Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 20° 3
Sutra: 20° 20° 3
21. travnja 2019.
Prijedlog zakona

I one traže priziv savjesti: Babicama nije sporan samo pobačaj već i MPO, matične stanice, kontracepcija...

I one traže priziv savjesti: Babicama nije sporan samo pobačaj već i MPO, matične stanice, kontracepcija...
I one traže priziv savjesti: Babicama nije sporan samo pobačaj već i MPO, matične stanice, kontracepcija...
Autor:
Objavljeno: 25. ožujak 2019. u 8:06 2019-03-25T08:06:25+01:00

Postoji jako veliki spektar samovolje i širokog tumačenja priziva savjesti. To je prešlo granice priče o pobačaju. Zakonsko definiranje omogućilo bi da gotovo 800 primalja u Hrvatskoj uloži priziv savjesti na određene procedure, ali bi bilo jasno definirano na što se smije, a na što ne smije uložiti priziv savjesti

ZAGREB Oko 14 posto primalja, ili u prosjeku svaka sedma primalja u Hrvatskoj pozvala se na priziv savjesti. Svaka druga, međutim, pozvala bi se na priziv savjesti kad bi bila sigurna da to neće imati negativne posljedice na njezin radni odnos. Dok se ginekolozi mahom pozivaju na priziv savjesti kod pobačaja, primaljski je priziv savjesti daleko širi i proteže se od asistencije kod pobačaja, porađanja beba začetih medicinski potpomognutom oplodnjom (MPO) do uzimanja matičnih stanica, postupka amniocenteze ili čak i pružanja bilo kakve skrbi o ženama koje su sudjelovale u tim postupcima!

Po mišljenju Hrvatske komore primalja situacija je neodrživa, jer je praksa pozivanja na priziv savjesti u zdravstvu zbog vjerskih ili etičkih uvjerenja zadnjih nekoliko godina uzela velikog maha. Zbog toga se u praksi događaju mnoge neugodne situacije direktnog kršenja zakonskih prava žena.

Dok Zakon o liječništvu i Zakon o sestrinstvu spominju pravo na priziv savjesti, u Zakonu o primaljstvu ne postoji niti jedan odredba koja bi definirala to pitanje. Komora primalja izradila je nekoliko prijedloga zakona koji bi omogućili primaljama da se pozovu na priziv savjesti, međutim, njihovim se prijedlogom zdravstvene vlasti dosad nisu bavile. Kad se prije nekoliko godina dogodio slučaj u Kninu da se primalja pozvala na priziv savjesti, Ministarstvo zdravstva dalo je službeno očitovanje da se primalje mogu pozvati na priziv savjesti prema Etičkom kodeksu primalja.

– Tražili smo i očitovanje pučke pravobraniteljice, koja je rekla da postoji izrazito velika potreba da se stvari vezane uz priziv savjesti urede zakonom. Međutim, do danas to nije napravljeno – podsjeća Kristina Mikulčić, pravnica Hrvatske primaljske komore.

Neujednačena praksa 

Po njenim riječima, praksa u Hrvatskoj nije ujednačena i ovisi od ustanove do ustanove. Neke se primalje, dodaje, boje za svoje radno jer nema zakona na koji se, kad je riječ o prizivu savjesti, mogu pozvati.

Baza djelatnika s prizivom savjesti

Osim što se zalažu da se priziv savjesti uredi zakonskim ili podzakonskim aktom, u Komori primalja smatraju da bi trebalo propisati vrlo visoke kazne zdravstvenim djelatnicima koji se u javnim ustanovama pozivaju na priziv savjesti, a u privatnim ustanovama rade te iste postupke. Rješenje vide u osnivanju baze zdravstvenih djelatnika koji su se pozvali na priziv savjesti.

– Priziv savjesti u medicini treba definirati tako da ne zadire u prava drugih ljudi, da ne priječi dostupnost zdravstvene zaštite i ne izaziva diskriminaciju, jer će se se u protivnom ugroziti jednakost, kvaliteta i dostupnost zdravstvene usluge – poručuju iz Komore primalja.

– Negdje ravnateljstvo kaže – nema problema, vi ste se pozvali na priziv savjesti, međutim, pitanje je i kada se primalja smije pozvati na priziv savjesti. Smije li samo odbiti sudjelovati u postupku pobačaja, na primjer, ili smije odbiti i pružiti primaljsku skrb takvoj ženi. To je jako veliko pitanje, o čemu treba razgovarati – kaže Mikulčić.

Prema saznanjima strukovne komore, ima slučajeva gdje su primalje zbog priziva savjesti snosile posljedice, bile su degradirane, prebacivane na druga radna mjesta ili su doživjele pritisak poslodavca. To se, kaže Mikulčić, događalo mahom kod prekida trudnoće. Navodi slučaj gdje se primalja pozvala na priziv savjesti, nije bilo druge primalje koja će je zamijeniti, ali bila je medicinska sestra i taj pobačaj u konačnici je napravljen.

U Rijeci se jedna primalja pozvala na priziv savjesti i ne želi uopće sudjelovati u edukaciji o kontracepciji. To je sastavni dio primaljske skrbi, provodi se kod planiranja obitelji, u domovima zdravlja ili bolnicama.

