Direktor HTZ-a

Kristjan Staničić otkrio planove za promidžbu Hrvatske u svijetu: ‘Spremni smo na sve izazove’

Alenka Juričić Bukarica

snimio Marko Gracin

snimio Marko Gracin

Provest ćemo četiri velike promotivne kampanje, dok smo nešto veće budžete osigurali za marketinške aktivnosti na tržištu Njemačke, ali i Češke, Belgije i Ukrajine. Još više sredstava uložit ćemo u opće oglašavanje i promotivne kampanje, aktivnosti ureda predstavništava te za međunarodne suradnje



Hrvatsku turističku zajednicu (HTZ) stupanjem na snagu novog Zakona o turističkim zajednicama s početkom ove godine dočekala je svojevrsna transformacija u smislu da se HTZ više ne bavi sustavom TZ-a, već usmjeri prvenstveno na ono što mu je i osnovni zadatak, a to je promidžba hrvatskog turizma u zemlji i svijetu. O tome što u tom smislu očekuje HTZ te na kojim velikim projektima će raditi kroz ovu turističku godinu, razgovarali smo s Kristjanom Staničićem, direktorom HTZ-a.


Za nekoliko dana Rijeka postaje Europska prijestolnica kulture. Koliko će se to odraziti na »vidljivost« Hrvatske, a i same Rijeke, na turističkom tržištu?


– Riječ je o prestižnoj tituli koja za Rijeku predstavlja izuzetnu priliku za dodatnim pozicioniranjem na europskoj turističkoj karti kao destinacije bogate i raznovrsne kulturne i turističke ponude. Vremenski se ona u jednom dijelu preklapa s predsjedanjem Hrvatske Vijećem Europe, pa će oči europske, ali i svjetske javnosti dodatno biti usmjerene prema nama. HTZ je lani odradio čitav niz promotivnih aktivnosti koje su za cilj imale predstavljanje Rijeke kao Europske prijestolnice kulture i to u Londonu, Šangaju, Parizu, ali i u Berlinu, Melbourneu i Sydneyju. Nastavit ćemo organizirati studijska putovanja za eminentne inozemne novinare, blogere, influensere s naših najvažnijih tržišta poput Italije, Francuske, Austrije, Španjolske, Njemačke, ali i s tržišta Kine i Koreje. Na društvenim mrežama nastavljamo provoditi kampanje i nagradne igre vezane uz Rijeku kao jednu od prijestolnica kulture za 2020. Samo u veljači Rijeku ćemo predstaviti u Milanu i Münchenu.


Promotivne kampanje




Lani su u padu bila tržišta Skandinavije, Nizozemske, kao i Češke. Kako objašnjavate taj pad i hoće li se na ovim tržištima odrađivati neke dodatne kampanje?


– Iza nas je iznimno uspješna turistička godina, najbolja do sada, usprkos brojnim izazovima. Razlozi za određene oscilacije u tijekovima turističkog prometa s primjerice tržišta Švedske, Nizozemske i Češke su različiti. Jedan od njih je sigurno pokušaj povratka određenih destinacija na tržište s plasmanom izrazito povoljnih ponuda što je privuklo cjenovno osjetljive segmente turista posebice obitelji sa djecom.



Krenula je i sezona turističkih sajmova, koje su glavne novosti? U Moskvi više nema klasičnog nastupa na sajmu, već se organizira Hrvatski dan.


– Točno, od studenog prošle godine i velikog sajma u Londonu krenuo je za nas najintenzivniji dio poslovne godine. U tijeku su brojni sajmovi i prezentacije diljem svijeta. Ukupnu hrvatsku turističku ponudu predstavili smo u Utrechtu, Stuttgartu, Helsinkiju, Beču, Madridu. Slijedi nam sajam u New Yorku, a u veljači u Milanu i Münchenu gdje ćemo posebno predstaviti Kvarner i Rijeku. Pojedine sajamske nastupe zamijenit ćemo posebnim događanjima, pa nas tako veliki Dan hrvatskog turizma očekuje krajem siječnja u Moskvi, a u travnju u Pragu za brojne češke partnere i medije.



Drugi razlozi su klimatske promjene i povoljni vremenski uvjeti tijekom ljetne sezone koji su potaknuli dio turista na ostanak u vlastitoj zemlji, kao i geopolitički trendovi koji se razlikuju od tržišta do tržišta. Kroz ovu godinu provest ćemo četiri velike promotivne kampanje koje će obuhvaćati i navedena tržišta, dok smo nešto veće budžete osigurali za marketinške aktivnosti na tržištu Njemačke, ali i primjerice Češke, Belgije i Ukrajine. Rezervirali smo i iznos od gotovo 10 milijuna kuna koje ćemo raspodijeliti po tržištima prema potrebama i rezultatima analiza koje ćemo kontinuirano provoditi kroz godinu. Spremni smo na vrijeme reagirati na izazove koje će pred nas staviti ova turistička godina.


Kakva su očekivanja s britanskog tržišta s obzirom na Brexit?


