Gradonačelnik Rijeke

OBERSNEL BEZ DLAKE NA JEZIKU ‘Više nikoga ne zanima što ima poručiti Bernardić, što ima poručiti SDP’

Damir Cupać

Snimio: Roni BRMALJ

Snimio: Roni BRMALJ

Jednaku odgovornost kao Bernardić snose i ljudi koji ga nekritički podržavaju. Ako to nekome nije jasno, bavi se krivim poslom. Politički vrh SDP-a je postao politički irelevantan. Više nikoga ne zanima što ima za poručiti Davor Bernardić, što ima poručiti SDP

Gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel ušao je u 19. godinu mandata bez puno stresa jer je njegov prijedlog proračuna, iako je rasprava trajala satima, više zbog poslovnika, a manje zbog biti, dobio potrebnu većinu u Gradskom vijeću. Proračun su podržali dojučerašnji žestoki kritičari iz HNS-a i Liste za Rijeku pa je Obersnelova politička pozicija trenutačno stabilnija nego što je bila dok je SDP u prijašnjem mandatu imao tanku većinu.Iako se činilo da će njegov zadnji mandat biti političko mučenje, Obersnel je najprije preživio kraj prošle godine, a nakon zadnje sjednice Gradskoga vijeća jasno je da će riječki gradonačelnik najvjerojatnije politički mirno dočekati proglašavanje Rijeke Europskom prijestolnicom kulture 2020. godine. Nemirno je bilo i u SDP-u, koji su napustili brojni članovi, među njima i neki riječki SDP-ovci.

Jeste li izlazak Ane Komparić Devčić iz SDP-a i njezino priključivanje saborskom klubu Milana Bandića doživjeli kao osobni neuspjeh?


– To što je Ana napravila je njezin osobni problem s kojim će se susresti prije ili kasnije u životu. Time sam razočaran jer to nije moj način razmišljanja i postupanja. Mogu razumjeti nezadovoljstvo politikom koja se trenutačno vodi u SDP-u i o tome sam jasno i glasno govorio. I mogu razumjeti da netko zbog toga istupi iz stranke. Ali prijeći u klub čovjeka koji je u ovom trenutku na lokalnoj razini u koaliciji s HDZ-om, a na državnoj razini podržava vladu HDZ-a, to doslovce znači pljunuti na sve ono što si radio u proteklih 20 godina. Pritom ne mislim samo na Anu nego na sve druge koji su to napravili. Ne mogu to razumjeti ni opravdati.


Anin mentor


Zbog te priče opet ste se porječkali sa županom Zlatkom Komadinom?




– Samo sam odgovorio na prozivku da sam Anin mentor. Na neki način jesam i ne bježim od toga. Rekao sam da Anin postupak ne mogu ni opravdati ni razumjeti. Ali kada govorimo o mentorstvu, mentorstvo Bernardiću je puno veći uteg za stranku nego Ana, Milanka Opačić i svi ostali prebjezi. Moram reći i da je tragikomično gledati kako se kod dijela ljudi koji su potencirali suspenziju četiri člana Predsjedništva zbog drugarskog pisma Bernardiću, naglo budi zabrinutost.


Što će u konačnici biti sa SDP-om jer je očito da stvari ne štimaju?


– Ne vidim da će se nešto spektakularno dogoditi dok na čelu SDP-a bude Davor Bernardić uz podršku većine Predsjedništva i Glavnog odbora. Sada jednaku odgovornost kao Bernardić snose i ljudi koji su u tim tijelima i koji ga nekritički podržavaju. Ako to nekome nije jasno ili to ne vidi, bavi se krivim poslom. Politički vrh SDP-a je postao totalno politički irelevantan. Više nikoga u javnosti ne zanima što ima za poručiti Davor Bernardić, što ima poručiti SDP. Uostalom kada smo zadnji put čuli neke značajne poruke koje su išle iz SDP-a?



