Plan i po'

Najavljen rad na ‘vrućim’ zakonima: Izborna godina mogla bi izazivati nove kontroverze

Tihomir Ponoš

Snimio Davor KOVAČEVIĆ

Snimio Davor KOVAČEVIĆ

Izostanak uređenja pojedinih pitanja izaziva nedoumice i sumnju u pravilnost i pravičnost provedbe referendumskih aktivnosti. Potvrda za tu tezu pronađena je u učestalom obraćanju građanskih referendumskih inicijativa Ustavnom sudu



ZAGREB  Vlada u izbornoj godini namjerava predložiti novi Zakon o referendumu, a sljedeće godine trebao bi biti raspravljen i novi Zakon o sprječavanju sukoba interesa. Najavilo je to Ministarstvo uprave u svom Planu zakonodavnih aktivnosti o kojem je otvoreno javno savjetovanje. No, dug je put od prijedloga do njegova ostvarenja.


Zakon o referendumu, na razini izmjena i dopuna, je u Planu zakonodavnih aktivnosti i za ovu godinu, a od ostvarenja tog dijela Plana očito neće biti ništa. Razlika između prošlogodišnjeg i ovogodišnjeg Plana je prilično velika.


Lani je bila riječ o izmjenama i dopunama postojećeg zakona, ove godine riječ je o potpuno novom zakonu. Prošle godine namjeravalo se urediti postupak koji prethodi referendumu, primjerice način prikupljanja potpisa birača, način provjere tih potpisa i utvrđivanja točnog broja prikupljenih potpisa, utvrđivanje roka predaje prikupljenih potpisa i roka u kojem se donosi odluka o raspisivanju referenduma.


Ustav ozbiljan problem




Motiv za ovogodišnje stavljanje Zakona o referendumu u Plan zakonodavnih aktivnosti su zapravo građanske inicijative jer, kako se navodi, kod njih izostanak uređenja pojedinih pitanja izaziva nedoumice i sumnju u pravilnost i pravičnost provedbe referendumskih aktivnosti. Potvrda za tu tezu pronađena je u učestalom obraćanju građanskih referendumskih inicijativa Ustavnom sudu.


Inicijative poput »Narod odlučuje« i »Istina o Istanbulskoj« imaju satisfakciju makar u tome da je Vlada, odnosno Ministarstvo uprave, uvažilo njihovo nezadovoljstvo manjkavošću referendumskog zakonodavstva i izrijekom ga navela kao motiv za pisanje novog zakona. Inače, bivši ministar uprave Lovro Kuščević u siječnju ove godine najavio je da će do kraja ožujka novi zakon biti u proceduri Vlade.


Formirana je i radna skupina, prijedlog zakona je napisan, na njemu je ponajviše radila bivša predsjednica Ustavnog suda, a bude li sve prema najavama u proceduri Vlade trebao bi biti u prvom kvartalu sljedeće godine.


U Planu zakonodavnih aktivnosti navodi se da bi se novim Zakonom o referendumu to pitanje u cijelosti uskladilo s promjenama Ustava iz 2010. godine. U referendumskoj materiji sam Ustav je ozbiljan problem jer on dopušta mogućnost da se održi primjerice ustavotvorni referendum na koji bi, u teoriji, izašao samo jedan glasač i njegov bi glas odlučio o ustavnoj materiji.



Planom je predviđen novi Zakon o sprječavanju sukoba interesa, ali iz Plana se može zaključiti da je vjerojatnost da će se o njemu raspravljati sljedeće godine, a kamo li da će biti usvojen, doista malena. Naime, predviđeno je da on u proceduru Vlade bude upućen u posljednjem kvartalu 2020. godine, a to je vrijeme u kojem će vjerojatno biti održani izbori i u kojem će se stvarati parlamentarna većina.



Oštar sukob


Zakon o sprječavanju sukoba interesa i odnos Vlade i Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa, odnosno njihov sukob, jedna od su aktualnijih političkih tema. Prijedlog zakona bio je na javnom savjetovanju još u ljeto prošle godine i nakon toga je iščezao.


Ministarstvo uprave svojedobno je u odgovoru na upit novinara navelo da je u internoj proceduri Vlade te da će nakon usuglašavanja biti upućen u daljnju proceduru. Te daljnje procedure očito neće biti do konca sljedeće godine. Motiv za izradu novog Zakona o sprječavanju sukoba interesa je neusklađenost samog propisa sa stajalištem Ustavnog suda otprije sedam godina.


Namjerava se urediti pitanje sprječavanja sukoba interesa članova Povjerenstva, a upravo to pitanje, odnosno zahtjev premijera Andreja Plenkovića za izuzećem predsjednice Povjerenstva Nataše Novaković, je izazvalo veoma oštar sukob između Vlade i Povjerenstva.


Bit će određene i ovlasti Povjerenstva, koje bi, može se zaključiti, manje trebalo djelovati kao represivno, više kao preventivno tijelo, kao i pitanje postupka provjere imovinskih kartica jer je Ustavni sud zaključio da je to pitanje dužan urediti zakonodavac, a ne Povjerenstvo svojim Pravilnikom.