Digitalizacija na hrvatski način

Komora ‘svemirskim softverom’, Kujundžić ‘pješice’: Zašto bazom podataka u zdravstvu raspolaže HLK

Ljerka Bratonja Martinović

snimio Sergej Drechsler

snimio Sergej Drechsler

Dragocjene podatke, štoviše, nemaju ni državne institucije koje bi ih prve morale imati, ako se žele ozbiljno baviti zdravstvenom politikom. Dok u resornom ministarstvu još uvijek zbrajaju »pješice«, odnosno podatke koji im trebaju moraju tražiti od zdravstvenih ustanova, HLK je odavno prikupio sve što mu treba, i ne treba.



ZAGREB – Dok Ministarstvo zdravstva kuburi s podacima o zaposlenima u zdravstvu, Hrvatska liječnička komora (HLK) već nekoliko godina raspolaže sa, za neke »svemirskim« softverom, koji joj je omogućio stvaranje detaljne baze podataka o njenim članovima, hrvatskim liječnicima.


Jednim klikom miša tako u Komori znaju sve o tome koliko liječnika ili liječnica ima koju specijalizaciju, u kojem su dijelu Hrvatske, gdje su najveće kadrovske rupe, a na isti način mogu, na primjer, u trenu doznati koliko će liječnika u Primorsko-goranskoj županiji otići u mirovinu za, recimo, tri godine.


Nažalost, takav softver imaju samo u liječničkoj komori, a ne i drugim strukovnim udrugama, pa tako u Komori medicinskih sestara nemaju precizne podatke o tome koliko je gdje medicinskih sestara kojeg profila i koje dobi na raspolaganju sustavu. Dragocjene podatke, štoviše, nemaju ni državne institucije koje bi ih prve morale imati, ako se žele ozbiljno baviti zdravstvenom politikom.




Dok u resornom ministarstvu još uvijek zbrajaju »pješice«, odnosno podatke koji im trebaju moraju tražiti od zdravstvenih ustanova, HLK je odavno prikupio sve što mu treba, i ne treba. Demografski atlas hrvatskog liječništva, na gotovo 400 stranica A4 formata, tiskala je tako strukovna komora, a ne nadležna državna institucija. Tako se, u najboljem slučaju, u Ministarstvu zdravstva o kadrovskom stanju u zdravstvu mogu informirati iz publikacije HLK.


Digitalna transformacija


O svom softveru, i spremnosti da ga daju na raspolaganje resornom ministarstvu, u Komori kažu kako je projekt započet još u vrijeme bivšeg vodstva, s Trpimirom Golužom na čelu:


– Projekt digitalne transformacije poslovanja HLK-a, odnosno preobrazba Komore u eHLK bio je značajan dio predizbornog programa s kojim je vodstvo još u mandatu 2015-2019.g. dobilo podršku hrvatskih liječnika. Temeljem podataka kojima danas raspolaže Komora moguće je kvalitetnije strateško planiranje liječničkih resursa u zdravstvu, što je jedan od značajnijih izazova zdravstvene administracije – kaže predsjednik HLK, Krešimir Luetić.


HLK je dakle 2016. krenuo s realizacijom projekta Komorinog integriranog informacijskog sustava (KIIS). To je baza članova s osobnim podacima, podacima o naobrazbi, zaposlenju, stručnom usavršavanju te ostalim podacima vezanim uz članski status članova HLK-a. U Komori ističu da s podacima o članovima postupaju sukladno odredbama GDPR-a te ih mogu koristiti i druga tijela javne vlasti, u opsegu nužnom za obavljanje njihovih javnih ovlasti.


– Temeljem zakona o državnoj informacijskoj infrastrukturi sva tijela javne vlasti su dužna omogućiti korištenje zajedničke osnovice za sigurnu razmjenu podataka unutar sustava državne informacijske infrastrukture. Ovi podaci se prikupljaju i provjeravaju u interakciji s drugim državnim tijelima te je na taj način KIIS kontinuirano ažuriran.


Ažurni podaci


Digitalna transformacija HLK-a imala je za cilj optimizirati poslovne procese Komore te povećati njihovu efikasnost i olakšati članovima dostupnost i ostvarivanje njihovih prava. Ključni cilj je bio da HLK postane referentni izvor kvalitetnih, pouzdanih i ažurnih podataka o hrvatskom liječništvu – kaže Luetić.



U sklopu projekta digitalne transformacije poslovanja Komore, stvoreno je programsko rješenje čiji je cilj da bazu članova HLK-a učini suvremenim sustavom namijenjenim praćenju i ažuriranju svih relevantnih podataka o članovima, a prikupljanje i obrada podataka temelje se na javnim ovlastima koje HLK provodi na temelju zakona, kažu u komori.


Koliko ih je taj sustav stajao ne žele otkriti, jer se, kažu, radi o poslovnoj tajni. »U procesu nabave programskog rješenja 2016. godine prikupljene su četiri ponude te je Skupština HLK-a odabrala najpovoljnijeg ponuditelja. Sam iznos troška nabave programskog rješenja nije javni podatak već predstavlja poslovnu tajnu HLK-a i druge ugovorne strane«, ističe se u njihovom odgovoru.



Činjenica je, međutim, da je njegovom prethodniku, osim ostvarivanja prava članova HLK, baza podataka o starosnoj dobi liječnika, njihovom manjku i odlascima u inozemstvo, služila kao argument za traženje povlaštenog statusa liječnika, među ostalim kad je riječ o zahtjevu za sklapanjem strukovnog kolektivnog ugovora.


Prema Luetićevim riječima, baza podataka HLK bit će na raspolaganju zainteresiranima u državnoj upravi, naravno, ako takvih bude.


– Zakonom o zdravstvenoj zaštiti predviđeno je ustrojavanje Nacionalnog registra pružatelja zdravstvene zaštite čije je vođenje dodijeljeno HZJZ-u te će HLK blisko surađivati s ovom institucijom s ciljem praćenja prikupljanja podataka i koordinacije rada svih registara u zdravstvu. Nadamo se da su i druge komore u zdravstvu, s kojima HLK-a blisko surađuje unutar Koordinacije komora u zdravstvu, zainteresirane za uvođenje sličnog sustava te ćemo u tom slučaju vrlo rado podijeliti svoja iskustva s kolegama – zaključuje Luetić.