E-savjetovanje o nacrtu zakona

Minimalna studentska satnica bit će 20 kuna, a plaću će im poslodavac morati isplatiti do 15. u mjesecu

Ljerka Bratonja Martinović

Snimio Vedran KARUZA

Snimio Vedran KARUZA

Novosti su to iz nacrta novog zakona o obavljanju studentskih poslova, koji se nalazi na e-savjetovanju, a trebao bi stupiti na snagu 1. siječnja 2018.



Preko student-servisa od iduće godine moći će se zaposliti i izvanredni studenti, minimalna studentska satnica bit će 20 kuna, a plaću će im poslodavac morati isplatiti do 15. u mjesecu.


Novosti su to iz nacrta novog zakona o obavljanju studentskih poslova, koji se od danas nalazi na e-savjetovanju, a trebao bi stupiti na snagu 1. siječnja 2018.


Tim se zakonom po prvi puta sustavno i detaljno uređuje područje studentskog rada koje godišnje obuhvati oko 65 tisuća redovnih studenata i u kojem se svake godine “okrene” više od milijardu kuna.




Sudeći prema visokim kaznama za kršenje zakona, koje za poslodavce za većinu prijestupa iznose 100.000 kuna, tržište studentskog rada trebalo bi napokon izaći iz sive zone.


 


Prema zakonskom prijedlogu, pravo na povremene poslove kojima mogu pokriti dio troškova studiranja, koje su dosad imali samo redovni studenti, dobivaju svi studenti koji nisu u radnom odnosu.


U Hrvatskoj je danas svaki četvrti student u statusu izvanrednog studenta: njih oko 44.000. Većina ih ne radi, a mora plaćati školarinu, zbog čega su početkom godine izvanredni studenti peticijom tražili pravo na rad. Status redovnog studenta sada prestaje biti uvjetom rada preko student-servisa: dovoljan je upis na visoko učilište te ili najmanje 1 ostvareni ECTS bod u prethodnoj akademskoj godini.


Preko servisa će se moći raditi do kraja akademske godine u kojoj student završi studij ili tri mjeseca po završetku studija. Ugovor o studentskom radu sklapat će se na mjesec dana, a regulira se 50 posto veća satnica za posebne uvjete rada, noćni rad, rad nedjeljom i blagdanom, naknada putnih troškova i toplog obroka, te dnevni odmor od najmanje pola sata.


Osim toga, ugovori će se sklapati i preko interneta pa studenti neće morati za svaki novi ugovor odlaziti u studentski centar.


  


Studentski centri ili centri za studentski standard osnovani pri visokim učilištima bit će jedini posrednici za studentski rad, odobrenje će dobivati od Ministarstva znanosti i obrazovanja, a provizija će im iznositi 12 posto studentske neto-zarade.


Da bi dobili pravo posredovanja, morat će zadovoljavati minimalne uvjete u pogledu mjesta u domu i stolica u studentskoj menzi u odnosu na ukupni broj redovitih studenata na svom području, a prilagoditi se tim uvjetima mogu u roku od pet godina.


Studentski centri će kao posrednici morati osigurati studente od ozljeda na radu i pružati im pravnu pomoć, a u slučaju neisplate ugovorene naknade, pokrivat će je studentu iz vlastitih sredstava.  


Zakon bi trebao doskočiti i sve učestalijoj praksi poslodavaca da radnike jednostavno zamijene studentima kao jeftinijom radnom snagom za koju ne moraju plaćati doprinose i druga davanja. Tako se propisuje da poslodavac u vrijeme dok mu u firmi rade studenti, ne može otkazati ugovor o radu vlastitim radnicima koji rade na istim poslovima i otkaz obrazložiti poslovno uvjetovanim razlozima.


Isto tako, poslodavac koji je u zadnjih šest mjeseci radniku otkazao ugovor o radu iz poslovno uvjetovanih razloga, neće moći na iste poslove zaposliti radnika preko student-servisa.


Studentski centri dobivaju pak zakonsku obvezu da svojim posredovanjem pri zapošljavanju studenata ne izazovu poremećaje na tržištu rada i ne ugroze prava radnika.


Stav je sindikata da su prava radnika već ugrožena, te da studentski rad treba limitirati maksimalnim brojem sati koje student može godišnje odraditi. Bilo kakvog limita u ovom zakonu nema ni u naznakama, pa sindikalne kritike po svemu sudeći neće izostati.


Studenti su zadovoljni ovakvim zakonom, naravno ako ga se poslodavci budu pridržavali.


– Napokon su izvanredni studenti dobili mogućnost rada, što je mnogima od njih prijeko potrebno, a napokon je reguliran i odnos poslodavaca i studenata u slučaju zloupotrebe studentskog rada i ugovora.


Poslodavci su znali koristiti studentske ugovore kao vrstu naplate i kad to nije bio studentski rad”, podsjeća Karlo Kolesar, predsjednik Vijeća studenata veleučilišta i visokih škola. Ako se zakon bude dosljedno primjenjivao, bit će to, zaključuje “win-win” situacija za sve.