Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 23° 4
Sutra: 23° 23° 4
20. rujna 2019.
Predsjednički izbori

Nadomak smo žestoke kampanje: Škoro će u prvom krugu biti najveći protivnik predsjednice

Foto M. Aničić
Foto M. Aničić
Autor:
Objavljeno: 30. lipanj 2019. u 22:37 2019-06-30T22:37:19+02:00

Škoro može do maksimalnih 20-ak posto glasova. Kao kandidat desne frakcije HDZ-a oduzet će dosta glasova Kolindi Grabar-Kitarović. Zoran Milanović trenutno izgleda kao najstabilniji kandidat, ali nije iznio detalje programa. Mislav Kolakušić ne može dobiti izbore, ali može biti jak kandidat 

Nakon Zorana Milanovića, prošle nedjelje je u okrilju praznične medijske tišine, predsjedničku kandidaturu putem videoporuke objavio i Miroslav Škoro. Tako su sada u toj dugoj utrci osim njih dvojice još Katarina Peović, predsjednica Radničke fronte, najvjerojatnije Ivan Pernar, Mislav Kolakušić a od srijede i Tomislav Panenić, koji je zbog najave svoje kandidature odmah isključen iz Kluba saborskih zastupnika Mosta. Naravno, svi kandidati moraju prikupiti i 10.000 valjanih potpisa.
U prvom ispitivanju javnog mnijenja poslije europskih izbora Crobarometra neovisna lista Mislava Kolakušića je sada s 10,9 posto uvjerljivo na trećem mjestu rangliste stranaka, nakon HDZ-a i SDP-a. Kolakušić ne može dobiti predsjedničke izbore, ali može biti jak kandidat, uz Milanovića i Škoru zasad, a, naravno, od kolovoza ili čak i kasnije očekuje se ipak da svoju kandidaturu objavi i predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović.

Evanđelje po Škori

Svih proteklih dana puno se pisalo o nastupajućoj poruci Miroslava Škore, ocjenjivali su je mnogi ustavnopravni stručnjaci i većina njih prijedloge nekih ustavnih promjena koje on predlaže smatraju opasnim. Promjene koje predlaže i koje bi bile prvi njegovi potezi, kad bi na neki način prošle, uvele bi Hrvatsku u polupredsjednički ili čak predsjednički sustav. Njegov je nastup bio vrlo pripremljen, u drugoj kratkoj pisanoj poruci u priču je već uveo Isusa i Evanđelje po Luki, u trećoj se još jednom, kao i u prvoj jasnoj opredijelio za Franju Tuđmana, tako da je jasno njegovo svjetonazorsko uporište. Škoro je kandidat desne frakcije HDZ-a koja uvijek i jest bila udružena s krajnjom hrvatskom desnicom. Budući i da je jako dugo pripadao HDZ-u i bio već u nekoliko navrata član te političke elite, teško može prodati priču o odnarođenoj vlasti stranaka, vlade ili parlamenta. Ali, u politici, a osobito hrvatskoj, vjerodostojnost i nije previše važan element za nečiji izbor. U deset mjeseci 2007. i 2008. godine kada je bio u Saboru, Škoro je vrlo rijetko istupao u sabornici.
I da ne znamo tko je lansirao Miroslava Škoru u ovu predsjedniku utrku, a to su vrlo vjerojatno bivši predsjedničin savjetnik Mate Radeljić, Velimir Bujanec, moguće i Željka Markić, i iz dosadašnjih poruka je očito čiji je on autentični kandidat, a to će ga uz svu njegovu pjevačku i zabavljačku popularnost ograničiti na kakvih, zaista maksimalnih 20-ak posto glasova u prvom krugu.

Mislav Kolakušić se poslije uspjeha u izborima za Europski parlament bio odlučio za jednomjesečnu medijsku šutnju. Ipak u srijedu je dao ‘intervju’ svom portalu Antikorupcija.hr., odnosno sam sebi s naslovom: »Mislav Kolakušić: Građani znaju da sam u obračunu s korupcijom spreman ići do kraja«. U tom intervjuu on se, među ostalim, pita koji je sustav pošteniji i odgovorniji prema biračima? »Predsjednički u kojem mandat za vođenje državne politike dobije osoba koja je osvojila više od 50 posto glasova birača na izborima ili parlamentarni u kojem predsjednik stranke koja je osvojila primjerice 17 posto glasova kao HDZ 2016. godine bezočnom političkom i svakom drugom trgovinom kupuje zastupnike drugih stranaka da bi vodio politiku kojoj se ne zna ni početak ni kraj ni pravac i u kojoj nitko za ništa ne odgovara«.

Ured opet seli

Kolakušić je očito činjenično pogriješio jer je HDZ na prošlim parlamentarnim izborima osvojio svakako više od 17 posto glasova, ali pustimo to. Tako se i Kolakušić neizravno opredijelio za neki oblik predsjedničkog sustava. Inače, kaže da nudi »uspostavu pravne države, reformu ovršnog sustava, radikalan obračun s korupcijom, znatno jeftiniju državnu upravu i lokalnu samoupravu po principu troši koliko zarađuješ, potpuno transparentnu javnu nabavu i ukidanje svih parafiskalnih nameta odnosno reset cjelokupnog sustava«.

