Europska komisija izrazila je cijeli niz primjedbi na prijedlog programa restrukturiranja Uljanika, čiji je autor uprava brdogradilišta, a koji je Vlada neformalno poslala u Bruxelles. Generalni odjel za Konkurentnost Europske komisija, piše Jutarnji list, postavio je više od 70 pitanja, a u Europskoj komisiji odgovore očekuju u roku od mjesec dana.

– Prijedlog programa restrukturiranja nije sukladan sa Smjernicama za spašavanje i restrukturiranje, napisao je Vladi europski Odjel za konkurentnost, tražeći, između ostalog, “detaljnija pojašnjenja uloge Uljanika u odnosu na dva brodogradilišta, ali i njegovu ulogu nakon restrukturiranja”. Također, iz Europe traže pojašnjenje kako novčani tijek biti podijeljen između Uljanika i 3. maja, odnosno kako će Vlada osigurati da pomoć Uljaniku ne odlazi u 3. maj, obzirom da ovo brodogradilište u idućih deset godina od države ne smije dobiti niti jednu jedinu kunu.

Traži se, također, i pojašnjenje prognozama brodograđevnog posla te obrazloženje nekih prihodovnih i rashodovnih stavki, kao što su “ostali prihodi”, “ostali indirektni troškovi” i “dodatni operativni troškovi”. – – Kada su u pitanju stavke ‘prihodi’, molim vas dajte pojedinačne podatke za svaku poslovnu aktivnost, na primjer: ‘prihodi od brodogradnje’, ‘prihodi od marine’, ‘prihodi od energetske i metalurške građevinske djelatnosti’. Molimo vas za razumna pojašnjenja i informacije u vezi s povratom na kapital i povratom na imovinu za svaku od tih poslovnih aktivnosti u odnosu na industrijski standard tog sektora, navodi Jutarnji list pitanja pristigla od odjela Europske komisije.

Odjel za konkurentnost zainteresiran je i za poslovne planove, odnosno za sudbinu pravnih zahtjeve za prenamjenom koncesije. Pod ovim se podrazumijeva pretpostavka da zainteresirani pokušavaju prenamijeniti zemljište za marinu, što lokalna uprava, kako tvrde, neće učiniti bez privole radnika brodogradilišta.

Od Vlade se, navodi Jutarnji, traže i “detaljni podaci o cijeni ugovorenih brodova, o fazama njihove izgrađenosti, isplaćenim avansima, državnim jamstvima, ugovorenim rokovima isporuke, kašnjenjima, penalima, mogućim otkazivanjima ugovora, ali i informacije o prijavljenom novom ugovoru za gradnju broda vrijednom 670 milijuna kuna. Europskoj komisiji nije jasno kako Uljanik može planirati isporuku tri broda godišnje, kad je u posljednjih osam godina godišnje ugovarao gradnju dva broda, pri čemu su zabilježena kašnjenja s isporukom.

Također, od Vlade se traži da dostavi detaljni elaborat poslovnih planova, kako bi se moglo vidjeti na koji će način Uljanik, nakon restrukturiranja, samostalno moći financirati gradnju brodova, bez državne pomoći i jamstava.