Za desetak dana zdravstvo će dobiti 2,8 milijarda kuna u drugom krugu sanacije, povećat će se i prihodi od doprinosa, no pitanje je može li to riješiti problem tradicionalno gubitaškog sektora
ZAGREB Inspektori Ministarstva financija koji su jučer krenuli u provjeru rokova plaćanja u ministarstvima, javnim poduzećima i državnim ustanovama najgore će stanje, očekivano, zateći u zdravstvu. Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje ljekarnama plaća račune za lijekove sa zakašnjenjem od 173 dana, odgovorili su iz tog Zavoda na naš upit koliko kasne s plaćanjem svojih obveza. Prema Zakonu o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi zdravstvo je jedino u javnom sektoru koje može ugovarati rokove plaćanja od 60 dana, dok je ostalim državnim institucijama propisan rok od 30 dana. Ako je HZZO s ljekarnama za plaćanje lijekova ugovorio rok od 60 dana, a kasni još 173 dana to onda znači da kupljene lijekove plaća tek nakon devet mjeseci, odnosno da probijaju rokove za pola godine.
Pokrivanje obveza
No, ako su ugovoreni rokovi dulji od tih 60 dana, a nekada su ugovarani rokovi i od 180 dana, onda ljekarne za plaćanje lijekova, unatoč tomu što je zakon kojim su regulirani rokovi plaćanja na snazi godinu i pol, čekaju i dulje od tih devet mjeseci da naplate svoja potraživanja.
Nešto je bolje stanje kad su u pitanju ortopedska pomagala, transfuzijska medicina ili hitna medicinska pomoć.
Iz HZZO-a su nam otkrili da račune za ortopedska pomagala plaćaju sa 68 dana kašnjenja, to znači da nakon dospijeća računa trebaju još više od dva mjeseca da bi pokrili svoje obveze. Kad je u pitanju transfuzijska medicina HZZO kasni s plaćanjem 55 dana, a najmanje kašnjenje, otkrivaju u svome odgovoru, je na računima za hitnu medicinsku pomoć gdje se kasni 28 dana.
Ostale obveze, poručuju iz Zavoda za zdravstveno osiguranje, plaćaju na vrijeme.
To je otprilike stanje koje će sada u nadzoru zateći inspektori Ministarstva financija, a kako doznajemo ono bi se trebalo značajno promijeniti u sljedećih desetak dana kad bi zdravstvo trebalo dobiti oko 2,8 milijarda kuna, na ime drugog kruga sanacije i pokrivanja ranijih dugova. Osim toga stanje bi se u sljedećim mjesecima ipak trebalo popraviti jer će taj sektor financijski ojačati i radi toga što će se ubuduće u Hrvatskoj ponovno naplaćivati zdravstveni doprinos po stopi od 15 posto, umjesto 13 posto koliko je bio posljednje dvije godine.
Tek nakon što zdravstvo dobije dodatna sredstva kroz saniranje dugova moći će se zapravo govoriti kakvo je financijsko stanje u tom sektoru kad je u pitanju poštovanje rokova plaćanja što ih je država propisala Zakonom o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi.
Propisane kazne
Tim su zakonima propisane i kazne za institucije i odgovorne osobe u tim institucijama ukoliko se rokovi ne poštuju, ali je malo vjerojatno da će ih država pokrenuti u sadašnjem krugu nadzora bilo u ministarstvima, bilo u javnim tvrtkama ili ostalim ustanovama, posebice ne u zdravstvenom sektoru.
Uz to situaciju većih troškova od prihoda u zdravstvu neće riješiti ni najnovija financijska injekcija, a najvjerojatnije niti podizanje doprinosa. Činjenica je da su troškovi u zdravstvu veći od prihoda što ih hrvatsko gospodarstvo osigurava za taj sektor i da bi financiranje zdravstva trebalo biti možda najvažnije pitanje kojim se bavi cijelo društvo, a ne samo HZZO i Ministarstvo zdravlja kako bi se tom sektoru osigurala neka dugoročnija stabilnost, a da se istovremeno ne ugrozi solidarnost na kojem počiva.
