snimio Davor KOVAČEVIĆ
Takav zakon u suprotnosti je i s odredbom da je država dužna osigurati svim poduzetnicima jednaki pravni položaj na tržištu. Narušava se i zaštita prava vlasništva...
Sudac Trgovačkog suda Mislav Kolakušić poznat je u javnosti kao žestoki kritičar instituta predstečajnih nagodbi. Prije četiri godine poništio je predstačajnu nagodbu Dalekovoda. Razgovarali smo s njim o interventnom zakonu koji se odnosi na Agrokor, a kojeg Vlada najhitnije priprema.
Ruska VTN banka izvijestila je o tome da su vlasnici i menadžment Agrokora dosta dugo falsificirali financijska izvješća. Dan kasnije su ublažili stajalište. Ako je to istina, kakve bi trebale biti pravne posljedice po vlasnike i menadžment?
– Postavljeno pitanje nije iz područja prava kojim se bavim i ne želim se upuštati u kalkulacije o postupanjima drugih nadležnih tijela, niti komentirati izjave koje nisam osobno čuo.
Mi zapravo ne znamo koliki je dug Agrokora. No, vi kažete da ljudi idu u stečaj zbog 10 lipa, a Todorić neće ni zbog 7 milijardi kuna duga. Koje su vaše zamjerke i kritike za Zakon o postupku izvanredne uprave, zamjerke za Lex Todorić?
– Postoji cijeli niz primjedbi u pogledu ustavnosti predloženog zakona čiji je nacrt objavljen u medijima. Temeljna primjedba se odnosi na činjenicu da je nedopustivo donošenje zakona koji se odnosi samo na jednu ili eventualno dvije fizičke ili pravne osobe s obzirom da smo prema Ustavu RH svi jednaki pred zakonom. Takav zakon u suprotnosti je i s odredbom da je država dužna osigurati svim poduzetnicima jednaki pravni položaj na tržištu. Narušava se zaštita prava vlasništva, jer se pojedinim vjerovnicima može otpisati potraživanje u višem postotku nego drugima. Po ugledu na predstečajni zakon to će vjerojatno izgledati ovako: financijske institucije – nema otpisa, dobavljači – otpis 70 posto glavnice i sve kamate te ostatak na 200 ili 600 rata. Prijedlog za pokretanje postupka mogu podnijeti samo dužnik i vjerovnik s potraživanjem u iznosu od 375.000.000,00 kn, očita nejednakost svih pred zakonom, itd. Ranije pokrenuti stečajni i ovršni postupci će se prekinuti, nitko ne može protiv dužnika pokrenuti ovrhu godinu i tri mjeseca, itd. Niz je jednostavno predugačak da bi se mogao dati u jednom odgovoru.
Gospodin Branko Smerdel kaže da je zakon kojeg Vlada priprema protuustavan jer nekim važnim kompanijama, zapravo samo Agrokoru, osigurava poseban tretman. A Ustav jamči jednakost svih subjekata na tržištu, pa tako taj zakon nije u skladu ni s našim ustavnim ni s europskim standardima.
– U potpunosti se slažem s uvaženim profesorom, prijedlog zakona je protivan poimanju prava u cjelini. U istom se vrijeđaju temeljni pravni standardi po uzoru na raniji predstečajni zakon.
Ovo prelazi sve granice dobrog ukusa
Prema dijelu Prijedloga zakona koji je objavljen u medijima, »Sud može odbiti prijedlog plana restrukturiranja samo ako Vlada RH nije dala pozitivno mišljenje«. Sud je tu čista sluškinja politike?
– Svakako, Trgovački sud po tom prijedlogu nije sud i služi samo kao pokriće tuđih odluka. I dalje ne postoji hrabrost za preuzimanje odgovornosti za vlastite odluke. Vlada pokreće postupak na prijedlog Ministarstva gospodarstva, bira izvanrednog povjerenika, Ministarstvo bira Nadzorno tijelo, isključivo je nadležno za provođenje nadzora nad radom povjerenika. Sud mora donijeti rješenje o otvaranju postupka izvanredne uprave, osim ako temeljem izjava povjerenika kojeg je imenovala Vlada ili predstavnika Ministarstva utvrdi da nisu ispunjeni uvjeti. Ovakvo »zakonodavno uređenje« prelazi sve granice dobrog ukusa i protivno je pozitivnoj pravnoj praksi i običajima.
Spominje se i da bi povjerenik otpisivao dugove? Otvaranjem postupka (ne na sudu nego upravnim postupkom u ministarstvu) postavlja se izvanredni upravitelj kojeg imenuje Ministarstvo gospodarstva i tim činom onemogućuje svim vjerovnicima naplata dugovanja po svim osnovama do te mjere da se čak onemogućuje traženje pravne zaštite na sudu. Ti se vjerovnici ne moraju slagati s odlukom o izvanrednoj upravi, a zakon omogućuje da ih se i ne mora pitati?
