'Izbrišite me'

JEDAN OD OSNIVAČA TRAŽIO BRISANJE IZ ČLANSTVA ‘Nisam se obvezao do smrti biti u HDZ-u’

Dražen Ciglenečki

Zgrada središnjice HDZ-a / Foto Žarko Bašić / PIXSELL

Zgrada središnjice HDZ-a / Foto Žarko Bašić / PIXSELL

Riječ je o mojem privatnom činu. HDZ je ostvario sve ciljeve zbog kojih smo ga osnovali i zašto bih onda ja morao do kraja života biti u toj stranci. Nije to bračni ugovor, inzistira Gavran da njegov izlazak iz HDZ-a nema političku pozadinu 



ZAGREB HDZ je napustio Zdravko Gavran, jedan iz redova utemeljitelja te stranke. Gavran je 1989. bio u inicijativnom krugu za osnivanje HDZ-a, a u petak navečer je zagrebačkom Gradskom odboru poslao šturi dopis s molbom da ga s 31. prosincem izbrišu iz članstva.


»Članarinu za ovu godinu podmirio sam uplatom na dostavljeni račun«, napisao je Gavran i to je bio njegov zadnji čin u stranci, u kojoj je još samo danas član predsjedništva Zajednice utemeljitelja HDZ-a.


Nije naveo nikakve razloge odlaska iz stranke u kojoj je proveo više od četvrt stoljeća. U HDZ-u neki nagađaju da je Gavran, diplomat visokog ranga opunomoćenog ministra koji radi u Samostalnom sektoru za analitiku i političko planiranje Ministarstva vanjskih poslova, ovim potezom želio izraziti neslaganje s nadređenom ministricom Marijom Pejčinović Burić.


Nedefinirano nezadovoljstvo 




Drugi, pak, Gavranu bliski HDZ-ovci tvrde da je on već dulje vrijeme iskazivao uglavnom nedefinirano nezadovoljstvo strankom i da se stoga već i ranije htio iščlaniti. On sam je negirao da je njegov razlaz s HDZ-om politički motiviran.


– U zahtjevu da me se izbriše iz članstva HDZ-a nisam naveo razloge moje odluke jer mislim da to nisam bio dužan. Riječ je o mojem privatnom činu. Nije u pitanju političko neslaganje s bilo kim ili bilo čim. Da jest ja bih to napisao. Činjenica je da sam prije skoro 29 godina bio među inicijatorima HDZ-a, ali to ne znači da sam time sebe obvezao da ću do smrti biti član stranke. HDZ sam smatrao instrumentom za realizaciju određenih ideja koje smo imali krajem osamdesetih godina, ali predmet mojeg zanimanja bile su i mnoge druge stvari i za njih mi je potrebno slobodno vrijeme. Ne želim više sudjelovati u stranačkim aktivnostima. Ni kad smo osnivali HDZ nije mi ambicija bila raditi u stranci i za stranku, rekao nam je Gavran.


Kaže da mu HDZ već petnaestak godina nije u prvom planu, a da se u Zajednici utemeljitelja angažirao na nagovor njezinog predsjednika Marija Kapulice, savjetnika šefa HDZ-a Andreja Plenkovića.


Tuđmanov savjetnik 


– Shvatio sam da mi to oduzima više vremena i energije nego što sam se spreman posvetiti HDZ-u i zaključio da je stoga najbolje da mi s krajem ove godine prestane članstvo. HDZ je ostvario sve ciljeve zbog kojih smo ga osnovali i zašto bih onda ja morao do kraja života biti u toj stranci. Nije to bračni ugovor, inzistira Gavran da njegov izlazak iz HDZ-a nema političku pozadinu.


On je do 1990. bio lektor u Glasu Koncila, a zatim je dvije godine radio u novopokrenutoj HINA-i. Od tuda je prešao u Ured predsjednika Franje Tuđmana i do 1993. mu je bio savjetnik. Prije nego što se 1995. zaposlio u MVP-u, Gavran je dvije godine obnašao dužnost ravnatelja i glavnog urednika Glasnika HDZ-a. I kasnije je u HDZ-u u jednoj situaciji odigrao vrlo važnu ulogu. Bilo je to u lipnju 2001., na HDZ-ovom izvještajnom saboru. Tadašnji predsjednik Ivo Sanader, koji se borio s brojnim protivnicima u stranci, htio je na prepad promijeniti statut HDZ-a i osigurati sebi veće ovlasti, a prethodno o tome nije raspravljalo niti jedno stranačko tijelo. Na saboru je prihvaćen Sanaderov prijedlog i formirano je povjerenstvo za izradu promjena statuta, ali dio izaslanika svejedno je negodovao zbog toga. Onda je u jednom trenutku ustao Gavran i, uz odobravanje dosta prisutnih, zatražio da se stautarne promjene odgode do idućeg HDZ-ovog sabora. I Sanader je ustuknuo. Prošle godine je Gavran bio među desetak osnivača HDZ-a koji su prvi javno pozvali Tomislava Karamarka da podnese ostavku na mjesto predsjednika stranke zato što, nakon rušenja Oreškovićeve vlade, nije uspio okupiti novu parlamentarnu većinu.