Bez reformskog kapaciteta

GUSTE SANTINI Hrvatska treba bitno smanjiti poreznu presiju, na razini je Njemačke

Branko Podgornik

Foto Davor Kovačević

Foto Davor Kovačević

U Vladi mogu reći da nisu krivi ako poslodavci ne mogu isplatiti prigodne nagrade. To se uglavnom i neće dogoditi. Ukupni učinak poreznih olakšica na nagrade iznosi 7,5 milijardi kuna. Poslodavci i hrvatsko gospodarstvo toliko novca za isplatu nagrada nemaju



Doktor Guste Santini smatra da proračun za iduću godinu, koji je Sabor donio prošloga tjedna, pokazuje kako reformi u Hrvatskoj nema. Gospodarstvo trenutačno raste po stopi od 2,8 posto, što je uglavnom rezultat povoljnog poslovnog ciklusa u Europi i svijetu, a ne napora hrvatskih vlasti. Prema mišljenju tog ekonomista, Hrvatskoj je potrebna znatno viša stopa gospodarskog rasta kako bi mogla rješavati svoje nevolje.


Odlazak mladih u inozemstvo najpreciznija je dijagnoza stanja hrvatskoga gospodarstva, u kojem se pojačavaju rizici i neizvjesnost. Santini je uvjeren da Hrvatska ima šansu, ali mora promijeniti obrazac ponašanja.


Sabor je usvojio državni proračun za iduću godinu. Osim financiranja javnih potreba, svaki proračun ima svoje ekonomske i socijalne ciljeve. Vidite li u idućem proračunu neke bitne novosti radi poticanja gospodarstva?




– Glavni prihodi proračuna su porezi. U Saboru nas uvjeravaju da je riječ o nastavku porezne reforme, ali moje je mišljenje suprotno. Radi se o odustajanju od porezne reforme. Porezna je reforma počela prije dvije godine i u početku sam je podržao, smatrajući da ide u dobrom smjeru, ali s nedovoljnim intenzitetom. Međutim, ovaj proračun ne nastavlja stvaranje poreznog sustava primjerenog hrvatskom okruženju, već vraća stvari unatrag. Taj proračun ne ide u smjeru poticanja gospodarstva. Sada je pitanje nije li onaj prethodni porezni sustav bio bolji od sadašnjeg.


Na temelju čega to zaključujete?


– Hrvatska je članica Europske unije i ima otvoreno gospodarstvo, nažalost više uvozno, nego izvozno. Naši ljudi su već prihvatili da nam je kamatna stopa određena izvana i znaju da u ovom trenutku ne bi bilo razumno mijenjati tečaj kune prema euru. Međutim, pogrešno je mišljenje da u tim otvorenim uvjetima možemo formirati porezni sustav kakav hoćemo. Kao što su kamatne stope i tečaj određeni izvanjski, tako je određen i porezni sustav.


Smanjiti poreznu presiju


Što to znači?


– Hrvatska treba bitno smanjiti poreznu presiju. Budući da udio poreza u BDP-u iznosi 37 do 38 posto, mi bismo za cilj trebali postaviti smanjenje poreza na 30 posto. Činjenica jest da usprkos reformama, o kojima se u Hrvatskoj stalno govori, taj udio ne pada. To znači da nema poreznog rasterećenja našega gospodarstva i cijelog sustava, već se nastavlja povećavati porezno opterećenje.


Zašto mislite da bi porezni teret trebalo smanjiti na 30 posto BDP-a?


– Zato što naša produktivnost i konkurentnost ne omogućavaju veće opterećenje. Visina poreza treba biti primjerena poreznom kapacitetu. Možete biti Niki Lauda, ali fiću ne možete voziti 200 kilometara na sat, već maksimalno 100, a nizbrdo 105 kilometara. Da bi porezna presija mogla biti veća, moramo imati veći dohodak po stanovniku. Pogrešno je tješiti se da je porezna presija u Hrvatskoj niža nego u mnogim razvijenim državama. Poreznu presiju treba uspoređivati u odnosu na naš dohodak.


