih je u domu ili u udomiteljskoj obitelji dulje od godine dana, neka su u domu i odrasla. Potencijalnih posvojitelja u Hrvatskoj ima oko tisuću, no uglavnom žele mlađu i zdravu djecu.

Šest zahtjeva 

Na pitanje koliko je djece od travnja 2014. godine do sada posvojeno iz drugih država potpisnica Konvencije, odnosno koliko su hrvatske djece posvojili hrvatski državljani u nekoj drugoj državi te stranci iz drugih država potpisnica, u Ministarstvu demografije odgovaraju kako su u tijeku dva postupka u povodu zahtjeva hrvatskih građana s prebivalištem u Hrvatskoj za posvojenje djece iz drugih država ugovornica Konvencije te jedan postupak u povodu zahtjeva hrvatskih državljana s prebivalištem u drugoj državi ugovornici Konvencije radi posvojenja djeteta iz Hrvatske. »Budući da su postupci u tijeku, nismo u mogućnosti dati druge tražene podatke«, odgovoreno je našem listu na pitanje koliko je do sada, od travnja 2014., bilo međudržavnih posvojenja, u koje države su otišla djeca iz Hrvatske te koliko je djece iz drugih država potpisnica Konvencije posvojeno u Hrvatskoj. Osim ta tri, u proceduri su još samo tri postupka u kojima strani državljani iz država potpisnica žele posvojiti dijete iz Hrvatske, o čemu Ministarstvo također ne može dostaviti podatke. Ukupno, dakle, niti jedno posvojenje dosad nije realizirano, a u postupku je šest zahtjeva.

Nismo uspjeli dobiti ni odgovor na pitanje koliko su hrvatski građani posvojili djece u drugim državama, onima koje nisu potpisnice Konvencije. Naime, ako neka država nije potpisala Konvenciju, u njoj hrvatski građani mogu posvojiti dijete, ali hrvatska država u tome neće posredovati, već tamo po dijete odlaze sami, na svoju ruku, s velikim rizikom, i s nemalim novcem.

– Hrvatski državljani koji žele posvojiti dijete iz druge države koja nije ugovornica Konvencije po okončanju postupka međudržavnog posvojenja djeteta u državi u kojoj posvajaju, moraju u Hrvatskoj zatražiti priznanje strane sudske odluke o posvojenju od nadležnog suda RH kako bi odluka o posvojenju imala pravne učinke u Hrvatskoj. Ministarstvo pravosuđa raspolaže podatkom o ukupnom broju izvanparničnih postupaka vezanih za priznanje strane sudske odluke, ali u svim vrstama predmeta, odgovaraju iz Ministarstva pravosuđa. To znači da podatak, svaki za sebe, imaju samo sudovi u Hrvatskoj, na kojima su posvajanja potvrđena.

Sam »traži« roditelje 

– Nedavno su mi u jednom centru za socijalnu skrb rekli da imaju dječaka od deset godina koji očajnički želi imati obitelj, pa ih sam naziva da pita jesu li mu pronašli roditelje. S takvom djecom treba razgovarati i pitati ih žele li ići živjeti u drugu zemlju ako se ovdje za njih ne može pronaći obitelj, dati im priliku za bolji život, i učiniti sve da se to i ostvari – ističe Diana Topčić Rosenberg iz udruge Adopta za pomoć u posvajanju, ujedno nekadašnja pomoćnica ministrice socijalne politike i mladih. Kako napominje, Hrvatska je dodatno zakomplicirala uvjete za međunarodno posvajanje, jer se države potpisnice Konvencije dodatno moraju verificirati kod nas da bi u njih mogla odlaziti hrvatska djeca. Dosad je, kaže, uspostavljena suradnja samo sa švedskim posredničkim organizacijama za posvajanje.

– U državama koje imaju bolje organiziranu zdravstvenu skrb, veću podršku djeci s poteškoćama i slično, djetetove poteškoće zbog kojih je ono možda teže posvojivo u Hrvatskoj, tamo nisu prepreka za posvajanje kao kod nas. Hrvatska bi preko Ministarstva demografije trebala državama potpisnicama Konvencije dostavljati podatke o djeci koja mogu u međudržavno posvajanje jer za njih devet mjeseci nisu pronađeni roditelji u Hrvatskoj. Za vrijeme mog boravka u Ministarstvu uspostavljena je suradnja sa Švedskom, u kojoj su njihove licencirane posredničke organizacije izrazile velik interes za posvajanje hrvatske djece – kaže Topčić Rosenberg. Kako zaključuje, samo smo s jednom zemljom uspostavili suradnju, i nismo realizirali niti jedno posvojenje.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.