Ekstremno vrijeme

Nastavlja se neprirodno topao studeni: Evo kako utječe na vaše zdravlje i na što sve trebate pripaziti

P. N.



Početak novoga tjedna na Jadranu i područjima uz njega obilježit će jačanje juga i mjestimična kiša. Ponegdje su mogući i obilniji pljuskovi, praćeni grmljavinom, osobito u srijedu. U drugoj polovini tjedna uglavnom bez kiše, uz više sunčana vremena, a i jugo će zamijeniti slabija bura i sjeverozapadnjak.


Temperature će i dalje biti iznadprosječne, a očekivane studeni u studenom još nema. 


Kako ovakvo neprirodno vrijeme utječe na zdravlje? HRT piše kako meteoropatima itekako izaziva glavobolju, vrtoglavicu, nemoć. I biljke su zbunjene, ponajprije voćke. Lažni signali iz prirode potiču ih na ponovni, prerani cvat.




– U zadnje vrijeme bilježimo blagi porast kroničnih pacijenata, što kardioloških, što pulmoloških, s pogoršanjem svoje kronične slike. Također lagano počinju i viroze, iako taj pravi val tek očekujemo, posebno ako ovo toplo vrijeme još potraje, rekla je dr. Andrea Putica, .


Najviše apeliram na kronične bolesnike da se drže svoje terapije, da se obilno hidriraju, ali i na sve zdrave ljude da djeluju preventivno, dodala je.


– Ne trebamo se nešto jako čuditi jer postoje znanstvena istraživanja koja pokazuju da temperature imaju trend porasta. Svi znamo da postoji globalno zatopljenje i upravo su istraživanja pokazala da u takvoj situaciji možemo očekivati češće ekstreme i da će oni biti jače izraženi. Listopad je bio dosta topliji, neki preliminarni rezultati pokazuju kako je to u Zagrebu bilo čak preko 3°C više od 30-godišnjeg prosjeka (1961.-1990.), a na Jadranu 2,2°C, rekla je mr. Lidija Srnec iz DHMZ-a.


Portal RiMeteo piše kako će nas ekstremna toplina pratiti još barem 10 do 15 dana. 


No studeni je u prošlosti itekako znao opravdati svoje ime. Početkom studenog 1980. godine iznad Europe se razvila prava zimska sinoptička situacija. Na području Skandinavije ojačala je rasprostranjena anticiklona koja je omogućila prodor hladnog zraka iz Rusije


Temperature zraka osjetno su se snizile, na 850 hPa (oko 1500 m.n.v.) iznad dijela Hrvatske zabilježeno je i do -8 °C. Istovremeno je zapadnije u Sredozemlju došlo do produbljivanja ciklone koja je poslala za snježne oborine idealnu količinu vlage (visinsko južno strujanje) bez značajnijeg zatopljenja.


Najniža vrijednost u Rijeci za studeni izmjerena je 15. studenog 1983. kada je zabilježeno -4,5 °C.