Nevjerojatna izjava

Zašto šef HGK to ne zna? Njemačka nije odustala od brodogradnje, za njih rade stotine Riječana

P. N.

Foto Meyer Werft

Foto Meyer Werft

Ne samo da Njemačka, koju Burilović tako ovlaš spominje, nije odustala od brodogradnje, već samo jedno njihovo brodogradilište Meyer Werft gradi neke od najimpresivnijih kruzera koji plove svjetskim morima, a za njih radi stotine Riječana



RIJEKA Predsjednik Hrvatske gospodarske komore (HGK) Luka Burilović samouvjereno je danas rekao da su bez brodogradnje ostale i veće države od Hrvatske, poput Njemačke i Poljske, ustvrdivši da je aktualni model održavanja domaće brodogradnje neodrživ.


U situaciji u kojoj i Uljaniku i 3. maju prijeti stavljanje ključa u bravu, tvrditi da je ovakav model održavanja brodogradnje neodrživ zaista nije ništa originalno. No, pritom prosipati tvrdnje kako su i druge europske zemlje odustale od brodogradnje pokazuje zabrinjavajuće ignorantski stav. Ne samo da Njemačka, koju Burilović tako ovlaš spominje, nije odustala od brodogradnje, već samo jedno njihovo brodogradilište Meyer Werft gradi neke od najimpresivnijih kruzera koji plove svjetskim morima.


Štoviše, za Meyer Werft neposredno i posredno rade i brojni Riječani. Od inženjera i radnika zaposlenih direktno u njihovom brodogradilištu pa do riječkih projektantskih tvrtki koji s njima redovito surađuju. Nije pretjerano reći da je trenutno stotine riječkih inženjera i radnika na ovaj način angažirano.


Riječani se zgražaju




Burilovićeva izjava izazvala je zgražanje kod brojnih Riječana. Trenutno raspoloženje možda je najbolje uhvatio Kristian Benić, koji je upozorio na niz kontradikcija i neistina koje proizlaze iz onoga što je novinarima izjavio šef HGK.


– Dakle, mrtav hladan, predsjednik organizacije HGK, koja se zove gospodarskom komorom i još hrvatskom kaže da se je Njemačka odrekla svoje brodogradnje, pa to može i jedna Hrvatska. Na stranu sav taj provincijalno-kolonijalistički stav u pozadini, na stranu to što je Hrvatska zamislila biti zemlja s top obalom na top moru bez pomorske flote, bez relevantne luke i tranzitnog pravca i sada bez tvornica brodova, to je najgrublja i najgluplja laž koju se može samo djeci prodavati.


Niti su brodogradilišta u Njemačkoj ključna industrija jer imaju mega industrijski sektor niti baš o njima ovise niti su nešto suštinski vezana uz karakter te zemlje, ali u toj zemlji postoji npr. brodogradilište koje čak ni nije na moru, a iz kojeg je u posljednjih deset godina izašlo pet od deset najvećih svjetskih kruzera. Ovo divno geografsko područje zauzela je hrpa cinika, danguba, kretena, lopova i lažova te osim ako nas neka sila ne uzme u neki oblik protektorata, 2020. ovdje neće ostati ni naše babe, rekao je Benić. 


Suradnja s Tehničkim fakultetom


U daljnjoj raspravi iskristaliziralo se kolike su veze Rijeke s njemačkom brodogradnjom. Koliko je suradnja duboka, govori i potpisani ugovor riječkog Tehničkog fakulteta i Meyer Werft GmbH & Co. KG. Riječ je o jednom od najvećih njemačkih brodogradilišta, osnovanom davne 1795. godine u Papenburgu na rijeci Ems, za gradnju malih drvenih plovila.



Brodogradilište je s gradnjom željeznih brodova počelo 1874. godine, a ubrzo je prepoznato i na međunarodnom brodograđevnom tržištu po gradnji svojih trajekata, tankera, kontejnerskih brodova, trajekata za prijevoz žive stoke i ostalih novogradnji posebne namjene. U novijoj povijesti Brodogradilište se posebno istaknulo gradnjom modernih, inovativnih i sofisticiranih krstarica.


Danas je brodogradilište Meyer Werft među najvećim i najmodernijim brodogradilištima na svijetu. Brodogradilište zapošljava više od tri tisuće radnika, a može se pohvaliti i najvećim natkrivenim suhim dokom na svijetu. Zahvaljujući ovakvoj tehnologiji gradnje Brodogradilište svake godine može proizvesti čak tri luksuzne krstarice za naručitelje diljem svijeta. Budući da se radi o riječnom brodogradilištu, te da dovršeni prekooceanski brodovi moraju putovati 36 km rijekom Ems do zaljeva Dollart, njihove atraktivne isporuke svaki puta privuku tisuće gledatelja.


Riječka tradicija od 18. stoljeća


Dok u Hrvatskoj ne znaju što bi s brodogradnjom, o čemu svjedoče i ovako paušalne izjave čovjeka koji vodi gospodarsku komoru, sporazum o suradnji riječkog Tehničkog fakulteta i Meyer Werfta otvorio je mogućnost brojnim budućim inženjerima da daljnje karijere grade upravo u ovom njemačkom gigantu.



Dio grupe Meyer Werft je riječko poduzeće TSI, čije je područje djelovanja projektiranje i inženjering u brodogradnji. Tvrtka djeluje globalno, a njezin iskusan tim sastoji se od šezdesetak inženjera brodogradnje i brodostrojarstva. U TSi ističu da u sklopu svog poslovanja razvijaju poslovne odnose i projekte sa stranim partnerima kao što je brodogradilište Meyer Werft, naslanjajući se na dugogodišnju brodograđevnu tradiciju grada Rijeke koja seže sve do početka 18 stoljeća. S ovim brodogradilištem surađuju i druge projektantske tvrtke s riječkog područja.


Ali, zašto bi se ovime zabrinjavali u HGK? Radili, ne radili, izjavljivali svašta, ne izjavljivali, svako hrvatsko poduzeće i dalje im na kraju mjeseca mora platiti “komorski doprinos”, zar ne.