Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 8° 4n
Sutra: 8° 8° 4n
27. siječnja 2020.
Raspisan natječaj

LNG Hrvatska kupuje brod i infrastrukturu za plutajući terminal na Krku

Maksimalni kapacitet plutajućeg terminala na Krku bit će 2,6 milijardi kubika LNG-a godišnje / Foto Mladen TRINAJSTIĆ
Maksimalni kapacitet plutajućeg terminala na Krku bit će 2,6 milijardi kubika LNG-a godišnje / Foto Mladen TRINAJSTIĆ
Autor:
Objavljeno: 12. rujan 2017. u 8:45 2017-09-12T08:45:00+02:00

Rok za dostavu ponuda iz natječaja je 29. rujan, a kompletan terminal mora biti dovršen najkasnije krajem 2019. godine, prema roku koji je zadao EU. To znači da bi i prve isporuke plina trebale s Krka dalje prema Europi krenuti 2020. godine

ZAGREB - LNG Hrvatska, državna tvrtka koja vodi projekt budućeg terminala na Krku, objavila je međunarodni natječaj za kupnju broda – plutajućeg terminala (FSRU-a) za prihvat, skladištenje i regasifikaciju ukapljenog prirodnog plina, kao i natječaj za projektiranje i izgradnju pristaništa, priključnog plinovoda i ostale infrastrukture potrebne terminalu. Rok za dostavu ponuda iz oba natječaja je 29. rujan, a čitav terminal mora biti dovršen najkasnije krajem 2019. godine. To je, naime, rok koji nam je, kao sufinancijer, zadao EU, što znači da bi i prve isporuke plina trebale s Krka dalje u Europu krenuti 2020. godine.

Koliko će gradnja terminala odnosno nabava broda koštati, znat će se tek krajem godine, jer bi prvo do kraja rujna trebale stići neobvezujuće, a zatim i obvezujuće ponude, nakon kojih će uslijediti potpisivanje ugovora. Iz tog će razloga i konačna odluka o financiranju biti donesena u prvom kvartalu 2018. godine.

Pregovori s ulagačima

U svijetu postoji 25 plutajućih terminala, pri čemu su brodovi za regasifikaciju uglavnom u najmu, dok Hrvatska, točnije LNG Hrvatska, brod mora kupiti, što je također jedan od uvjeta EU-a. Za tu nam je namjenu iz Bruxellesa odobreno nešto malo manje od 30 posto sredstava, točnije 107 milijuna eura, dok ostatak novca moramo pronaći sami, odnosno u dogovoru s ulagačima. Potencijalni ulagači, ali u veliki, kopneni terminal koji je tada bio planiran, odabrani su još 2015. godine, i s njima se sad pregovara o ulaganju u plutajući, manji terminal. Namjera je da Hrvatska u vlasništvu terminala sudjeluje s najmanje 25 posto udjela, ostatak će pripadati strateškim partnerima, a to su, neslužbene su informacije, europski investicijski energetski fond Marguerite, koji čini šest velikih europskih financijskih institucija, među njima i Europska investicijska banka, drugi je navodni ulagač španjolski Enagas, a treći konzorcij koji drži litavski plutajući terminal.

Narudžba iz Južne Koreje?

Iako je postojala ideja da se brod za ponovno uplinjavanje tekućeg plina sagradi i u domaćim brodogradilištima, za eksperimentiranje nema vremena pa će on stići najvjerojatnije iz nekog brodogradilišta u Južnoj Koreji, u kojima se takvi brodovi uglavnom grade. Brod će biti stalno usidren na pristaništu, a uz njega će se vezivati tankeri koji ukapljeni, tekući plin budu dovozili iz zemalja-izvoznica plina.

Kako je za portal energetika-net.com nedavno kazao direktor LNG-a Hrvatska Goran Frančić, iako će maksimalni kapacitet plutajućeg terminala biti 2,6 milijardi kubika godišnje, ide se u kupnju broda većeg, uobičajenog kapaciteta od šest do čak sedam milijardi kubika, što bi nas trebalo koštati manje nego FSRU manjeg, a specifičnog kapaciteta. S vremenom će, ako se bude ulagalo i u povećanje kapaciteta plinovoda, i ovisno o potrebama tržišta, moći biti primljeno i više LNG-a od toga.

Zakup terminala

Već je tijekom 2015. godine proveden i postupak zaprimanja neobvezujućih ponuda za zakup terminala, ali na kopnu. Za zakup je i dalje zainteresirano dvadesetak kompanija koje se bave prodajom plina, najviše za jugoistočnu Europu. Sad je, prije odluke o financiranju u prvom kvartalu iduće godine, potrebno provesti i obvezujući natječaj za zakup kapaciteta na plutajućem terminalu.

Priključni plinovod imat će četiri kilometra zbog čega će država morati ići u djelomično izvlaštenje zemljišta u vlasništvu Dina Petrokemije, uz pravičnu naknadu. Sam FSRU će se nalaziti na pomorskom dobru, no ni izvlaštenje zemljišta na kopnu ne bi trebalo usporiti projekt.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.


Promo
U Rijeku stiže PauzaGO: nova usluga omiljene Pauze