ZAGREB Nakon što je SDP objavio svoju zdravstvenu strategiju, hrvatski pacijenti nemaju se čemu nadati: koja god politička opcija bude na vlasti, pripustit će tržište u javni zdravstveni sustav, a to ne znači drugo doli da će se kvaliteta i dostupnost zdravstvene skrbi mjeriti dubinom pacijentova džepa.

HDZ je, poznato je, u svoja dva mandata i programima dviju vlada jasno dao do znanja da planira uvesti nadstandard u zdravstveni sustav, a to znači dodatnu uslugu u javnom zdravstvu koja će se i dodatno plaćati. Koje bi to usluge bile još uvijek nije definirano, ali uglavnom se cilja na bolji bolnički smještaj, vlastiti apartman, odabir liječnika koji će vas pregledati ili liječiti, odabir umjetnog kuka ili koljena koje će se ugraditi. SDP-ovci su se dosad držali podalje od takvog modela, ali sad su okrenuli priču: neiskorištene bolničke sale, dijagnostičke uređaje i druge kapacitete otvorili bi za pacijente i nakon 16 sati, ali bi osim naručenih pacijenata s lista čekanja, popodne primali i privatne pacijente i zdravstvene turiste. Ni većina ostalih političkih stranaka s doplatom kvalitetnije usluge i ulaskom zdravstvenog turizma u bolnice nema nikakvih problema.

Ni najgorem neprijatelju

U dobro organiziranom zdravstvenom sustavu, kakav naš evidentno nije, ovakva bi koncepcija još i mogla funkcionirati, ali kod nas teško, upozorava Dagmar Radin, profesorica s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu koja se bavi pitanjima javnog zdravstva.

– Razumijem cilj SDP-a da umanji neefikasnost i stvori veće doprinose, jer je činjenica da se bolnički resursi negdje dobro koriste, a negdje stoje neiskorišteni. Naplaćivanje usluga privatnim pacijentima neprihvatljivo je jer bi stvorilo dvostruki sustav i pacijente učinilo neravnopravnima, dok je zdravstveni turizam prihvatljiv, ali ne u sustavu gdje se ne ispunjavaju obveze prema redovnim pacijentima. Ne vjerujem da takvu političku priču SDP može prodati većini građana, to je politički unaprijed izgubljena igra – ocjenjuje Radin. »Izvori problema u financiranju zdravstva su drugdje u sustavu, a njih se ne rješava. Sve dok bude tako, novac će i dalje curiti tamo gdje ne treba«, zaključuje Radin.

Ivica Belina, predsjednik Koalicije udruga u zdravstvu (KUZ) kaže kako SDP-ovu strategiju, koja spada u kategoriju »inteligentnih rješenja iz Hrvatske«, ne bi prodao ni najgorem neprijatelju.

– Umjesto da nastave s pozitivnim promjenama koje je pokrenuo Siniša Varga, produženjem radnog vremena bolnica za njihove pacijente te najavom razvoja zdravstvenog turizma ulaganjima u specijalizirane zdravstvene ustanove, gospoda su pomiješala lončiće. Ispada da sve političke opcije u Hrvatskoj jedino o čemu znaju razmišljati je kako gurnuti ruku još dublje u džep građana – komentira Belina.

Neprihvatljiv prijedlog

SDP-ov plan pripuštanja zdravstvenog turizma u bolnice, čime bi im se dala prilika da povećaju vlastite prihode, neprihvatljiv je i Samostalnom sindikatu zdravstva i socijalne skrbi.

– Naš stav o tome je jasan, trenutno s našim kapacitetima i listama čekanja nema mjesta pružanju usluga turistima u javnim ustanovama. Slažemo se s SDP-om jedino u tome da skupa dijagnostička aparatura stoji u bolnicama neiskorištena, dok istovremeno imamo velike liste čekanja. Ali za to treba zaposliti veći broj radnika u zdravstvu – upozorava Stjepan Topolnjak, predsjednik Samostalnog sindikata.

Naprotiv, aktualna Vlada na svakog radnika u zdravstvu gleda kao na trošak, a ne dobrobit za pacijente koji mjesecima, pa čak i godinama čekaju na neku pretragu. Za to vrijeme, zaključuje, traže usluge kod privatnika ili nažalost ne dočekaju navedene pretrage koje su im mogle, da su napravljene na vrijeme, spasiti život. Sustav u kojem bi se uz takve pacijente popodne odrađivali i privatni, nije mu prihvatljiv.