Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 23° 4
Sutra: 23° 23° 4
20. listopada 2019.
Ministar financija

Marić: ''Preporuke EK su dobre, ali može se i bolje. Ističu ono za što i mi govorimo da treba provesti i ubrzati''

Marić: ''Preporuke EK su dobre, ali može se i bolje. Ističu ono za što i mi govorimo da treba provesti i ubrzati''
Marić: ''Preporuke EK su dobre, ali može se i bolje. Ističu ono za što i mi govorimo da treba provesti i ubrzati''
Autor:
Objavljeno: 5. lipanj 2019. u 16:57 2019-06-05T16:57:00+02:00

Marić je istaknuo i kako Hrvatska nije u skupini zemalja s najvećim brojem preporuka, što "pokazuje jedan određeni kredibilitet i napredak u smislu Hrvatske"

Ministar financija Zdravko Marić ocijenio je u srijedu kako su preporuke Europske komisije (EK) dobre, ali kako se može bolje te kako i preporuke ističu ono za što i sami govorimo da treba provesti i ubrzati. 

"Mislim da je dobro, ali može i treba bolje. Dobar dio onoga što piše u izvješću i u preporukama je nešto što bi sami sebi trebali govoriti i govorimo si koje su to stvari koje trebamo provesti i ubrzati", rekao je Marić koji je novinarima ispred Banskih dvora komentirao danas objavljene preporuke Europske komisije. 

Marić je istaknuo i kako Hrvatska nije u skupini zemalja s najvećim brojem preporuka, što "pokazuje jedan određeni kredibilitet i napredak u smislu Hrvatske".

"Najvažnija poruka je da Hrvatska u potpunosti ispunjava sve parametre, sve segmente Pakta o stabilnosti i rastu, poglavito u dijelu fiskalne politike", rekao je ministar financija.

Pritom je izdvojio da Hrvatska dvije godine za redom ima proračunski višak, da je cijelo to vrijeme u značajnom primarnom višku te da se, kao rezultat toga, treću godinu za redom smanjuje javni dug. 

Što se tiče fiskalnog okvira u preporukama je prepoznat napredak koji je napravljen u smislu jačanja zakonodavnog okvira - zakon o reviziji te poglavito zakon o fiskalnoj odgovornosti. Također se ukazuje na nastavak i nužnost jačanja tog okvira, rekao je. 

Marić je pritom "blago kašnjenje" u donošenju novog ili izmjena i dopuna Zakona o proračunu objasnio željom da se dodatno "izbistre" pitanja vezano za državna jamstva. 

"Mislim da svi skupa, ponukani iskustvima koja se tiču odobravanih jamstava u prošlosti, a onda na žalost cijela ova situacija s Uljanik grupom gdje je došlo do protesta tih jamstava, samo po sebi podrazumijeva i iziskuje poboljšanje okvira u smislu samog procesa odobravanja i svega što dolazi nakon toga u smislu jamstava", rekao je. 

Ocijenio je i kako su preporuke u vezi poreznog sustava i mirovinskog sustava blaže u odnosu na prethodne godine, preporuke se odnose i na obrazovanja, dok je veći fokus stavljen na sustav pravosuđa.

"Većinu stvari mi bi sami sebi trebali napisati i pišemo si, ali nije pitanje samo pisanja nego i provedbe", rekao je Marić, komentirajući četiri preporuke Komisije. 

Četvrta se preporuka Komisije odnosi na trgovačka društava u većinskom državnom vlasništvu, a Marić ističe da je pritom naglasak na korporativno upravljanje, ali i brojnih mogućnosti i unapređenje koje je moguće napraviti u smislu njihovih financijskih i poslovnih rezultata.

Pokušava se naći rješenje za "monetizaciju" jaružala koji se gradi za Jan de Nul

Na pitanje novinara o pregovorima ministra gospodarstva Darka Horvata s predstavnicima Jan de Nula, čime bi eventualno došlo do povrata dijela sredstava plaćenih kroz državna jamstva u proračun, Marić je kazao da je to generalni koncept.

Naime, ministar Horvat je jučer izjavio da se sastao s predstavnicima luksemburško-belgijske grupacije Jan de Nul te kako se nada da će se do kraja godine jaružalo koje se u Uljaniku gradi za tog naručitelja uspjeti prodati Jan de Nulu i time bar dio sredstava plaćenih kroz državna jamstva vratiti u proračun. 

"Ideja je da se i dalje pokuša naći određeno rješenje gdje bi se taj brod 'monetizirao' i u konačnici došlo do umanjenja ukupnog efekta po državni proračun. Po protestu samo za to jamstvo plaćeno je više od 920 milijuna kuna", rekao je Marić, podsjećajući da je za protestirana jamstva Uljaniku do sada plaćeno ukupno 4,42 milijarde kuna.

Na pitanje novinara je li ga iznenadilo, pogotovo s obzirom na rast hrvatskog BDP-a u prvom kvartalu od 3,9 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, da je Svjetska banka jučer smanjila prognoze rasta hrvatskog gospodarstva, te je li riječ o nesrazmjeru, Marić je odgovorio "malo je". 

"Malo je sad ovako ispalo nespretno, ali ja zaista cijenim i poštujem instituciju Svjetske banke", rekao je Marić, napominjući kako je Svjetska banka radila procjene za globalno gospodarstvo, ne samo za Hrvatsku, te kako pretpostavlja da su zadnji podaci s kojima je Banka raspolagala  bili oni prije objave podataka za prvo tromjesečje ove godine. 

Svjetska banka jučer je objavila procjene po kojima bi hrvatsko gospodarstvo ove godine trebalo porasti po stopi od 2,5 posto, a ista stopa rasta trebala bi se zadržati i u 2020. Time su prognoze za obje godine snižene za po 0,3 postotna boda u odnosu na Banke iz siječnja. 

"No ponavljam još jedanput. Ako gledate njihovu procjenu, ona je identična našoj procjeni, (...) a unatoč objavljenim podacima za prvo tromjesečje ja u ovom trenutku još ne bi ulazio u najave nekih korekcija po pitanju projekcija", kaže Marić. 

Najavio je da će Vlada svoje iduće projekcije objaviti krajem srpnja, kada bude usvajala smjernice ekonomske i fiskalne politike. "Do tada ćemo vidjeti, ovisno i nekim podacima koji će u međuvremenu biti objavljeni, treba li išta korigirati", rekao je ministar financija. 

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.