Podiže kriterije za rovinjsku bolnicu - dr. Marinko Rade
Bolnica za ortopediju i rehabilitaciju »Prim. dr. Martin Horvat« bila je lider u području mišićno-koštanih patologija. Naša je namjera vratiti se na kartu najpoželjnijih specijalnih bolnica u Hrvatskoj. Ali o tome će odlučiti pacijenti, ističe dr. Rade
Dr. Marinko Rade jedan je od najmlađih, ako ne i najmlađi ravnatelj jedne hrvatske bolnice. Ravnatelj je Bolnice za ortopediju i rehabilitaciju »Prim. dr. Marin Horvat« koji otkad je stupio na ovu funkciju radi na preobražaju rovinjske bolnice u, kako to sam opisuje, magnet za pacijente, ali i magnet za mozgove. Dr. Rade s punim pravom podiže kriterije za rovinjsku bolnicu; zbog otkrića novih terapija za križobolju i radikulopatije, kolokvijalno poznate kao išijas, prošle je godine po drugi puta dobio »Young Inverstigator Award«, nagradu svjetskog znanstvenog časopisa Spine i time postao jedini znanstvenik koji je ovu prestižnu nagradu dobio dva puta. Naime, tijekom doktorata u Sveučilišnoj bolnici Kuopio u Finskoj osmislio je i testirao način mjerenja živčanih pokreta unutar vertebralnog kanala pomoću magnetske rezonance čime se izbjegavaju operacije kod pacijenta.
– Posebno sam ponosan jer ovog puta »Young Inverstigator Award«, nagradu časopisa Spine djelim sa svojim prijateljem i studentom kojem sam mentor na doktoratu, Janneom Pesonenom. Uspjeli smo prenijeti znanje. Drago mi je što djelujem u multidisciplinarnom i multikulturalnom timu koji se sastoji od znanstvenika i liječnika specijalista iz Finske, Hrvatske i Australije. Na početku sam kao doktorski student bio dio tima, sada sam poslije šest godina rada i velikog broja nagrada postao njihov voditelj. Istina je da ispada da sam po tome nadređen svom šefu na klinici i profesoru, ali to vrijedi samo za ovaj specifičan kontekst u području istraživanja patologija kralježnice. Imam ja još puno toga za naučiti kako od njega tako od drugih, ističe dr. Rade koji je nagradu za mladog istraživača Finskogvertebrološkog društva Finskog liječničkog zbora dobio čak triput, a tome valja pribrojiti i godišnju nagradu za znanost Društva za fizikalnu i rehabilitacijsku medicinu Finskog liječničkog zbora.
Nove tehnologije
Počevši do 2011. godine, dr. Rade je sa svojim finskim timom dokazao kako se živci kreću u vertebralnom kanalu kako bi izbjegli kompresiju te kako bi izbjegli zatezanje. Dokazali su da su ovi pokreti dosljedni i da ih samim time mogu predvidjeti. Uspjeli su dokazati i povezanost između limitacije adaptacijskih pokreta živaca i magnituda kliničkih simptoma što bi u prijevodu bilo: što se živac manje kreće, više se zateže i više će pacijenta boljeti. Upravo je ovo otkriće otvorilo niz mogućnosti u otkrivanju novih terapija za križobolju i radikulopatije odnosno išijas.
Svoju misiju u znanosti i u svojoj struci, dr. Rade uspoređuje s fizikom. Prije stotinu godina cijeli je svijet bio uvjeren da je fizika dosegnula svoj plafon kad je riječ o inovacijama.
– Čak su se studenti stimulirali da odustanu od fizike i prebace se na nešto drugo. Baš tada pa u sljedećih 30 godina otkriveni su principi kvantne fizike i funkcioniranje svijeta na atomskoj razini. Sva naša tehnologija, od pametnih telefona do satelita, bazira se na principima otkrivenih u onom periodu kada svi su mislili da nije više ostalo ništa za otkriti. Jednostavno nikada ne znate što ćete naći i što ćete od toga dobiti. No, ako ne investirate u to i ako se ne pripremite, ostat ćete u neizvjesnosti. Evo, mi ne želimo ostati u neizvjesnosti pa smo išli vidjeti kako drugi to rade. To je naša budućnost, nadam se da ćemo se odvažiti slijediti je, zaključuje dr. Rade.
Kako kaže dr. Rade, novi pristupi i terapije područja kralježnice danas se jako brzo razvijaju.
– Dostupnost novih tehnologija daje nam ogromne mogućnosti. U ovom trenutku veliki je fokus na robotici i neuralnim stimulacijama ili neuromodulacijama. Već postoji nekoliko vrsta komercijalnih robota koji se koriste u rehabilitaciji, ali njihova značajna limitacija leži u činjenici da oni rade pokret umjesto pacijenta. Bolji ishod se dobiva ako pacijent voljno i svjesno sudjeluje u pokretu. Iz tog razloga intenzivno se radi na testiranju naprednijih modela koji očitavaju napor pacijenta i smjer u kojem pokret treba ići pa robot samo »pripomaže« pokretu. U naprednijoj varijanti istog robota, koristi se neinvazivna elektrostimulacija kako bi se mišići aktivirali tijekom potpomognutog pokreta sa strane robota. Značajni problem se nalazio u veličini aparature koja je dozvoljavala obradu ovako velike količine podataka, što je činila tu tehnologiju nepraktičnom. Sada sa razvojem amplifikatora praktički veličine kutije šibica i poboljšanom tehnologijom bežičnog prijenosa podataka, ovi su roboti veliki korak bliži stvarnosti, opisuje dr. Rade.