Naša je presija na razini Njemačke i nešto je viša nego u Sloveniji, ali obje te zemlje imaju znatno viši dohodak od Hrvatske. Ako postavimo za cilj smanjenje poreznog opterećenja na 30 posto BDP-a, moramo vidjeti kako ćemo prikupiti proračunske prihode. Jasno je da trebamo smanjiti poreze na proizvodnju, a poreze na potrošnju ostaviti na istoj razini.


PDV bi trebao, prema vašem mišljenju, ostati isti?


– Tako je. Međutim, da bi se povećala konkurentnost gospodarstva, trebalo je istodobno snažnije povisiti neoporezivi dio dohotka i vratiti zaštitnu kamatu na kapital. Naglašavam to već više od dva desetljeća.


Niste u tome imali puno uspjeha?


– Već mi je, zbog ponavljanja istih stvari, postalo malo neugodno. Ali, uvjeren sam, to će se na kraju ipak dogoditi. Kad sam 2009. napisao da će se PDV povećati na 25 posto, gotovo nitko mi nije vjerovao, ali se dogodilo. Tada sam tražio i da se neoporezivi dio dohotka poveća na 5.000 kuna. Potrebno je ostaviti PDV od 25 posto, ali istodobno treba smanjivati poreze na plaće i kapital. Tako se provodi neizravna devalvacija, smanjuju se troškovi proizvodnje i povećava konkurentnost gospodarstva. Putem zaštitne kamate na kapital istodobno se smanjuje kamatna stopa.


Proračun nije reformski


Treba ipak priznati da je Vlada smanjila poreze na prigodne nagrade, odnosno povećala je njihov neoporezivi dio za 5.000 kuna, s dosadašnjih 2.500 na 7.500 kuna. To će, kažu u Vladi, već ovog prosinca omogućiti povećanje božićnica, nagrada za djecu i tzv. trinaeste plaće.


– Čekajte malo. Ne bi li bilo bolje, za konkurentnost gospodarstva, da je neoporezivi dio plaća trajno povećan za 400 kuna, što je i ekvivalent te mjere? Povećanje neoporezivog dijela za prigodne nagrade za 5.000 kuna zapravo je ulog sadašnje vlasti za izbore sljedeće godine. Na proljeće se biraju zastupnici za Europski parlament. Premijer Andrej Plenković na taj način šalje poruku da je Vlada omogućila povećanje prigodnih nagrada za zaposlene. Istodobno, u Vladi mogu reći da oni nisu krivi ako to poslodavci ne mogu isplatiti.


Mislite li da se povećanje božićnica i ostalih prigodnih nagrada radnicima neće ispuniti?


– Uglavnom neće. Naime, ako spomenutih 5.000 kuna pomnožite s 1,5 milijuna zaposlenih u Hrvatskoj, ukupni učinak poreznih olakšica na prigodne nagrade iznosi 7,5 milijardi kuna. Poslodavci i hrvatsko gospodarstvo, jednostavno, toliko novca za isplatu nagrada nemaju. Da to treba tumačiti kao Vladin predizborni potez, potvrđuje i činjenica da se porezne olakšice za prigodne nagrade mogu koristiti već od 1. prosinca ove godine. Uostalom, nije tajna da je Plenković svojim političkim partnerima rekao: »Gospodo, ja sutra mogu ići na izbore«.


Drugim riječima, u proračunu za sljedeću godinu puno je političkih elemenata. Slično se događa i u razvijenim državama, ali one su, za razliku od nas, daleko bolje uređene. Proračun iz godine u godinu raste, ali on nije ni reformski, niti poticajan za gospodarstvo, niti je socijalan. Siromaštvo u Hrvatskoj je rašireno, obuhvaća četvrtinu stanovništva, pa nije umjesno govoriti da je proračun socijalan.


Padamo u nevolje


Hoće li se u proračunu održati ravnoteža prihoda i rashoda, koju Vlada planira u želji da smanji deficit i javni dug?


– To ovisi ponajprije o turizmu. Mislim da ministar financija računa na dobre prihode od turizma, čim je najavio da će u preraspodjeli proračuna naći novac za besplatne udžbenike za iduću školsku godinu. Bio je to prijedlog Milana Bandića, kojeg u Vladi moraju respektirati, da bi se održala koalicija. Očito, u proračunu postoje neke rezerve. Međutim, pitanje je što će biti ako dođe do recesije.