– Izvanredni povjerenik u slučaju sklapanja nagodbe ima pravo predvidjeti različiti tretman vjerovnika koji pripadaju različitim razredima, kao što sam već ranije rekao, nekima se potraživanje neće uopće otpisivati, a financijski slabijima vjerovnicima s manje društvenog utjecaja otpisivat će se potraživanje skoro u cijelosti. Vjerovničko vijeće ima pravo na obaviještenost? To je razina zaštite koja se daje vjerovnicima?
Pisanje posebnog zakona za privilegiranu tvrtku ili tvrtke ujedno znači i priznanje kako u Hrvatskoj ne postoji dobar stečajni zakon, a ni zakon koji uređuje predstečajne nagodbe?
– Ovakva situacija dokazuje da imamo katastrofalne i potpuno nepromišljene zakone, nakon 15 verzija stečajnog i predstečajnog zakona opet idemo u izmjene i sada pišemo još jednu podvrstu stečajnog zakona. Iznimno je teško pronaći odredbe Ustava koje se ne krše tim prijedlogom zakona – sloboda poduzetništva, jednaki pravni položaj na tržištu, zaštita prava vlasništva, itd., nego one s kojima je suglasan.
Koje su po vama glavne slabosti stečajnog i predstečajnog zakona?
– Uvjeti za otvaranje predstečajnog postupka su donedavni stečajni razlozi, a stečajni postupak je sveden samo na prodaju imovine dužnika, nema nastavka poslovanja. Zašto je tome tako? Zato što je kao uvjet za pokretanje stečajnog postupka propisano da račun dužnika mora biti u blokadi duže od 60 dana, a predstečajnog do 60 dana. U državama okrenutim slobodnoj tržišnoj ekonomiji, stečajni postupak se pokreće kada ne platite dva, tri računa u roku dospijeća. Postavlja se nova uprava i društvo nastavlja s radom i izlazi iz poteškoća. Kod nas se postupak pokreće nakon „utvrđene smrti“ poslovnog subjekta pa je stečajni postupak na hrvatski način u biti samo pogrebni postupak.
Procesni propisi katastrofalno napisani
Budući da su kod nas stečajni postupci iznimno dugi, traju godinama, koliko bi dugo trajao stečajni postupak Agrokora?
– Stečajni postupci su kao i drugi sudski postupci iznimno dugi, jer su procesni propisi katastrofalno napisani i kao takvi izglasani. Stečajni postupak se ne može zaključiti sve dok traju vezani postupci (ovršni, parnični, zemljišnoknjižni, itd.) na drugim sudovima. Vjerujem da stečaj jednog tako velikog trgovačkog društva ne bi trajao duže od godine dana te da bi vjerovnici izglasali kvalitetan stečajni plan za nastavak poslovanja dužnika s tako velikim gospodarskim potencijalom, a s kojim bi istovremeno zaštitili svoja vjerovnička prava, odnosno vlastitu imovinu.
Što kažete o prijedlogu da država preuzme kompaniju Agrokor za jednu kunu?
– U Hrvatskoj ne postoji zakon po kojem bi se privatna imovina mogla preuzeti za jednu kunu, bez provođenja javne dražbe na kojoj bi imale pravo sudjelovati sve fizičke i pravne osobe.
Mnogi tvrde da je veliki problem našeg gospodarstva loš rad trgovačkih sudova?
– Trgovački sudovi bili su među najefikasnijim i najcjenjenijim sudovima, davali su potporu poštenim poduzetnicima, kako u brzini tako i kvaliteti svog rada. Onda se netko u Ministarstvu pravosuđa sjetio da bi trgovački sudovi trebali suditi u sporovima naplate parkinga, RTV pretplate, nameta ZAMP-a, računa za telekomunikacije, itd., pa sada imamo to što imamo. Pa gdje je kraj potpunom neznanju i indolenciji pri donošenju propisa? Kada ćemo saznati imena osoba koja pišu takve propise? Pravi je trenutak da vrijeme anonimnih pisača zakona bude iza nas! Onda će zavladati puno veća odgovornost u njihovom pisanju, lako je skrivati se iza zavjese.
Slučaj Agrokora proglašen je sistemskim rizikom no što je s rizikom kojeg nosi više od 300.000 blokiranih koji su dužni više od 40 milijardi kuna. Kako to riješiti?
– Živimo u društvu u kojem se konstantno donose zakoni za unaprijed poznate pojedince na štetu većine. Razočaravajuća je činjenica da se za neodrživu socijalnu situaciju skoro milijun građana RH ne želi odvojiti vrijeme za kvalitetnu izmjenu propisa kojima bi im se pomoglo i spriječila eksplozija novo blokiranih građana. Većini od 330.000 građana je blokiran račun iz razloga što nisu mogli platiti nepostojeće, ali njima naplaćene troškove ovršnog postupka, nego radi nemogućnosti plaćanja samog duga.
Za zaustavljanje novog vala blokiranih građana potrebno je samo prenijeti ovršne postupke na novi računalni odjel u ingerenciji primjerice zagrebačkog ili splitskog, općinskog ili županijskog suda te odrediti da svaka strana snosi svoj trošak tog postupka.
