Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 23° 4
Sutra: 23° 23° 4
23. listopada 2019.
Podijeljeno društvo

ISTRAŽIVANJE Skoro podjednak broj Hrvata želi zabraniti "Za dom spremni" i crvenu zvijezdu

Foto Vedran Karuza, Nenad Reberšak
Foto Vedran Karuza, Nenad Reberšak
Autor:
Objavljeno: 28. siječanj 2019. u 7:13 2019-01-28T07:13:00+01:00

Prije tri godine za zabranu komunističkih simbola, poput crvene zvijezde i srpa i čekića, bilo je 61 posto, a lani 55 posto. U istom razdoblju povećan je broj onih koji su za zabranu javne uporabe ustaškog pozdrava. Njih je bilo 45 posto, sada ih je 50 posto

Hrvati bi gotovo plebiscitarno zabranili javnu upotrebu nacističkih simbola poput svastike, većinom bi zabranili upotrebu komunističkih simbola poput crvene zvijezde, ali broj onih koji su za tu zabranu se smanjuje, dok bi u nešto manjoj mjeri zabranili javnu uporabu ustaških simbola poput pozdrava »za dom spremni«, ali je broj onih koji su za tu zabranu u porastu.

Glavni su to rezultati istraživanja koje su proveli Nebojša Blanuša i Enes Kulenović s Fakulteta političkih znanosti, a koje je objavljeno u novom broju časopisa »Politička misao«.

Blanuša i Kulenović proveli su istraživanja 2016. i 2018. godine na po tisuću ispitanika. U te dvije godine udio ispitanika koji su za sankcioniranje izravnog govora mržnje u javnosti, dakle poziva na nasilje nad nekim grupama i poziva na diskriminaciju nekih grupa, je porastao i to u prvom slučaju s 81 na 87 posto, a u drugom slučaju sa 78 na 85 posto.

Srp i čekić 

Osim izravnog govora mržnje, istraživali su i simbolički govor mržnje, odnosno uporabu simbola raznih režima zapamćenih po masovnim kršenjima ljudskih prava i zločinima. Stvari najjednostavnije stoje sa zabranom javne uporabe nacističkih simbola. Prije tri godine 77 posto je to podržavalo, a lani 82 posto. No, stvari su nešto kompliciranije kod simbola koji su i sastavni dio dubokog hrvatskog povijesnog nasljeđa, a tiču se komunizma i ustaštva. Prije tri godine za zabranu komunističkih simbola, poput crvene zvijezde i srpa i čekića, bilo je 61 posto, a lani 55 posto.

U istom razdoblju povećan je broj onih koji su za zabranu javne uporabe ustaškog pozdrava. Njih je bilo 45 posto, sada ih je 50 posto. Primjetan je i pad onih koji se protive zabrani javne uporabe ustaškog pozdrava s 44 na 41 posto. U prošlogodišnjem istraživanju istraživan je i stav o pozdravu »smrt fašizmu – sloboda narodu« i odgovori i na to pitanje ukazuju koliko je dubok i oštar povijesno zasnovan rascjep u hrvatskom društvu, posljedično i biračkom tijelu. Naime, za zabranu »smrt fašizmu – sloboda narodu« je 47, a protiv 41 posto ispitanika.

Foto Marin Aničić

Ulice i trgovi 

Blanuša i Kulenović istraživali su 2018. i stavove o uklanjanju spomenika te preimenovanju ulica i trgova i tu su rezultati nešto drugačiji, više idu u prilog nasljeđu NOB-a, manje ustaškoga pokreta. Trećina ispitanika smatra da ulice i trgove nazvane po pripadnicima NOB-a treba preimenovati, ali tome se protivi svaki drugi. Svaki drugi ispitanik smatra da treba preimenovati ulice i trgove nazvane po osobama iz režima NDH, dok se tome protivi njih 38 posto. Za uklanjanje iz javnosti spomenika vezanih uz NOB je trećina ispitanika, tome se protivi njih 57 posto, dok je za uklanjanje spomenika koji su posvećeni NDH njih 48, protiv njih 39 posto. Međutim, bitna razlika uočljiva je kada je riječ o spomenicima koji sadrže »za dom spremni«, a odnose se na Domovinski rat. U tom slučaju manje ispitanika (41 posto) to podržava, a više (47 posto) tome se protivi.

Blanuša je za naš list kazao da detaljna analiza ukazuje na postojanje kompaktne ideološke strukture koja je sukladna ultradesnim grupacijama. Radi se o kompaktnoj grupaciji koja bi zabranila komunističke, ali sačuvala fašističke simbole, baš kao i nazive ulica i trgova te spomenike.

– Oni pokazuju veoma problematične, autoritarne, antidemokratske i antipluralističke stavove, navode u zaključku Blanuša i Kulenović.

Blanuša je napomenuo i da je jasno da građani mnogo češće odlučuju, kada je riječ o izborima i svjetonazorskim temama, sukladnoj kulturalnoj traumi vezanoj uz Drugi svjetski rat. Ta je trauma postala transgeneracijska, a pozicija danas traumatiziranog ovisi o tome što mu je bio djed u Drugom svjetskom ratu, partizan ili ustaša. To je, pak, posljedica i posljednjih tridesetak godina i homogenizacije diskursa prema kojem je stvaranje NDH izraz povijesnih težnji hrvatskog naroda, a što se partikularno manifestiralo i kroz Domovinski rat i ulogu JNA u tom ratu. Posljedica toga je demoniziranje dijela hrvatske povijesti koja nije u svemu loša, kazao je Blanuša.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.