Analiza

HDZ-u izvanredni izbori i dalje as u rukavu: Što su pokazale političke ankete u godini na izmaku?

Jasmin Klarić

HDZ najjača politička stranka u RH / Foto Vedran KARUZA

HDZ najjača politička stranka u RH / Foto Vedran KARUZA

HDZ može računati na široku biračku bazu ako se koalicijski partneri kojim slučajem pomisle »igrati Mosta«. HNS-u se zaokret prema HDZ-u nije isplatio, s 3,4 u ožujku, pali su na 1,2 posto u listopadu



ZAGREB – Prije više od pet godina, u svibnju 2012., HDZ je dodirnuo dno. Nakon uvjerljivog poraza na parlamentarnim izborima 2011. godine, stranka je ušla u žestoku unutarnju izbornu kampanju, a rejting je tonuo, sve do pukih 17,4 posto, koliko su tog svibnja zabilježili prosječno u dvije redovne mjesečne ankete (Crodemoskop i Crobarometar).


Ali, onda su se stvari promijenile. HDZ je izabrao novog predsjednika (Tomislava Karamarka) i brojke su krenule prema gore, a uskoro se stranka vratila i na poziciju najjače u Hrvatskoj.


I SDP je, nakon lanjskog poraza na izborima, izabrao novog predsjednika (Davora Bernardića). Tu, međutim, sličnosti prestaju.


Trend pada




U prosincu 2016. godine, prvom mjesecu u koji je najjaču oporbenu stranku poveo novi predsjednik, prosječni rejting SDP-a bio je 24,2 posto. Godinu dana poslije, u zemlji u kojoj već duže vrijeme sedamdesetak posto građana misli da se stvari kreću u lošem smjeru, SDP bilježi potporu od 20,6 posto, s jasnim trendom cjelogodišnjeg pada. Kako god na Iblerovom trgu pokušali obojiti prošlu godinu, činjenica da su je započeli s najvišim, a završavaju s najnižim anketnim rejtingom govori sasvim dovoljno.



Dvije nove stranke formirane u dramatičnim okolnostima sredinom godine, Neovisni za Hrvatsku i Glas, nisu imale baš »leteći start« u politički život. Iako su obje godinu završile na jedan posto potpore, više razloga za zabrinutost imaju u stranci Zlatka Hasanbegovića i Brune Esih, jer su im brojke na putu prema dole; s najviših 1,7 posto u kolovozu do završetka godine na jednom postotku. S druge strane, Glas s tih istih jedan posto može biti zadovoljniji, jer su krenuli s 0,7 posto, dakle, ipak idu prema gore. Pritom, potencijalna Amsterdamska koalicija ima potencijala – zbrojeni anketni rezultat iz prosinca za Pametno, IDS i Glas daje 4,3 posto, što je tek nešto ispod izbornog praga. A prelazak praga u svakoj od deset izbornih jedinica u Hrvatskoj bi, podsjetimo, donio i najmanje deset zastupnika.



S druge strane, HDZ svoj ovogodišnji pad (siječanj 33,1 – prosinac 31,4 posto), može gledati s mnogo manje briga. Pad je doista minimalan za godinu u kojoj se dogodio Agrokor, raskid jedne koalicije i ulazak u drugu, s ideološki dosta suprotstavljenom strankom. Nezadovoljstvo stanjem u zemlji ne pretače se u bitniji pad potpore stranci i HDZ će sve eventualne buduće političke oluje i dalje moći dočekivati sa zaleđem u dosta velikoj biračkoj podršci, zbog koje izvanredne izbore uvijek može držati poput asa u rukavu, ako se koalicijski partneri kojim slučajem pomisle »igrati Mosta«.


Sam Most, pokazuju rejtinzi iz 2017. godine, je mnogo stabilniji nego što o njemu kruže glasine. Posebno ove jeseni su zaredali natpisi o »stalnom padu« Mosta i rušenju njihovog rejtinga, no oni su od lipnja ove godine, zapravo, manje-više na istom gdje su bili i cijele godine – na 7-8 posto.


Kraj godine zato je donio pravu eksploziju Živog zida, koji je od siječnja (7,1) do kolovoza (7 posto) bio na sličnim brojkama. No, onda se očito sve jače nezadovoljstvo vlastima počelo konvertirati u podršku ekipi Pernara i Siničića: 7,5 – 8,6 – 9,6 – 11,7 posto, to im je skor u posljednja četiri mjeseca 2017. godine, a trend je više nego očit.


Protestni glasovi


Kao i pouka svojevremenih šampiona protestnih glasova, Oraha, koji je 2014. godine u jednom trenutku preskočio i SDP. Da bi u izbornoj godini izgubio tlo pod nogama i pretvorio se u praktički bivšu stranku.



Crobarometar i Crodemoskop su jedina dva redovna mjesečna istraživanja popularnosti stranaka koja se provode već godinama. Rezultati su im, jasno, slični, no nisu isti. Kako bi se dobila jasnija slika o stvarnom rejtingu stranaka, nastala na većem uzorku ispitanika, za ovaj tekst je korištena metoda izračuna mjesečnog prosječnog rejtinga stranaka u oba istraživanja.



Možda i najupečatljiviji politički događaj godine je oštar zaokret HNS-a iz stranke čijem su lideru znali tepati da bi mogao biti lider opozicije i koji je vikao na novinare kad su ga pitali o mogućoj suradnji s HDZ-om, do – suradnje s HDZ-om.


Što se tiče anketa, zaokret im se, naravno, nije isplatio: s rekordnih 3,4 posto iz oporbenog ožujka, HNS je usahno na listopadskih 1,2 posto.


Mnogi su prognozirali i da je to jasan odlazak u »politička vječna lovišta«, no, otkad se počelo govoriti o povratku Ivana Vrdoljaka, kao da se nešto pomaknulo, pa HNS godinu završava na 1,9 posto potpore.factbox