ZAGREB - HDZ još uvijek uvjerava javnost da imaju 220 tisuća članova. Tu je brojku nedavno spomenuo i politički tajnik stranke Lovro Kuščević, ministar uprave, premda malo tko i HDZ-u misli da je ona točna. U HDZ-u se u vrijeme predsjednika Iva Sanadera i Tomislava Karamarka radila revizija članstva, ali ona niti u jednom od ta dva slučaju nije završena.

Stoga su u samom HDZ-u provođenje Opće uredbe Europskog parlamenta o zaštiti osobnih podataka (GDPR) shvatili kao mogućnost da makar na posredan način doznaju barem približno koliko imaju stvarnih članova. Prije dva mjeseca su ljudi koje u HDZ-ovoj evidenciji vode kao članove dobili obrasce koje su trebali popuniti osobnim podacima, kako bi u stranačkoj centrali ažurirali postojeće, a upisana novčana primanja poslužit će za određivanje visine svačije članarine. I danas se sa sigurnošću može reći da je HDZ-ovo članstvo drastično manje od tih mitskih 220 tisuća. Jasno je to i iz službenih podataka samo za zagrebačku organizaciju HDZ-a.

Na području Zagreba, 18.408 građana dobilo je od HDZ-a ovaj formular, jer ih stranka smatra svojim članovima, a ispunila su ga i do petka poslala natrag njih samo 4.142, odnosno 22,5 posto. Riječ je o nevjerojatnom podbačaju, koji je, kako neslužbeno doznajemo, u vodstvo zagrebačkog, ali i nacionalnog HDZ-a izazvao pravi šok. HDZ, dakle, može utemeljeno tvrditi da u Zagrebu ima tek 4.142 člana, niti četvrtinu od broja kojim su dosad baratali. Mizernih 22,5 posto od onih koji se nalaze u evidenciji izrazilo je želju da i dalje budu članovi HDZ-a i sukladno tome ostvaruju sva članska prava i obveze.

Za uspješnost svake političke stranke presudno je, naravno, koliko ima birača, a ne članova. Ali, HDZ-u je od osnivanja iznimno važan bio i broj članova, jer su i njime slali poruku o vlastitoj snazi i dominantnosti u odnosu na ostale stranke. Zahvaljujući GDPR-u to, međutim, više ne mogu. Nije isključeno da je u drugim dijelovima Hrvatske vladao veći interes za članstvo u HDZ-u nego u Zagrebu, ali malo je vjerojatno da je razlika u postocima vraćenih obrazaca ogromna.

Andrej Plenković je, kao jedini kandidat, u srpnju 2016. izabran za predsjednika HDZ-a glasovima 97.823 člana. Ukupno je u Plenkovićevom izboru, kako je tada objavila stranka, sudjelovalo 98.209 od 208.277 članova s pravom glasa. No, iz perspektive fijaska akcije ažuriranja članstva u Zagrebu još više na težini dobivaju tvrdnje Darka Milinovića, koji je, nakon što je izbačen iz HDZ-a, govorio da su se ove brojke namještale nakon zatvaranja biračkih mjesta, kako bi se lažno pojačao Plenkovićev legitimitet u stranci.

Inače, od 17 područnih odbora HDZ-a u Zagrebu, najgore je ažuriranje članstva prošlo u Gornjoj Dubravi i Donjoj Dubravi. U Gornjoj Dubravi je obrazac popunilo samo 9,06 posto onih koje je HDZ smatrao članovima dok su u Donjoj Dubravi jedva dogurali do 12,04 posto. Dubrava ima poseban status u HDZ-ovoj povijesti, jer u izbornoj jedinici koja je pokrivala to zagrebačko naselje u Sabor je 1990. izabran Franjo Tuđman. Najbolji je rezultat zabilježio područni odbor Podsljeme s 40,02 posto vraćenih ispunjenih obrazaca. A da u HDZ-u u Zagrebu vlada apatično raspoloženje sugerira i informacija o problemima pri sastavljanju biračkih odbora za izbore za Europski parlament. Nekad su se, kaže nam jedan HDZ-ov veteran, članovi stranke otimali za ta mjesta, budući da je novčana naknada 300 kuna. Ali, vremena su se promijenila.