Zoran Milanović nije iznio detalje svog programa, ako ga uopće zasad ima. No, odaslana je u javnost poruka da će Milanović, ako i kad postane predsjednik odmah preseliti Ured predsjednika s Pantovčaka u Visoku ulicu na Gornjem gradu. Tako Milanović želi pokazati da je predsjednica prevrtljiva osoba jer je u svojoj predizbornoj kampanji 2014. godine obećavala da će smjesta iseliti Ured u Visoku, ali to nije učinila. Poznato je da je na osnovu tih njezinih obećanja Milanovićeva vlada, malo maliciozno, još prije primopredaje predsjedničke dužnosti početkom 2015. donijela odluku o preseljenju Ureda u Visoku.
Kad je krenuo u utrku, Milanović je očito u sebi prelomio strah od poraza, ono što se ranije spominjalo kao navodna njegova glavna kočnica da se ne kandidira. Više i ne misli da bi poraz na ovim izborima morao biti njegov politički kraj. Barem tako govori, on shvaća ovu predsjedničku utrku kao nadmetanje, pa neka pobijedi najbolji. Ne misli pretjerano medijski istupati i dozirat će intervjue.

Počelo se šuškati i o kandidaturi riječkog liječnika Ante Simonića, tadašnjeg haesesovca, jednog od potpredsjednika u vladi Ivice Račana koji je bio hrvatski veleposlanik u Kini od 2008. do 2013. godine. Kako stvari stoje, Amsterdamska koalicija ga neće podržati jer će vjerojatno podržati Milanovića, vidjet ćemo hoće li se kandidirati. Simonićeva kandidatura možda bi mogla biti izvjesni problem za Milanovićev otvoreni put k drugom krugu izbora.

Predsjednica se ne zamara

Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović još čeka, a sigurno je da će joj Škoro oduzeti dosta glasova jer aspiriraju na isto biračko tijelo krajnje desnice i HDZ-a. Predsjednica se nije još niti jednom iole jasno očitovala o tome da će zaista ući u utrku za drugi predsjednički mandat. Kad su je na prijemu u povodu Dana državnosti novinari pitali hoće li joj Miroslav Škoro preoteti dio biračkog tijela, odgovorila je: »Ne zamaram se time. Želim predsjednički mandat odraditi do kraja. Što će biti nakon toga - ne znam. Narod će odlučiti. Ne bojim se ničega. Posla uvijek ima u svijetu. Kad vam se jedna vrata zatvore, druga se otvore«. Naravno da je to još dodatno potaknulo priče da se neće niti kandidirati nego čeka neku funkciju u međunarodnim institucijama.
Tko ima izglede da ide u drugi krug izbora, pitali smo komunikacijskog stručnjaka Krešimira Macana.

»Trebat će prije svega vidjeti sljedeći krug istraživanja u srpnju da potvrdimo neke stvarne trendove. Škoro je svojim programom pokrenuo živu raspravu i sada se o njemu raspravlja kao o ozbiljnom kandidatu koji je lukavo ušao u teren Kolakušiću, kojeg još čekamo. Dugo je do kraja kampanje i poruke treba pametno rasporediti jer će se ionako sve razvodniti zbog ljetnih praznika, pa pravu akciju možemo očekivati tek krajem kolovoza. Jedna od stvari koju možemo očekivati u kampanji je i negativna kampanja prema pojedinim kandidatima, što će, ovisno o uspješnosti ‘bombardiranja’, svakako utjecati na rezultat. I dalje su favoriti Kolinda i Milanović, a pred Škorom je veliki zadatak da predsjednici uzme dio birača HDZ-a, ali i onih koji je inače simpatiziraju. Ako se HDZ organizacijski sredi tu ne bi trebalo biti iznenađenja, no to su propustili napraviti na europskim izborima. A imate i neko nepisano pravilo da se kandidat na funkciji najčešće može pobijediti jedino svojim isforsiranom pogreškama, tako da će puno ovisiti i o samoj predsjednici. U ovoj fazi su sve karte otvorene«, govori nam Macan.

Ograničen bazen birača

Dodaje da Škorin izlazak Milanoviću omogućuje da konsolidira lijeve glasove i pitanje je treba li se uopće pokušati dodvoravati nekome na desnici jer je tamo već prevelika gužva. Nego on treba mobilizirati one koji su za normalnu i uređenu parlamentarnu demokraciju, čime se postavlja kao antipod Škori koji bi htio biti novi Tuđman. Zato je Milanović možda nekako u postocima najstabilniji kandidat za drugi krug - naravno ako i on ne pobjedi sebe svojim karakterom. U tom slučaju ako bi ostao zacementiran ispod 20 posto, postoji mogućnost da se mobilizacijom desnih birača, u nekom pokušaju rušenja Plenkovića preko napada na Grabar-Kitarović, Škoro progura u drugi krug, komentira Macan.

Čini mu se da jedino ljudi oko Škore rade sustavno na kampanji svaki dan i drugi će ih morati sustići u toj sistematičnosti i entuzijazmu. No, opet ako ga se prokaže kao kandidata osvetnika bivših savjetnika i krajnje desnice to bi mu moglo ograničiti bazen glasova na koje može računati i zato se i pozicionira kao populist i patriot.
Krešimir Macan navodi još jedan element koji može utjecati na izbore a to je veliko iseljavanje stanovništva. Ako je istina da je iselilo oko 400 tisuća građana, to je oko 10 posto birača, a za pretpostaviti je da je većina tih ljudi koji kao obrazovaniji i mlađi otišli jer su nezadovoljni perspektivom - glasači centra i ljevice. Preostali dio birača ipak više naginje desno. Zato, kaže Macan, Milanović treba što više glasova mladih, koji nisu u velikom broju izašli na EU izbore. Kako do njih - na to će njegova kampanja morati naći odgovor, zasad su više podržavali protestne opcije poput Živog zida ili Mosta.
»Ovo je sada tek zagrijavanje, ali i tu ima puno posla za napraviti u pozadini da bi s jeseni mogli krenuti punom snagom u kampanju, jer prije svega treba strateški i logistički sve pripremiti. Sama kampanja će dosta utjecati na rezultat«, očekuje Macan.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.