Imaju li Grad Rijeka i gradska poduzeća fiskalni kapacitet za realizaciju svih tih projekata s obzirom na deficit od oko 280 milijuna kuna?– Naravno da imaju. Da nije tako, ne bismo niti ulazili u te projekte. Isto tako, unatoč deficitu, banke i dalje imaju povjerenje u financijsku stabilnost Grada i naših trgovačkih društava. Ponavljam da se radi o ukupnoj vrijednosti projekata koja prelazi dvije milijarde kuna. Sve je ugovoreno i potpisano, i nitko nije to dovodio u pitanje zbog deficita. Inače, država s najvećim deficitom je SAD pa nitko ne dovodi u pitanje uspješnost njihovoga gospodarstva. Gotovo se ne može naći ozbiljniji europski grad koji nema deficit. Naravno, bolje je kad ga nema jer, prije ili kasnije, treba naći način kako ga pokriti, ali zadaća javnog sektora je da novac koji prikuplja od građana troši u korist poboljšanja kvalitete života građana. Upravo zato, deficit je manji problem nego čuvanje novca poreznih obveznika. U tom kontekstu, oni koji ostvaruju višak odnosno suficit u proračunu ne rade svoj posao ili im se pak u blagajne slijeva previše novca poreznih obveznika.


Mislite li da je moguć povratak Zorana Milanovića?


– Sumnjam u to. Nisam siguran da će se kandidirati za predsjednika države.


Ne biram svog nasljednika


Što bi vi napravili da se kriza u SDP-u okonča, ono da možete što bi poduzeli?


– Prije svega moramo naći nove ljude na čelu stranke. Nakon toga odrediti smjernice rada i program koji ćemo zastupati i to aktivno pokazivati kroz svaku sjednicu Sabora, bilo kojeg tijela SDP-a. Stranku je potrebno, što bi informatičari rekli, resetirati u potpunosti. Spreman sam pomoći i sve što radim u proteklih godinu dana radim s tom namjerom. Osobno sebe ne vidim u vrhu SDP-a zbog mojih godina, ali i posla koji radim i koji želim završiti kako treba. Bilo bi pretenciozno da tražim pozicije za sebe, ali spreman sam pomoći i raditi u timu ozbiljnih ljudi koji doživljavaju socijaldemokraciju kakva ona treba biti u Europi 21. stoljeća.



Postoji li opasnost da teret dijela otplate padne na leđa građana povećanjem cijene komunalnih usluga?– Cijene u javnom gradskom prijevozu ostat će iste, ne vidim potrebe niti za daljnjom korekcijom cijene odvoza otpada, a minimalne korekcije dogodit će se tek kada je riječ o cijeni vode i odvodnje, i to ne zbog deficita, već zbog realizacije spomenutog projekta ulaganja u vodovod i kanalizaciju vrijednog čak 1,7 milijardi kuna. Za realizaciju tog projekta iz EU fondova bespovratno stiže čak 1,2 milijarde kuna, a da bi dobili ta sredstva Komunalno društvo Vodovod i kanalizacija projekt mora pratiti i svojim sredstvima te je u tu svrhu moralo dići kredit od preko 100 milijuna kuna. Bez korekcije cijene taj se kredit ne bi mogao vratiti i to je bio preduvjet za dobivanje europskih sredstava.Energo, odnosno cijena plina i toplinske energije?– Ne vidim potrebe korekcija cijena u segmentu plina i toplinske energije, naravno uz uvjet da ne dođe do nekog poremećaja na svjetskom tržištu plina i nafte. Ako se ne budu povećavale cijene sirovina, nakon zahvata koji nas očekuju, a to su zamjena cjevovoda i povezivanja energana, očekujemo korekciju cijena, ali na niže.Što je s investicijom gradske benzinske postaje koja je zaustavljena jer Energo nije dobio suglasnost Gradskoga vijeća za kredit?– Benzinska postaja će se graditi. To je dobar projekt jer će osigurati dotok novca koji se može iskoristiti za financiranje drugih projekata. Postoje i drugi načini financiranja, mogu kao gradonačelnik dati suglasnost za zaduženje do 7,5 milijuna kuna, a s druge strane Energo razmatra mogućnost da u taj projekt uđe s partnerom.


Kako komentirate istup suspendiranog pročelnika Odjela za imovinu Vladimira Benca?


