ZAGREB - U subotu će se u Spomen-parku Brezovica od 10.30 sati održati središnja svečanost obilježavanja Dana antifašističke borbe u Hrvatskoj. Dvadeset i drugog lipnja 1941. godine nacionalsocijalistička Hitlerova Njemačka napala je Sovjetski savez a u selu Žabnom te kasnije u šumi Brezovica kod Siska, pod vodstvom komunista, oformljen je Prvi partizanski odred u tadašnjoj Hrvatskoj i u Jugoslaviji.

Mjerilo odnosa politike

Ovaj je dan glavni antifašistički blagdan u Hrvatskoj a kao državni praznik slavi se od 1991. godine. U Jugoslaviji se kao republički blagdan Dan ustanka naroda Hrvatske slavio 27. srpnja. Kao izvjesno mjerilo odnosa hrvatske vlasti prema antifašizmu u Hrvatskoj, a i šire ponajviše se gledalo tko od predstavnika najviše vlasti dolazi na komemoracije u bivši ustaški logor Jasenovac u kojem je prema službenim podacima stradalo više od 50 tisuća logoraša.

Poznato je da već nekoliko posljednjih godina nema jedinstvene komemoracije u Jasenovcu jer su Savez antifašističkih boraca i antifašista te predstavnici Židova, Srba i oporba nezadovoljni nerješavanjem brojnih primjera povijesnog revizionizma kad je riječ o Drugom svjetskom ratu, te stvorenom atmosferom u zemlji koja prilično pogoduje agresivnim mrziteljima drugih nacionalnosti i drugim manjina, uopće.

Neko drugo (vrlo formalno) mjerilo je i dolazak vladajućih političara na obilježavanje Dana antifašističke borbe u Brezovicu. Posljednji put kad su se tamo bili pojavili jedan hrvatski premijer i jedna hrvatska predsjednica bilo je u lipnju 2015. godine. Premijer je tada bio Zoran Milanović a predsjednica u svojoj prvoj godini mandata Kolinda Grabar-Kitarović.

Tada, na toj prvoj i jedinoj brezovičkoj obljetnici na kojoj je bila, predsjednica RH je kazala da »govoreći o vrijednostima antifašizma potrebno je razlučiti opravdanu borbu protiv okupacije i totalitarnih ideologija fašizma i nacizma te ustaških i četničkih zločina, od onoga što sav demokratski svijet odbacuje kao negativno naslijeđe totalitarne komunističke ideologije«.

Ni u suobtu neće biti niti predsjednika Vlade niti predsjednice RH. Izaslanik premijera će kao i prošle godine biti ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković a predsjednica Republike, također kao i prošle godine, poslat će u Brezovicu međimurskog župana ali i najvjerojatnijeg budućeg predsjednika Hrvatske narodne stranke Matiju Posavca.

Vijenci na Tjentištu

Može biti malo čudno da predsjednica RH šalje na svečanost međimurskog župana, ali 2017. godine njezin je izaslanik bio istarski župan ideesovac Valter Flego. Naravno, ove godine je (ponovni) odabir Matije Posavca osobito zanimljiv u svjetlu toga što je još uvijek aktualni predsjednik HNS-a Ivan Vrdoljak kazao da je njegov izbor za predsjednika RH Zoran Milanović, a njihov je zastupnik Stjepan Ćuraj, primjerice, kazao prije tri dana za Grabar Kitarović »da ćemo teško naći nekoga tko nam nije prihvatljiviji od trenutačne predsjednice, prije svega, zbog koketiranja s ekstremnom desnicom«.

Antifašističku svečanost u Brezovici organiziraju Savez antifašističkih boraca i antifašista (SABA) te Sisačko-moslavačka županija i Grad Sisak. Govorit će Franjo Habulin, predsjednik SABA-a, Kristina Ikić Baniček, gradonačelnica Siska, te Matija Posavec i Dražen Bošnjaković.

Kalkuliralo se o dolasku bivšeg premijera i od prije nekoliko dana SDP-ovog kandidata za predsjednika RH Zorana Milanovića, nema još potvrde iz njegovog kruga da će on biti tamo. Prošle godine su na skupu u Brezovici na kojem se okupilo nekoliko stotina ljudi bili izviždani zagrebački gradonačelnik Milan Bandić koji je na spomenik položio karanfile te Plenkovićev izaslanik Bošnjaković koji, kao što vidimo, dolazi i ove godine.

Ostao je zapamćen govor sisačke gradonačelnice Ikić Baniček koja je za jačanje fašističkih tendencija optužila vodstvo HDZ-a a Milana Bandića za licemjerje, jer »dolazi u Brezovicu na proslavu Dana antifašističke borbe, a istovremeno nagrade daje ustaškim falsifikatorima kao što je Jakov Sedlar«.

Pred obilježavanje partizanskog ustanka u Hrvatskoj, nešto su relaksiraniji odnosi SABA-e s premijerom Andrejom Plenkovićem jer je Vlada RH prošle nedjelje poslala svoje izaslanstvo i vijence na Tjentište, na Sutjesku, gdje se obilježavala velika bitka u kojoj je 1943. godine poginulo, među ostalima, oko 3.000 dalmatinskih partizana.

Posavec: Meni je ovaj poziv čast

Matija Posavec, međimurski župan i nositelj HNS-ove liste za europske izbore na kojima su osvojili 2,60 posto glasova, potvrdio nam je da će vrlo vjerojatno, kako stvari stoje, biti u subotu ponovno izaslanik predsjednice RH u Brezovici. U Brezovici je njezin izaslanik bio i prošle godine. Osim toga još ranije i njezin izaslanik na Danima Bjelovarske županije.

Kad smo Posavcu spomenuli kako su prije nekoliko dana i predsjednik HNS-a Ivan Vrdoljak i potpredsjednik stranke i šef stranačkog kluba Milorad Batinić zagovarali Zorana Milanovića kao predsjednika RH, on nam kaže da ovo izaslanstvo treba odvojiti od politike.

»Nisu me zvali iz Ureda Predsjednice jer sam član HNS-a, nego je važno što smo mi u Međimurju odlučni zagovaratelji antifašizma. Čast je kad vas predsjednik države predlaže za izaslanika, to nije u redu odbiti. A osim toga nisam ja dobio govor ili sugestije iz Ureda predsjednika što bi tamo trebao izgovoriti. Govorio sam ono što mislim i iznosio ono što su moje političke i ljudske vrijednosti.«, kazao nam je Posavec.

Posavec inače kaže da se na HNS-ovim tijelima nije razgovaralo ni o kojem predsjedničkom kandidatu niti je bilo tko pitao da ga se podrži. Dakle, to je bio samo Vrdoljakov ili nečiji drugi osobni stav, kaže Posavec.

Jer, čovjek se najprije morao kandidirati pa onda pokucati na vrata i reći: »Ja sam kandidat za predsjednika države, biste li vi mene podržali?« Ne znači u konačnici da HNS neće podržati Milanovića ali u vezi toga se mora poštivati neka procedura, kazao nam je Posavec.