Škartoci prirodu čuvaju

Nebriga o okolišu: Hrvatska se odupire zabrani tankih plastičnih vrećica

Bojana Mrvoš Pavić

Potrošač koristi tanku vrećicu oko 25 minuta / Foto NL arhiva

Potrošač koristi tanku vrećicu oko 25 minuta / Foto NL arhiva

Za razliku od drugih europskih država, koje su u najvećem broju slučajeva uvoznici vrećica iz Kine, mi smo njihov izvoznik, a polovicu asortimana, pritom, čine upravo tanke jednokratne vrećice



ZAGREB – S prvim danom srpnja Francuska je u svim svojim trgovinama, pekarnicama, benzinskim postajama i ostalim prodajnim mjestima zabranila upotrebu tankih plastičnih vrećica, debljine do 50 mikrona, koje će kupcima biti dostupne još samo na odjelima voća i povrća, kao i za zamatanje mesa, ribe i sličnog sadržaja. I te će tanke vrećice, međutim, biti potpuno povučene iz upotrebe 1. siječnja iduće godine, što znači da će potrošačima na raspolaganju ostati još samo deblje vrećice, koje se naplaćuju.


Da bi se proizvela prosječna plastična vrećica, potrebno je nekoliko minuta, a kad dođe u ruke potrošača, on ju koristi u prosjeku 25 minuta. Za razgradnju takve vrećice u prirodi potrebno je, međutim, do 400 godina, kaže znanost. Ogroman broj plastičnih vrećica, bačenih u okoliš, velika je opasnost za životinjski svijet, o čemu prosječan potrošač kojem se uzimanje ili kupnja vrećice u trgovini podrazumijeva, ne razmišlja. Svaki Europljanin u prosjeku godišnje upotrijebi oko 200 plastičnih, tankih jednokratnih vrećica i još 180 debljih višekratnih, pri čemu su razlike od države do države zapanjujuće. Dok Finac, naime, godišnje potroši tek četiri tanke jednokratne vrećice i 80 debljih višekratnih, Estonac, Mađar, Poljak, Portugalac ili Slovenac potroši nešto više od 500 tankih i 480 debljih. U Hrvatskoj je situacija nešto bolja, jer iz trgovina ponesemo oko 400 vrećica ukupno, no još uvijek – previše.


Prošle je godine Europski parlament usvojio direktivu kojom je državama-članicama stavljeno na odabir kako će smanjiti broj vrećica u upotrebi – njihovom zabranom ili na neki drugi način. U svakom slučaju, i naša je obaveza do 2019. godine bilo kojom mjerom ograničiti potrošnju laganih vrećica do 90 komada po stanovniku godišnje, odnosno do 40 komada najkasnije do kraja 2025. godine.




Hrvatska se zasad odupire novim zahtjevima EU-a, prvenstveno se pravdajući vlastitom proizvodnjom vrećica, u kojoj je zaposleno oko 1.800 radnika. Za razliku od drugih europskih država, koje su u najvećem broju slučajeva uvoznici vrećica iz Kine, mi smo njihov izvoznik, a polovicu asortimana, pritom, čine upravo tanke jednokratne vrećice. »Zeleni«, međutim, napominju da se naši proizvođači ne bi trebali bojati da će ostati bez posla, budući da se, kažu, preorijentirati mogu na drugu ambalažu od istog materijala, koja neće, barem ne tako skoro, iščeznuti iz upotrebe.


Proizvođači vrećica napominju, s druge strane, da je masovnija proizvodnja papirnatih vrećica pogubna za prirodu, no primjer Finske – u kojoj je najprirodnije u trgovinu otići s platnenim vrećicama, koje mogu potrajati godinama – pokazuje da stvari mogu funkcionirati puno bolje. Finski kupci su svjesni koliko su plastične vrećice pogubne po okoliš, pa na odjelima voća i povrća, iako su im dostupne i male plastične vrećice, uglavnom uzimaju papirnate »škartoce«, koji su i kod nas nekad bili u upotrebi, a po potrebi onda, ako je sadržaj promočiv, voće i povrće u papirnatoj vrećici stave i u plastičnu vrećicu koju, kao i platnene, ponesu sa sobom u trgovinu i višekratno je upotrebljavaju. Drugim riječima, uz malo truda i angažmana, daleko više brinu o svom okolišu nego ostatak Europe.