– Vladimira Benca suspendirao sam s radnog mjesta pročelnika Odjela za gospodarenje imovinom prije više od godine dana i osobno sam od DORH-a tražio da se utvrdi ima li u njegovu postupanju ikakvih nezakonitosti odnosno elemenata kaznenih djela. U konačnici krajem ljeta USKOK je protiv njega podignuo optužnicu. Je li Benac kriv ili nije pokazat će daljnji postupak za to nadležnih tijela, ja u to ne mogu, niti želim ulaziti. No, s obzirom na to da sam osobno tražio od DORH-a da ispita rad g. Benca, jasno je da i kod mene postoji sumnja u njegovo postupanje. Pretpostavljam da Benčeve fino upakirane izjave kojima pokušava diskreditirati moj rad proizlaze iz te činjenice. Također, moj dopis prema DORH-u nema nikakve veze s pričama da se Benac doživljavao mojim nasljednikom, što god to značilo, već s načinom njegova rada. Inače, informacije o »nasljeđivanju« dolazile su i do mene, no osobno takvo što nisam nikada ozbiljno shvaćao niti je o tome ikada bilo riječi na Predsjedništvu ili u Gradskom odboru SDP-a Rijeke. Uostalom, više se neću kandidirati, a mog »nasljednika« birat će tijela SDP-a i građani, ne ja. Isto tako, pomalo je otužno kako g. Benac sad kritizira gradsku politiku u kojoj je godinama sudjelovao, i kroz osmišljavanje i kroz provedbu jer je svima jasno, osim eto njemu, da pročelnici u Rijeci nisu tek puki provoditelji moje politike. Ako se u konačnici pokaže da g. Benac ipak nije odgovoran za ono što mu se stavlja na teret, želim mu sreću u političkom angažmanu koji najavljuje. Trebat će mu. Inače, čudim se davanju tolikog prostora u Novom listu dvjema osobama koje su otišle iz SDP-a, Ani Komparić Devčić i Vladimiru Bencu, i to me podsjeća na tekst iz devedesetih objavljen u istim novinama pod naslovom »Iščupan motor SDP-a« kada su Željko Lužavec i Darko Čargonja prešli u HDZ. Koliko je to bilo istinito, uvjerili smo se kroz sve protekle godine.


Jeste li očekivali da će proračun tako glatko biti prihvaćen u Gradskom vijeću?


– Jesam i to zato što sam odradio konzultacije s dijelom gradskih vijećnika i znao sam što mogu očekivati. Drago mi je da je to prošlo relativno mirno i da je dio vijećnika izvan naše koalicije pokazao odgovornost i prihvatio proračun uz određene amandmane.


Nema kašnjenja projekata za EPK


Priču o amandmanima mnogi stavljaju u kontekst političke trgovine i prevare birača. Kako vi na to gledate?



Što će biti s »3. majem« jer stečajni sat ubrzano otkucava?– Nažalost nema ništa novo. Načelno se svi slažu da se brodogradnja mora zadržati kao važna djelatnost. Iz Vlade nas uvjeravaju da razgovaraju s potencijalnim strateškim partnerima, ali otežavajuća okolnost je program restrukturiranja Uljanika koji je uzročnik svih ovih problema. Vjerujem da će brodogradnja u Rijeci opstati, hoće li se dogoditi odvajanjem 3. maja i s novim strateškim partnerom ili će se po sili zakona provesti stečaj, teško je reći. I na jedan i na drugi način brodogradnja može opstati, no svakako bi bilo dobro izbjeći stečaj.Hrvoje Burić vas optužuje da ste u talu s upravom Uljanika i da zbog toga niste naplatili dug »3. maja« od 20 milijuna kuna po osnovi komunalne naknade?– Stalno sam predmet kritika zbog toga, ali zaista su smiješne optužbe da to nisam napravio zbog dogovora s članovima Uprave Uljanika. U trenutku kada je brodogradilištu potrebna svaka kuna, najmanje što im treba je to da ih mi blokiramo i da onemogućimo isplatu plaća. S ovakvim stavom smo pokazali odgovornost prema prije svega radnicima »3. maja«.