Postoje i primalje koje su se pozvale na priziv savjesti kod matičnih stanica, i to, upozoravaju u Komori, predstavlja veliki problem.

– Kod namjernog prekida trudnoće to se uvijek može organizirati, recimo dogovoriti ga u jutarnjim satima kad radi liječnik koji nema priziva savjesti. Međutim, ako žena planira da će kod pobačaja donirati matične stanice ili da će ih pohraniti za svoje potrebe i dođe u smjenu gdje radi primalja koja ima priziv savjesti na taj postupak, tu nastaje jako veliki problem – upozorava Mikulčić. U većim bolnicama, kakav je KBC Rijeka, ima po četiri ili pet primalja u smjeni, ali u malim ustanovama samo po jedna.

– Ne možete im reći da nemaju pravo na priziv savjesti, jer medicinske sestre imaju, ali možete konstatirati da je to nešto što nije jasno zakonski definirano, a postalo je izuzetno popularno zadnjih desetak godina i stvara jako veliki problem kod kvalitete zdravstvene skrbi.

Zakon o sestrinstvu kaže da medicinske sestre imaju pravo odbiti pružiti zdravstvenu skrb. Zdravstvena skrb je vrlo slična primaljskoj skrbi. Što bi to zapravo značilo? Da imaju pravo odbiti skrbiti se o ženi koja je imala pobačaj, o ženi koja je pohranila matične stanice, o ženi koja je odbila cijepiti novorođeno dijete?

Postoji jako veliki spektar samovolje i širokog tumačenja priziva savjesti. To je prešlo granice priče o pobačaju. Od ministarstva zdravstva primalje uporno traže da to pitanje definira u zakonu o primaljstvu, ali uzalud.

U Hrvatskoj ima oko 2.500 primalja, od toga 800 ne radi na primaljskim radnim mjestima nego su na odjelima kirurgije, ortopedije, stomatologije, dakle ima ih oko 1.700 koje rade primaljski posao. Prema anketi koju su proveli u Komori, svaka druga bila bi sklona staviti priziv savjesti da se ne boji za radno mjesto. Zakonsko definiranje tog pitanja omogućilo bi da gotovo 800 primalja u Hrvatskoj uloži priziv savjesti na određene procedure, ali bi bilo jasno definirano na što se smije, a na što ne smije uložiti priziv savjesti.

Pobačaj »na živo«

Predsjednica Komore, Barbara Finderle, ne misli da su primalje zbog priziva savjesti imale problema, više su ih, kaže, imale žene koje nisu mogle dobiti zdravstvenu uslugu. Problem je, kaže, i u tome što primalje kod zapošljavanja nitko ne pita o prizivu savjesti. U zapadnoj Europi je drukčije: ako zapošljavate osobu koja će raditi isključivo inducirane pobačaje, asistirati na tom postupku, onda se ona zapošljava na to radno mjesto i ne može se pozvati na priziv savjesti. Kod nas nije tako, primalja se zapošljava se u rodilištu i po potrebi ide na razna radna mjesta.

Što primalje odbijaju?

namjerni prekid trudnoće

medicinski potpomognutu oplodnju

prenatalnu dijagnostiku (amniocentezu)

uzimanje matičnih stanica

(ne)cijepljenje djeteta

informiranje o kontracepciji

– I onda se nakon dvije, pet ili deset godina staža odjednom pozovete na priziv savjesti. To je prihvatljivo u velikim rodilištima gdje možete prebaciti skrb na nekog drugog, međutim postoje mala rodilišta u kojima radi jedna primalja. Postoje i rodilišta gdje su se svi pozvali na priziv savjesti i takva rodilišta uopće ne mogu pružiti zdravstvenu skrb koja je ženi zakonom zajamčena – kaže Finderle. Zbog priziva savjesti, navodi primjer iz Dubrovnika, pobačaj na zahtjev obavljen je ženi »na živo«, bez anestezije, jer u smjeni nije bilo niti jednog anesteziologa koji se nije pozvao na priziv savjesti...

U Hrvatskoj liječničkoj komori (HLK) znaju za prizive savjesti ginekologa, ali ne i drugih specijalista.

– To mi je prvi glas – kaže Krešimir Luetić, v.d.predsjednika HLK. Komora se zalaže za mogućnost priziva savjesti, u njegovo se definiranje nema namjeru miješati, a Luetić smatra nedopustivim jedino dvostruke kriterije gdje je priziv savjesti selektivan pa liječnik u javnoj ustanovi ima priziv savjesti, a u privatnoj klinici obavlja pobačaje. Takve se situacije, kaže, mogu rješavati jedino prijavama Komori, što onda završava na Etičkom povjerenstvu. O slučaju iz Velike Gorice, gdje su zbog ilegalnih pobačaja u privatnoj poliklinici uhićeni liječnik i medicinska sestra, u Komori kažu da će Časni sud o tome raspravljati nakon što pravosuđe obavi svoj dio posla. Protiv spomenutog dvojca, uhićenog krajem prošle godine, podignuta je optužnica i čeka se sudski postupak.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka


Promo
Tommy zna što voliš