ZAGREB – U subotu je završilo e-savjetovanje o predloženim zakonskim izmjenama rasporeda državnih praznika, a daleko najveće zanimanje pokazali su izdavači kalendara, koji traže da se nova rješenja počnu primjenjivati od 1. siječnja 2021., a ne već od iduće godine.

Njima nisu sporni prijedlozi Vlade Andreja Plenkovića, svejedno im je kad će biti Dan državnosti i hoće li Dan neovisnosti i dalje biti praznik, oni su zabrinuti da će im propasti svi kalendari i uredski materijal otisnuti sa starim blagdanima.

»Svi ti proizvodi u sebi sadrže kalendare u kojem su navedeni i praznici. Samo sada ti praznici postaju problem jer se naše stranke ne žele reklamirati s neispravnim kalendarima, što znači da sav promotivni materijal koji smo naručili i uskladištili možemo samo otpisati. Znajući o kojem se iznosu otpisa radi u slučaju naše firme, ne želim ni zamisliti što je tek na nivou Hrvatske«, napisali su iz tvrtke Jami oprema.

Trebalo odlučiti ranije

Na tom je tragu i firma Vivatip, iz koje upozoravaju da su im poslovni partneri već počeli otkazivati narudžbe i da će se to »automatski reflektirati na naše financijsko stanje, između ostalog i na plaće zaposlenika, prihode, ulaganje u daljnje poslovanje i razvoj tvrtke«.

Printex iz Čakovca također se žali da će njihovom poduzeću biti nanesena »jako velika materijalne šteta« jer neće moći u tako kratkom razdoblju, od usvajanja u Saboru zakonskog prijedloga do 1. siječnja, »otisnuti sve nove proizvode, a ove koje imamo neće biti iskoristivi«. Ističu i da im je u pitanju daljnja suradnja s klijentima »koji zbog tih promjena neće imati svoj traženi novogodišnji program«.

Premijer Andrej Plenković sigurno nije uzeo u obzir interese ovih izdavača, jer u suprotnom bi ranije išao s prijedlogom redizajna nacionalnih praznika.

Jasno je da je premijer krenuo u ovo procjenjujući da će desno biračko tijelo dobro reagirati ponajprije na vraćanje Dana državnosti na 30. svibanj, pa je pitanje hoće li odustati od toga da se već u izbornoj godini slavi taj praznik, kao i obilježava Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje. Nekako je vjerojatnije da će zanemariti negodovanje proizvođača kalendara, koji, uostalom, nisu naročito društveno utjecajni.

Negativne reakcije

Veća su Plenkovićeva briga negativne reakcije iz crkvenog miljea i Matice hrvatske. Glavni urednik Glasa koncila Ivan Miklenić i spomenuta kulturna institucija nisu prema novom zakonu rezervirani zato što bi prerano stupio na snagu nego im smeta ideja o svođenju Dana neovisnosti samo na spomendan, koji bi se obilježavao 25. lipnja.

– Samostalna, neovisna Hrvatska ideal je njegovan devet stoljeća, štoviše za taj ideal mnogi su hrvatski sinovi i kćeri prolili svoju krv i žrtvovali svoje živote, osobito u presudnom Domovinskom ratu, pa Hrvatska, ako imalo drži do sebe kao samostalne i neovisne države, i svoga dostojanstva, ne bi smjela biti bez blagdana neovisnosti, napisao je nedavno Miklenić.

Poručio je Plenkoviću i da je neprihvatljivo da status praznika gubi datum kad je Hrvatska raskinula državnopravne veze s Jugoslavijom, dok bi praznik i dalje trebao ostati Dan antifašističke borbe, u spomen na događaj koji je vodio u obnovu Jugoslavije.

Matica hrvatska traži da Dan neovisnosti bude praznik i to 25. lipnja, ne kao od 2001. 8. listopada, kako ne bi ispalo da Hrvatska »ne bi imala nijedan državni blagdan kojim bismo obilježavali proglašenje svoje samostalnosti«.

Kako će se bližiti rasprava u Saboru o ovom zakonu, za pretpostaviti je da će biti i više ovakvih stavova i to od strane ljudi i institucija koje se nikako ne može svrstati u nedomoljubne. Hoće li Plenković unatoč tome ustrajati da izbriše praznik Dan neovisnisti ili će se ipak povući?