– To nije politička trgovina. Svaka politička stranka izlazi na izbore sa svojim programom i svaka misli da je taj program ono što građanima treba. Ovakvim pristupom, odnosno predlaganjem amandmana na proračun gradski vijećnici imaju priliku ostvariti dio svojih programa, a ostvarenje programa s kojim su izašli pred birače poanta je rada svake političke stranke ili nezavisnih vijećnika. Mislim da je to normalno ponašanje odgovorne političke stranke.


Prihvaćen je najveći proračun u povijesti Rijeke kao lokalne samouprave u iznosu od preko milijarde kuna. Što to znači za grad i građane?


– Proračun je velik prije svega zbog toga što je osigurano preko 250 milijuna kuna dodatnih prihoda za realizaciju europskih projekata. To su bespovratna sredstva iz EU fondova, a riječ je o novcu vezanom izravno za europske projekte ili o novcu koji je vezan za sufinanciranje europskih projekata iz državnog proračuna. Kada se tu doda naš udio u sufinanciranju projekata koji se financiraju novcem iz EU fondova, a to je 135 milijuna kuna iz kredita, dolazimo do cifre od preko 385 milijuna kuna koliko je namijenjeno za različite investicije. Veći dio tog novca namijenjen je za projekte koji su dio Europske prijestolnice kulture. Riječ je o objektima koji će ostati građanima – novi Muzej grada u upravnoj zgradi Šećerane u »Benčiću«, nova Gradska knjižnica s puno većim prostornim i funkcionalnim mogućnostima, Dječja kuća u čijim će programima sudjelovati Kazalište lutaka, Gradska knjižnica, Art-kino. Tu je Muzej moderne i suvremene umjetnosti koji je već preselio u »Benčić«. Uređenjem kompleksa »Benčić« ponovo ćemo oživjeti dio grada koji je bio neiskorišten nakon što ga je industrija napustila. Također, tu je i uređenje broda Galeb. Napravit će se memorijalni dio, ali i komercijalni dio u smislu hotela, hostela, restorana i slično. Proračun prati i realizaciju drugih projekata, koji nisu vezani uz EPK kao što su, primjerice, uređenje fasada, krovova, stolarije na vrtićima i školama kroz projekt energetske učinkovitosti ili pak gradnja novih prometnica. Cilj je građanima pružiti što bolju kvalitetu života u gradu i kao i do sada, proračun je sastavljen na tom tragu.



Kasni li se s realizacijom projekata vezanih za EPK jer su neki skeptični kada je riječ o poštovanju rokova?


– Ne, ne kasni se i očekujem da ćemo sve završiti na vrijeme i u predviđenim rokovima. Otvorenje EPK je planirano početkom veljače 2020. godine, a objekti vezani uz projekt EPK otvarat će se sukcesivno, jedan po jedan tijekom cijele godine u kojoj će Rijeka nositi titulu. Takav model pokazao se dobrim u ranijim prijestolnicama kulture jer su sama otvaranja novih objekata, s novim sadržajima i programima, bitan dio programa Europske prijestolnice kulture. Prvi će biti otvoren novi objekt Muzeja grada u Palači šećerane u tzv. kompleksu »Benčić«, potom brod Galeb, zatim Dječja kuća, a ceremonija otvorenja nove Gradske knjižnice bit će ujedno i dio zatvaranja programa EPK. Radovi u budućem Muzeju grada su u punom jeku, a uskoro slijede i radovi na ostalim objektima.


Je li financijska konstrukcija za projekt EPK zatvorena?


– Zatvorena je 80 do 90 posto. Vlada je trebala osigurati 10 milijuna eura i to se za sada izvršava u planiranim iznosima, 10 milijuna eura se osigurava iz gradskoga proračuna, a 10 milijuna eura trebaju osigurati ostali partneri plus sponzori. Jedini problem je iskakanje Primorsko-goranske županije. No, s obzirom na relativno mali udio Županije u financiranju, to neće ugroziti projekt. Možda će dio projekata koji imaju regionalnu komponentu biti odrađen u nešto manjem obimu.