– Europska komisija u rujnu prošle godine obvezala se na omogućavanje neometanog zračnog prometa između Velike Britanije i članica Europske unije, i to barem do kraja listopada ove godine, što će sigurno pozitivno utjecati na stav Britanaca prema inozemnim putovanjima. Na odluku o putovanjima utjecat će i snaga britanske valute zbog čega je vrlo važno kreiranje kompetitivnih cijena. Ipak, Britanci na putovanja gledaju kao na bitnu društvenu normu, a dodatni optimizam nam daju i pozitivne najave ključnih britanskih partnera kao što su Jet2.com i TUI, koji su na sajmu u Londonu u studenom prošle godine najavili rast potražnje za Hrvatskom od 11 posto, četiri nove aviolinije i dužu sezonu letenja prema hrvatskim destinacijama.



Kakva je situacija s udruženim oglašavanjem za avio promet, koliko novca će biti udruženo, s koliko avioprijevoznika, možete li reći eventualno koliko će biti novih aviolinija?


– Ukupno smo za strateške projekte u ovoj godini planirali oko 30 milijuna kuna od čega se najveći dio odnosi na suradnju s avioprijevoznicima. Surađivat ćemo s brojnim i važnim partnerima s tržišta Beneluksa, Francuske, Italije, Španjolske, Njemačke, Poljske, Skandinavije, SAD-a, Kanade, Japana, ali i s ostalih tržišta na kojima partneri realiziraju svoje programe za Hrvatsku. Izdvojit ću primjerice avioliniju između Varšave i Rijeke poljske aviokompanije LOT ili pak AirBalticovu avio-liniju od početka svibnja do kraja listopada između Vilniusa u Litvi i Rijeke. Novu avioliniju na relaciji Amsterdam – Pula najavio je Easyjet, dok će Transavia otvoriti novu zračnu liniju na relaciji Pariz – Pula. Ryanair će primjerice prometovati između Frankfurta i Rijeke, dok će Volotea uvesti nove linije i povezivati Bari i Split, ali i Palermo i Dubrovnik. Naš je cilj formiranje duže sezone letenja na čemu u pregovorima s partnerima posebno inzistiramo te daljnje pozicioniranje Hrvatske, pa tako i Kvarnera kao dobro povezane aviodestinacije.


Manji proračun


Novim zakonskim izmjenama daje se naglasak na marketinški dio posla HTZ-u, dok Ministarstvo turizma preuzima dio oko nadzora samog sustava. Znači li to reorganizaciju Glavnog ureda?


– Najveći naglasak u našem radu bit će na brendiranju Hrvatske kao turističke zemlje i provođenju svih marketinških aktivnosti u cilju promocije nacionalnog turizma. Novim zakonima nisu striktno predviđene promjene u strukturi i broju stručnih kadrova, međutim Glavni ured doživjet će organizacijske promjene nužne za kvalitetnu provedbu svih zakonskih zadaća. Ovo će ujedno biti godina prilagodbi na nove zakonske okvire u kojoj ćemo puno surađivati s terenom.



Što je to projekt Hrvatski digitalni turizam?


– Riječ je o projektu čiji je nositelj Ministarstvo turizma, dok ulogu projektnog partnera ima Hrvatska turistička zajednica. Projekt se financira iz Europskog fonda za regionalni razvoj i Europskog socijalnog fonda, a na HTZ se konkretno odnose dvije komponente. Naime, do kraja godine planiramo nadogradnju našeg u svijetu jedinstvenog sustava eVisitor i izradu potpuno novog web portala Croatia.hr koji će u budućnosti objedinjavati kompletnu hrvatsku turističku ponudu.



Hoće li ove godine biti otvaranja novih predstavništava HTZ-a u svijetu?


– Podsjećam da smo prvi puta nakon gotovo deset godina krenuli u proširenje mreže predstavništva otvaranjem ureda u Kini, u Šangaju u 2018. Prošle godine otvorili smo ured u Los Angelesu i završili sve procedure za formiranje ureda u Južnoj Koreji u Seulu, koji se otvara u ožujku. Ove godine planiramo pokretanje svih potrebnih procedura za otvaranje ureda u Madridu.


Koliki je proračun HTZ-a za 2020., koje su najveće rashodovne stavke i je li se obzirom na novi Zakon o turističkim zajednicama budžet smanjio ili povećao?


– Naš ukupni planirani proračun za 2020. iznosi oko 328 milijuna kuna i nešto je manji u odnosu na 2019. godinu. Razlog smanjenja u najvećoj je mjeri uzrokovan smanjenjem prihoda od turističke pristojbe što je posljedica novog zakonskog okvira prema kojem u raspodjeli sredstava Hrvatskoj turističkoj zajednici ostaje 20 posto, umjesto dosadašnjih 25 posto. Promjene se odnose i na raspodjelu prihoda po osnovi turističke članarine, a formirana su i dva nova fonda, Fond za turistički nedovoljno razvijena područja i kontinent te Fond za udružene turističke zajednice. Kada govorimo o rashodima, još više sredstava uložit ćemo u opće oglašavanje i promotivne kampanje, aktivnosti ureda predstavništava te za međunarodne suradnje.