Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 8° 4
Sutra: 8° 8° 4
20. siječnja 2020.
Istraživanje

Nepovjerenje u sudove dramatično poraslo: Dvije trećine Hrvata smatra da su pod utjecajem politike

Dvije trećine ispitanika smatra da se vlada i političari miješaju u rad sudova i pritišću ih
Dvije trećine ispitanika smatra da se vlada i političari miješaju u rad sudova i pritišću ih
Autor:
Objavljeno: 27. travanj 2019. u 10:34 2019-04-27T10:34:18+02:00

Redovito istraživanje Eurobarometra pokazuje da 18 posto ljudi u Hrvatskoj ima neki stupanj povjerenja u neovisnost pravosuđa, dok je prije dvije godine povjerenje imalo 30 posto ispitanika

ZAGREB Hrvatska je na samom dnu Europske unije kada je riječ o percipiranom povjerenju građana u neovisnost sudstva. Redovito godišnje istraživanje »Pravosudni semafor« koje objavljuje Eurobarometar pokazuje da samo 18 posto ljudi u Hrvatskoj ima neki stupanj povjerenja u neovisnost sudova i sudaca, a njih gotovo tri četvrtine im donekle ili uopće ne vjeruje.

U slučaju Hrvatske negativan je i trend. Prije dvije godine kakvo-takvo povjerenje imalo je više od 30 posto ispitanika, lani njih 25 posto. Prije dvije godine Hrvati su imali više povjerenja u sudačku neovisnost nego što su ga tada imali Bugari, Slovaci i Španjolci. Sada za pretposljednjim Slovacima zaostaju za deset postotnih poena, a o povjerenju kakvo imaju Danci, Finci i Austrijanci (svi redom više od 80 posto) ne može se ni maštati.

Suočavanje s realnošću

Hrvatski ispitanici prednjače i u sve tri istraživane kategorije razloga za nepovjerenje u sudove i suce. Njih dvije trećine smatra da se vlada i političari miješaju u rad sudova i pritišću ih, njih nešto više od 60 posto tvrdi da takav pritisak dolazi i iz ekonomske sfere, a nešto manje od 50 posto ih smatra da status i položaj sudaca ne jamče dovoljno sudačke neovisnosti. U slučaju pretposljednje Slovačke svi su ti postoci u prosjeku za 15 postotnih poena niži, a u slučaju prvoplasirane Danske radi se o tek nekoliko, manje od pet, postotaka.

Za profesora zagrebačkog Pravnog fakulteta Josipa Kregara »Pravosudni semafor« je »suočavanje s realnošću i empirijski podatak i na njega se ne odgovara tako da se negiraju metode i vjerodostojnost, već se postavlja pitanje zašto nismo bolji?«. Kregar je kazao da čitajući suhoparne statistike – podaci o broju predmeta, trajanju postupaka ili feminizacije sudačke profesije – može zaključiti da je sa sudstvom u Hrvatskoj sve u redu, a nije.

– Tako i ja kada čitam svoj EKG vidim samo amplitude, naslućujem usporedne i tek mogu zaključiti da sam još u dobrom stanju. Iskusan kardiolog uočit će male razlike koje postavljaju granice zdravlja i bolesti, sitne patologije koje su zapravo veliki problem – kazao je Kregar i naveo tri anomalije.
Prva je prevelik broj sudaca u odnosu na broj stanovnika, što je posljedica nedovoljno uspješnog korištenja resursa i katastrofalnog manjka upravljanja i upravljivosti sistema te nedostatka motivacije za rad. Mnogo ozbiljniji problem za Kregara je nedovoljno permanentno usavršavanje. Naime, novi kontekst jedinstvenog pravnog područja EU-a nije političko pitanje gdje je dopušteno mahati parolama »neće nama birokrati nametati pravila, već je nužna potreba da se u sudstvu odraze europske norme, pa i izravno primjenjuju pravila. Treća anomalija je ona koja je i najuočljivija – stupanj nepovjerenja javnosti u sudstvo koje je ne samo najgore, nego se i smanjuje.

Zvučni procesi

– Kad u obzir uzmemo nagluhost sudstva prema javnoj kritici, tajenje rezultata istraživanja o tome, trenutak je alarma. Kad javnost izgubi povjerenje, odgovor ne mogu biti fraze da nismo najgori i da se situacija popravlja, da sudstvo treba više sredstava, veće plaće, nove zgrade. Narod plaća poreze, očekuje efikasnost i pravdu, a ne odgovor da nemamo precizne metode. Nemaju ih ni drugi, a mi smo bitno lošiji – zaključio je Kregar.

Za sudstvo 50 eura po stanovniku

Neke druge brojke ipak ukazuju da sudstvo u Hrvatskoj i nije u toliko lošoj formi. Po vremenu potrebnom do prvostupanjske presude (u građanskim, trgovačkim, upravnim i drugim predmetima) u gornjem dijelu, na 11. mjestu, do prvostupanjske odluke potrebno je stotinjak dana, a taj broj dana konstantno se smanjuje. S Ciprom je stanje potpuno drugačije – broj potrebnih dana do prvostupanjske presude znatno se povećao i to od oko 550 dana 2010. godine, na 1.100 dana 2019. godine. Hrvatska je u donjem dijelu Unije po svoti koju izdvaja za sudstvo mjereno eurima po stanovniku; na 22. je mjestu u brojnijoj skupini država koje izdvajaju nešto više od 50 eura po stanovniku u 2017. Međutim, uzme li se kao kriterij udio u BDP-u Hrvatska je na visokom petom mjestu s 0,45 posto.

Bivša ministrica pravosuđa Vesna Škare-Ožbolt ima bitno drugačiji pogled na rezultate istraživanja, posebno dijela koji se tiče povjerenja u neovisnost sudstva. 

– Borimo se s percepcijom. Hrvatsko pravosuđe po efikasnosti ne zaostaje za europskim prosjekom. Problem su zvučni predmeti političke korupcije koji stvaraju jako lošu percepciju – kazala je Škare-Ožbolt. 

Ti procesi odvijaju se veoma sporo, za razliku od postupaka protiv običnih građana koje se goni zbog mnogo sitnijih prijestupa, i koje se kažnjava. Istaknula je da je efikasnost sudstva »ozbiljno dignuta«, što se vidi u znatnom smanjenju broja neriješenih predmeta. Za tvrdnju dvije trećine ispitanika da se politika miješa u sudstvo Škare-Ožbolt je kazala da su gotovo sve ovlasti predane sudstvu koje se samo za sebe brine, a iznimka je tek proračunsko izdvajanje koje je u ovlasti izvršne i zakonodavne vlasti.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.


Promo
PUST 2020.
Viškovo

PUST 2020.