Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 13° 6
Sutra: 13° 13° 6
16. prosinca 2019.
Cijene energenata

Hoće li poskupjeti plin, i kada? Uz zamjenu bojlera Hrvatima prijeti i jedan ozbiljniji problem

Foto: Goran Stanzl/PIXSELL
Foto: Goran Stanzl/PIXSELL
Autor:
Objavljeno: 22. veljača 2018. u 14:07 2018-02-22T14:07:58+01:00

Još veći problem od eventualne zamjene bojlera moguć je u prilagodbi sustava za dimne plinove. Takav moderni sustav, kaže, nemaju čak ni neke novije zgrade, za što je prozvao projektante koji su bili upoznati s uredbom EU-a

Kućanstva se ne moraju bojati poskupljenja cijene plina još tri sezone, a za trenutnu sezonu ima ga dovoljno usprkos trenutnim niskim temperaturama, rekao je u četvrtak, na Plinarskom forumu 2018. državni tajnik Ministarstva zaštite okoliša i energetike Domagoj Validžić.

Na skupu u organizaciji Energetike marketinga, Validžić je kazao da se potrošači ne moraju bojati poskupljenja.

U vezi zamjene turbo bojlera kondenzacijskim, što bi moglo uzrokovati troškove za oko 75.000 potrošača, rekao da nekoliko hrvatskih institucija intenzivno traži rješenje toga problema.

»Rješenje se traži u razgovorima između više ministarstava, u sve je naravno uključeno i Ministarstvo vanjskih poslova, ali i naše stalno predstavništvo u Bruxellesu. Zasad još uvijek ne mogu predvidjeti hoće li se pronaći rješenje, ali znam da se traži način da se pomogne ljudima«, kazao je Validžić.

Na mogućnost eventualnog izuzeća Hrvatske po tom pitanju, kao što su to napravili Nijemci, odgovorio je da nije upoznat s pravnim mogućnostima, odnosno je li to uopće moguće u sadašnjem trenutku.

Podsjetio je da je uredba Europske unije o zamjeni turbo bojlera donesena u kolovozu 2013. godine, kada Hrvatska nije imala pravo veta ni prigovora i nije sudjelovanja u odlučivanju o tom pitanju.

Validžić je istaknuo da je cijena novog kondenzacijskog bojlera otprilike na razini bojlera starije generacije.

Još veći problem od eventualne zamjene bojlera vidi u prilagodbi sustava za dimne plinove. Takav moderni sustav, kaže, nemaju čak ni neke novije zgrade, za što je prozvao projektante koji su bili upoznati s uredbom EU-a.

Po Validžiću, sada je pravo vrijeme za oblikovanje nove hrvatske energetske strategije koja će zajedno s niskougljičnom pokazati smjer u kojem će se te dvije politike kretati u idućih 15 godina.

Rekao je da EU još uvijek itekako računa na plin kao jedan od najvažnijih energenata, a ukazao je i na potrebu čvršće regionalne suradnje i to s državama EU-a, ali i sa susjednim državama koje ne pripadaju Uniji.

Profesorica zagrebačkog Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta Daria Karasalihović Sedlar istaknula je da procijenjeni globalni rast potrošnje ukapljenog prirodnog plina za razdoblje do 2020. godine iznosi 45 posto što za sobom uz ostalo povlači porast broja projekata terminala za ukapljivanje i uplinjavanje.

Potrošnja prirodnog plina porasla je u globalnim razmjerima 19 posto u proteklih desetak godina, pri čemu je trgovina ukapljenog prirodnog plina porasla za više od 53 posto, rekla je.

Upozorila je pritom na lanjski pad proizvodnje plina u sjevernom Jadranu od 24 posto.

»Zbog svega, postavlja se pitanje kakve implikacije ti trendovi mogu imati na hrvatsko tržište u slučaju izgradnje ili neizgradnje terminala za ukapljeni prirodni plin u Hrvatskoj«, zaključila je Karasalihović Sedlar.

Govoreći o aktualnoj ogrjevnoj sezoni iz perspektive operatora transportnog sustava, Dragica Bago iz Plinacroa istaknula je maksimalnu spremnost transportnog sustava.
Predstavnica Hrvatskog operatora tržišta energije (HROTE) Maja Ivanišević naglasila je da je s ciljem ubrzavanja i pojednostavljenja procesa na tržištu plina HROTE razvio informacijski sustav za organizaciju tržišta plina koji koriste voditelji bilančnih skupina, opskrbljivači plinom i operatori transportnog i distribucijskog sustava.

Taj je sustav središnje mjesto razmjene podataka u postupcima promjene opskrbljivača.

 

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.