Nespecifične križobolje
Epidemiološki gledano, nespecifične križobolje pogađaju muškarce i žene u jednakom omjeru, a najčešće se manifestiraju u dobi između 30 i 50 godina. Najčešći su uzrok radne nesposobnosti u osoba mlađih od 45 godina i najskuplji uzročnik izostanka s radnog mjesta na svijetu, povezan i s visokim naknadama radnika i medicinskih troškova.
– Čimbenici rizika uključuju podizanja teški tereta i torzije trupa, tjelesne vibracije, pretilost. U tom kontekstu epidemiološka istraživanja sugeriraju da gubitak tjelesne težine i prestanak pušenja mogu imati preventivni utjecaj nad nespecifičnim križoboljima. Činit će vam se da je ova sljedeća izjava možda i banalna, ali sva istraživanja pokazuju da smo programirani i izgrađeni kako bi se kretali, stajanje i sjedenje nam jednostavno ne godi. Pa evo jedne nove-stare preporuke: jednostavno se krećite, izgubite višak kilograma i prestanite pušiti, pomoći će sigurno! Rasteretit ćete zdravstveni sustav, rasteretiti sebe, i na kraju krajeva biti i sretniji. U protivnom postoji veliki broj invazivnih tehnika koje mogu pomoći oko akutnih križobolja i radikulopatija kao što su selektivni blok živčanog korijena, radiofrekventna denervacija, ozonska diskoliza, razne tehnike neuromodulacije. To su uspješne tehnike liječenja akutnih i kroničnih križobolja, ali vrijedi uvijek probati s neinvazivnim metodama. Naša otkrića isto su novosti na području liječenja ovih bolesti, ali su još uvijek u fazi testiranja, nećemo ih primjenjivati dok ne budemo sigurni u njihovim ishodima, upozorava dr. Rade.
Bolnica 21. stoljeća
Inače, dr. Rade magisterij znanosti ortopedske medicine završio je u Londonu, a doktorirao i postdoktorirao u Finskoj gdje mu se nudilo vrlo prestižno radno mjesto u jednoj od sveučilišnih bolnica na odjelu koji ima godišnji proračun od čak 15 milijuna eura, a sama bolnica gotovo 500 milijuna eura. Sasvim suprotno općeprihvaćenoj priči o odlascima stručnjaka iz Hrvatske, ovaj se Rovinjež vratio u rodni grad, odlučan u namjeri da rovinjskoj bolnici vrati stari ugled prilagođen zahtjevima struke i pacijenata u 21. stoljeću.
– Bolnica za ortopediju i rehabilitaciju »Prim. dr. Martin Horvat« bila je lider u području mišićno-koštanih patologija. Naša je namjera vratiti se na kartu najpoželjnijih specijalnih bolnica u Hrvatskoj. Ali o tome će odlučiti pacijenti. Zasad radimo na obnovi, na unaprjeđenju poslovnog procesa, komfora naših pacijenata i naših radnika. Obnovit ćemo odjele, terapeutski park, u suradnji Gradom Rovinjom izgraditi novi sportsko lječilišni bazen, a s obzirom da smo izgradili terapeutsku plažu, profilirat ćemo se u području hidroterapije. Ne želimo nikome od suradnih ustanova oduzeti primat i dogovaramo se kako bi efikasno pokrili sve potrebe naših pacijenata bez da se nepotrebno preklapamo. Bolnica Rovinj je bila poznata dječja bolnica, namjeravamo se razvijati se i u tom smjeru. Znanstvena aktivnost koju povodimo će nam pomoći oko međunarodnog pozicioniranja. Sve u svemu zajedničkim snagama smo već puno toga napravili, kaže ravnatelj rovinjske bolnice koji već surađuje sa Specijalnom bolnicom Thalassoterapija u Opatiji.
Opatijska Thalassoterapija je centar izvrsnosti, a to Bolnica Rovinj još uvijek nije, objašnjava dr. Rade. Prema njegovim riječima, spletom sretnih okolnosti ove javnozdravstvene ustanove vode osobe širokih vidika koji imaju veliko znanje i razumiju da je suradnja spas šireg društva. Nedavno su zajedno boravili u Finskoj gdje su imali priliku vidjeti kako funkcionira koncept »smart universityja«, u kojem su klinički zavod, sveučilište i industrija usko povezani kako bi se nove spoznaje i tehnologije koje se stvaraju na fakultetu mogle odmah testirati u klinici i komercijalizirati preko start-up kompanije u vlasništvu fakulteta i bolnice.