Je li Hrvatska zaista, kako neki kažu, počela mijenjati svoj gospodarski model, koji se prije krize temeljio na potrošnji i zaduživanju? Temelji li se hrvatski oporavak od recesije, do kojeg je došlo nakon 2014. godine, na povećanom izvozu, ili trendovi ostaju isti kao prije?


– Nismo promijenili gospodarski model. Hrvatsko gospodarstvo svoj rast ostvaruje po inerciji. Taj rast nije rezultat naše politike, nego posljedica potražnje iz inozemstva. Da nema turizma, gospodarski rast Hrvatske bio bi ugrožen, jer naša industrijska proizvodnja istovremeno pada. Upravo industrija je temeljni pokazatelj. Razumne zemlje nikad nisu napustile industriju. Zahvaljujući njoj, Njemačka godišnje ostvaruje oko 300 milijardi eura platnog suficita. Slabljenje industrijske proizvodnje pokazuje da Hrvatska pada u nevolje, a sadašnji uspjeh turizma prikriva nam tu činjenicu i prividno poboljšava situaciju.


Ministar Darko Horvat kaže da se naveliko trudi kako bi privukao strane proizvođače automobila na ulaganja u Hrvatsku.


– To je dokaz kako nemamo ideje. Mi očekujemo da će razvoj doći izvana, jer nismo u stanju pokrenuti ga sami. To je vrlo neugodna spoznaja. Ako neka zemlja nije u stanju svojim resursima i znanjima autonomno dinamizirati razvoj, a vanjske investicije uzeti kao dodatni doprinos, ona je u velikoj nevolji. Hrvatska nema vlastitu razvojnu koncepciju, strategiju, u koju bi se mogle uklopiti i strane investicije, ponajprije one s visokom dodanom vrijednošću. Ako ne znate kamo plovite, svaki vam je vjetar kriv.


Ako znate što hoćete, ako imate razvojnu strategiju, trebaju vam taktike i operativne politike, pa i za privlačenje investicija. Međutim, mi stalno mijenjamo institucionalni okvir. Svakodnevno mijenjamo zakone, a neki je dan na dnevnom redu Sabora bilo njih tridesetak. Puno toga radi se nepromišljeno – u suprotnom, zakoni se ne bi morali stalno mijenjati. To dovodi do nesigurnosti investitora koji žele imati dugoročno predvidljive uvjete za poslovanje. O sporosti i nedjelotvornosti pravosuđa da i ne govorimo.


Što bi se dogodilo da nam turistički prihodi osjetno padnu?


– Ne daj Bože. Ako turizam čini gotovo 20 posto hrvatskog BDP-a, pad turizma od samo četiri posto doveo bi do pada BDP-a za jedan posto. Zaljuljalo bi se se cijelo gospodarstvo i socijalna politika, a iseljavanje mladih bi se pojačalo.


Kakav će utjecaj masovni odlazak mladih iz zemlje imati na ekonomiju?


– Iseljavanje obrazovanih, stručnih i najkvalitetnijih radnika iz Hrvatske dodatno će usporiti njezino gospodarstvo iduće godine. Očito, najprije treba pokušati zaustaviti trend iseljavanja i tu se slažem s predsjednicom Republike. To je pitanje svih pitanja i ono zasjenjuje stvari o kojima smo ovdje govorili. Naime, kakvu budućnost ima država ako ostaje bez ljudi?


To ne zvuči optimistično.


– Uvijek ima izlaza. Hrvatska ima šanse. Najprije treba iskreno reći hrvatskim građanima u kakvom smo stanju. Nismo bogati, jako smo zaduženi, imamo neracionalno organiziranu državu, ali to hoćemo mijenjati. Mi to možemo, jer imamo volje, znanja i resursa. Vratiti moramo dignitet politici i radu za javno dobro. Kako je rekao Einstein, način razmišljanja koji nas je doveo u stanje u kojem jesmo, ne može nas iz njega izvesti. Moramo mijenjati obrazac.