EPK je zasjenio sve ostalo što će se u investicijskom smislu događati u gradu. Ima li kakvih drugih kapitalnih projekata u 2019. godini?


– Ne bih rekao da je zasjenio. Naprosto su stvorene okolnosti za realizaciju projekata u kulturi i suludo bi bilo ne iskoristiti trenutak. Uvijek nešto ima prioritet, primjerice, svojevremeno je proračun izdašno pratio realizaciju sportske infrastrukture pa su izgrađeni novi bazeni i dvije nove dvorane. No, uz realizaciju EPK projekata, proračun donosi i brojne druge. Jedan od većih projekata je vezan za nabavku novih autobusa, njih 54, europskim sredstvima, a tu su i projekti obnove toplinske mreže u gradu vrijedni do devet milijuna eura. Valja izdvojiti i uređenje novog poslovnog inkubatora u bivšoj tvornici Torpedo u Hali 14 za što smo dobili europska sredstva, 19 milijuna kuna bespovratnih sredstava. Cilj je omogućiti daljnji razvoj poduzetnika početnika, ali i osigurati im vrhunsku opremu kao što će biti najsnažniji 3D printer. Uredit će se i prostor bivše Energane u Harteri europskim novcem iz Riječke aglomeracije za centar informatičke tehnologije. No, najveći projekt tiče se izgradnje kanalizacijske mreže tamo gdje nedostaje i vrijedan je 1,7 milijarda kuna, a 1,2 milijarde kuna osigurano je nepovratno iz europskih fondova. Izgradit će se 200 kilometara nove kanalizacije i zamijenit će se sa 100 kilometara vodovodne mreže. Kompletno područje Rijeke te veliki dijelovi Viškova, Čavala, Kastva, Jelenja će u potpunosti riješiti problem nedostajućeg sustava kanalizacije. Dio projekta je izgradnja novog pročišćivača otpadnih voda na Delti koji će imati i treću komponentu koju sadašnji nema, a to je biološki tretman otpadnih voda. Riječ je o investicijama koje će dići kvalitetu života i komunalnog standarda, ali bit će i izvor prihoda poduzetnicima koji će putem javnog natječaja dobiti poslove za realizaciju tih projekata. Ovaj projekt će zahvaljujući daljnjem ulaganju u pročišćavanje otpadnih voda, osigurati da Rijeka i dalje ima čisto more.


SDP i riječki projekti


Kritičarima poručujete da ćete razmisliti, ako oni baš to žele, je li ovo vaš posljednji mandat. Jel’ se vi to malo šalite?


– Kad su toliko zabrinuti što će biti nakon 2021. godine kada ja više ne budem gradonačelnik, što drugo da im kažem nego da sam spreman odraditi onoliko koliko je potrebno. No, to je ipak šala.


U vašem mandatu sve važne infrastrukturne projekte otvarali su HDZ-ovi ministri. Je li vam žao zbog toga?


– To je samo djelomično točno. Jedan dio projekata su rezultat dugih procesa u kojima su sudjelovale i HDZ-ove i SDP-ove vlade. Primjerice kampus, to je projekt koji je započeo odlukom o prepuštanju bivše vojarne na Trsatu Gradu Rijeci što je bio projekt Grada i vlade Ivice Račana. U doba Sanaderove vlade osiguran je kredit za izgradnju, a onda se to nastavilo u vrijeme Milanovićeve vlade, koristeći europska sredstva za izgradnju studentskog smještaja. Slično je i s cestogradnjom. Volio bih da je SDP-ova vlada sve te projekte privela kraju ili barem započela s radovima, ali ima tu puno objektivnih i subjektivnih okolnosti. Ako govorimo o cesti D-403, kompletni troškovi projektiranja su završeni u vrijeme Milanovićeve vlade. Važno je da se s tim projektom nastavi jer je on važan i za Rijeku i za Hrvatsku. Riječka luka je najveća luka u Hrvatskoj i ona je od državnog strateškog interesa. Logično je da vlada bez obzira na politički predznak radi na rješavanju takvih problema. Vjerujem da smo odavno završili priču kada je Rijeka bila kažnjavana zbog drugačijeg političkog razmišljanja.