ROVINJ  Turističke tvrtke u Hrvatskoj stupanjem na snagu novog Zakona o neprocijenjenom građevinskom zemljištu postaju zakupci neprocijenjenog turističkog zemljišta oko hotela, u turističkim naseljima i kampovima i to na 50 godina.

Naime, turističko zemljište nužno za uporabu hotela i turističkog naselja prema novom će zakonu biti vlasništvo jedinica lokalnih samouprava, a turističke tvrtke postaju zakupci koji plaćaju zakupninu između 6 i 10 kuna po četvornom metru.

Prihodi od zakupa se dijele tako da 60 posto pripada JLS-u, 20 posto županiji i 20 posto Fondu za turizam. U kampovima je neprocijenjeno turističko zemljište vlasništvo države, a turističke tvrtke plaćaju zakupninu od 12 kuna po kvadratu godišnje, s time da na otocima kampovi ostvaruju 10 posto popusta na iznos zakupnine, kampovi s 4 zvjezdice 5 posto popusta, a oni s 5 zvjezdica dodatnih 5 posto popusta.

Time se ukida dosadašnji paušal od 3 kune po kvadratu i dva posto na polovicu ukupnog godišnjeg prihoda kampa.

Suvlasničke zajednice

Rečeno je to jučer u novom Valamarovom Premium Camping Resortu Istra u Funtani gdje je održan skup o budućem Zakonu o neprocijenjenom građevinskom zemljištu, a koje turističke tvrtke godinama koriste praktički bez naknade.

Tim zakonom zamijenjen će biti postojeći Zakon o turističkom zemljištu iz 2010. godine. O novom zakonu koji bi u prvo saborsko čitanje trebao u rujnu ili listopadu, i čije se donošenje očekuje naranije početkom iduće godine, govorili su Goran Marić, ministar državne imovine, Gari Cappelli, ministar turizma, Danijela Križman Pavlović s Fakulteta ekonomije i turizma dr. Mijo Mirković, Petar Miladin s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, te Boris Miletić, gradonačelnik grada Pule.

Kako je tom prilikom istaknuo ministar Marić, riječ je o »najreformskijem zakonu« koji će zasigurno donijeti promjene nabolje. Konkretno, rješavanje pitanja turističkog zemljišta trebalo bi turističkim tvrtkama omogućiti pravnu sigurnost u poslovanju, odnosno ulaganju u objekte.

Novost je da se više neće sklapati suvlasničke zajednice, kako je definirao još uvijek aktualni zakon, no s usvajanjem novog zakona taj se institut briše. Pokazalo se, naime, da u praksi u osam godina primjene starog zakona, nije uspostavljena ni jedna suvlasnička zajednica države i turističke tvrtke.

Tvrtke čiji se objekti nalaze na neprocijenjenom zemljištu, postaju dakle njegovi zakupci.Novost je i da država najmoprimcima omogućava i kupnju tih kvadata vrijednog turističkog zemljišta i po cijeni koju odredi sudski vještak.

U raspravi skupa bilo je govora i o toj novosti, pa se komentiralo kako dugoročno nije dobro prodavati vrijedno zemljište, već je u interesu države i lokalnih samouprava dugoročan kontinuiran prihod.

- Do sada smo od turističkog zemljišta uprihodovali oko 30 milijuna kuna godišnje, a sada se procjenjuje da će se uprihodovati oko 130 milijuna kuna na godinu. Ono što je najvažnije kod ovog prijedloga, kojim reguliramo status zemljišta koje u pretvorbi i privatizaciji prije 30-ak godina nije ušlo u temeljni kapital tvrtki, jest to da mijenjamo odnos prema državnoj imovini. Same tvrtke, pak, neće morati prolaziti kroz duge i složene procedure. one će svoj status regulirati stupanjem zakona na snagu, i to na 50 godina, kazao je Marić.

Potencijal za investicije

Ministar Cappelli istaknuo je kako je turističko zemljište jedan od tri goruća problema hrvatskog turizma, uz kadrove i porezno opterećenje, upravo zbog izostanka većeg obima investicija. Odnosno, ako se i investiralo, tvrtke su to radile uz rizik.

- Investicije znače dužu popunjenost, višu cijenu i donose više benefite tvrtki, ali i cijeloj Hrvatskoj. Novim zakonom otvara se oko 2,5 do 3 milijarde eura potencijala za investicije, istaknuo je Cappelli.

Inače, o tome o kakvom se potencijalu radi, dovoljno govori činjenica da samo u kampovima ima oko 14,5 milijuna »kvadrata« turističkog zemljišta, a kako od stupanja na snagu starog zakona niti jednom kampu nije dana koncesija, znači da imaju bespravni status.

Kada je riječ o pomorskom dobru, ministar državne imovine je rekao kako društvo mora dobiti koncesiju na zauzetom pomorskom dobru i tako trajno riješiti ovo pitanje.

Odluku o koncesijama donosit će samo Ministarstvo državne imovine. Iznos naknade bit će dvostruki iznos zakupnine za turističko zemljište, a koncesijska naknada će se dijeliti i kao zakupnina za turističko zemljište.

Ako je na pomorskom dobru kamp, iznos naknade bit će dvostruki iznos zakupnine zemljišta u kampovima.Prijedlog zakona pozdravili su i u Hrvatskoj udruzi turizma (HUT) čiji je direktor Veljko Ostojić kazao kako u udruzi smatraju kako bi bilo najbolje kako bi cijena naknade po kvadratu iznosila oko jednog eura.

- Sada se cijena kvadrata plaća oko 4,5 kune, međutim, ovaj zakon treba gledati u razvojnom i investicijskom pogledu. Mi sada još nekoliko godinama možemo raspravljati hoće li cijena biti devet ili deset kuna, ali će svima biti više od koristi da se umjesto toga domaćem turizmu dogode nove investicije koje znače, uz ostalo, i nova radna mjesta, kazao je Ostojić.

Križman Pavlović je pak nadodala kako ovaj zakon bitno može pridonijeti konkurentnosti hrvatskog turizma, kao i da će njime biti obuhvaćeno 77 kampova.Miladin je istaknuo kako je ovo jedna od ključnih reformi Vlade, primjer strukturne reforme koja može izroditi nešto dobro.

- Turizam, najpropulzivnija djelatnost u našoj zemlji, djeluje u najnepovoljnijem okruženju, ukazao je ovaj pravni stručnjak.