Kao predstavnik hrvatske grupacije koja se priključila ovoj inicijativi, Franjo Luković je naglasio kako bi se obnovila, ali i širila proizvodnja u Dini u stečaju, te otvorilo čak 1.800 radnih mjesta
ZAGREB Predstavnici međunarodnog konzorcija The Development Group, koji čini Pulsat Global Capital i grupacija BSH te grupacija domaćih kompanija Croatian Business Group jučer su na konferenciji na koju su pozvali tek tri medijske kuće najavili osnivanje društva Krk Energy Hub koje će investirati u sedam projekata na Krku, vrijednih ukupno 4,7 milijardi eura, prenosi »Lider«. Tko se sve nalazi u konzorciju, kao i svoje detaljnije planove, rečeno je, otkrit će na konferenciji za novinare krajem travnja, no kako se neslužbeno može čuti, riječ je o kanadskom kapitalu koji unatrag dvije godine pokazuje interes za gradnju velikog, kopnenog LNG terminala, no nisu se javili niti na jedan javni poziv državne tvrtke LNG Hrvatska koja ovaj projekt vodi, a koja je provela natječaje za odabir zakupaca terminala kao i ulagača u njegovu gradnju. Jedino što se jučer službeno uspjelo doznati jest da konzorcij čine građevinske firme koje bi bile izvođači radova, dobavljači opreme, pružatelji usluga te financijske institucije iz SAD-a, Kanade i Europe.
Veća učinkovitost
Osim za gradnju LNG terminala, zainteresirani su i za gradnju kogeneracijske plinske termoelektrane-toplane s nula emisija ugljičnog dioksida, za pokretanje proizvodnje u Dina Petrokemiji, za povezivanje plinovoda sa Slovenijom, BiH, Mađarskom i Srbijom, izgradnju dalekovoda ili podvodnih kabela za povezivanje Hrvatske s Italijom te trgovanje plinom.
Kako se neslužbeno može čuti, konzorcij je unatrag dvije godine pisao bivšem premijeru Zoranu Milanoviću i predsjednici Kolindi Grabar-Kitarović, zainteresiran da privatnim kapitalom izgradi LNG terminal. Kako je riječ o državnom projektu pod paskom EU-a, upućivani su na LNG Hrvatska, kojoj se niti na jedan od natječaja nisu javili. Može se čuti i to da su Vladi prvo predlagali gradnju hidroelektrane iz koje bi HEP otkupljivao električnu energiju, no taj im projekt nije prihvaćen. U međuvremenu, nakon što su iz Vlade stigle informacije da treba graditi mali, plutajući terminal, premijer Tihomir Orešković se zalaže za njegovu što skoriju realizaciju te će se dokumentacija za kopneni terminal mijenjati.
Kako je kazao predstavnik The Development Groupa Branko Šarčanin, ne otkrivajući tko su partneri unutar grupe, želja im je povezati LNG terminal sa susjednom plinskom kogerenacijom te dalekovodima i podvodnim kablovima između Hrvatske i Italije, što bi omogućilo i izvoz struje u Italiju. Kako prenosi Lider, termoelektrana u neposrednoj blizini terminala postići će veću učinkovitost korištenjem plina iz LNG terminala, a terminal će koristeći struju i industrijsku paru iz termoelektrane imati manju cijenu upravljanja. Osim toga, Dina ima velike količine toplinske energije koja se može koristiti za grijanje Rijeke, naglasio je. Njihov je koncept razvoja LNG terminala puno ambiciozniji od onog koji razvija LNG Hrvatska, naglasio je. Jedna od mogućnosti je i plutajuća opcija terminala koji bi bio pušten u rad u roku od 18 do 24 mjeseca, no od toga, rečeno je, ne bi bilo koristi za Hrvatsku. Cilj im je kopneni terminal od 12 do 25 milijardi kubnih metara plina godišnje, što je i do četiri puta više od terminala predviđenog projektom LNG-a Hrvatska. Tvrde da za to postoji opravdanost i da su u pregovorima sa četiri dobavljača iz Sjeverne Amerike. Imaju li, međutim, i kupce plina, za sada ne otkrivaju.
Lobirati kod Vlade
Kao predstavnik hrvatske grupacije koja se priključila inicijativi Franjo Luković, nekadašnji predsjednik uprave Zagrebačke banke, kazao je da su za projekte na Krku zainteresirani Siemens, Končar, Pastor, Tehnika, Dalekovod, Allianz i Zagrebačka banka, Ivicom, EIHP i Uljanik. I on je naglasio kako bi se obnovila, ali i širila proizvodnja u Dini u stečaju, otvorilo čak 1.800 radnih mjesta, kao i da bi hrvatske tvrtke mogle izvesti radove u vrijednosti od 1,5 milijardi eura.
– Od domaćih poslovnih partnera očekujemo i da lobiraju kod hrvatske Vlade za podršku projektu i da se redefinira dosadašnji koncept izgradnje jer je naš koncept puno ambiciozniji. Nakon što se stekne podrška, konzorcij će završiti sve aktivnosti oko otkupa potraživanja od Hete, radi kupnje zemljišta na kojem će se projekt odvijati – rekao je Luković.
