ZAGREB Zagovaramo za ulazak u eurozonu, jer to ima svojih prednosti. Ali u tome ne trebamo žuriti, jer Hrvatska nije spremna za uvođenje eura, izjavio je jučer Vilim Ribić, predsjednik Matice hrvatskih sindikata i član Nacionalnog vijeća za uvođenje eura, koji razmišlja drukčije od Vlade i Hrvatske narodne banke. Kad se odrekne nacionalne valute, upozorava Ribić, zemlja će izgubiti važan instument za borbu protiv gospodarskih nevolja i krize.

– U uvjetima cikličkih poremećaja Hrvatska kao slaba i nerazvijena zemlja neće se moći nositi s problemima koje ima. To kasnije implicira i pad BDP-a, povećanje nezaposlenosti i novi val iseljavanja. Zar nam nije bilo dosta, pitao je Ribić na konferenciji za novinare.

Nemojmo zaboraviti da je ulazak u eurozonu nepovratan proces, upozorio je.

Ako u eurozoni stvari ne krenu dobro – a ona je već jednom pala u krizu, nakon 2010. godine – Hrvatska se više ne može vratiti natrag te koristiti vlastitu valutu i monetarnu politiku. Euro nosi velike rizike, pa naša odluka mora biti promišljena, rekao je.

– Što kasnije uđemo u eurozonu, to bolje. Hrvatska se treba institucionalno pripremiti za euro i provesti reforme. Ali reformirati se mora i eurozona, dodao je Ribić, pozivajući se na mišljenja vodećih europskih političara i stručnjaka. Eurozona mora kompletirati svoje institucije kako bi zemljama, kada uđu u krizu, a nemaju snage da se same iz nje izvlače, mogla u tome solidarno (financijski) pomoći. To je pitanje državnosti. Ako imate zajednicu, morate u njoj imati solidarnost, a ako toga nema, onda to nije zajednica, rekao je.

– Ako Zagreb pomaže Slavoniju, onda je to solidarnost, a Dalmacija se pritom ne buni, naveo je Ribić kao primjer. Međutim, solidarnost u eurozoni danas je u povojima. Eurozona je poput “napola dovršene kuće”. Nekim zemljama to odgovara, jer od toga imaju koristi, podsjetio je Ribić, pozivajući se na najnovije istraživanje njemačkog Centra za europsku poltiiku, prema kojem su Njemačka i Nizozemska imale koristi od uvođenja eura, dok je većina ostalih zemalja u gubitku. Najrazvijenije zemlje danas se najviše protive jačanju solidarnosti sa slabijima.

Ribić je upozorio kako neumoljivi podaci potvrđuju da zemlje s vlastitom valutom napreduju brže od onih koje su prihvatile euro. Članice eurozone su od 2007. do 2015. svoje gospodarstvo povećale samo 0,6 posto, dok je BDP devet članica EU-a, koje su zadržale vlastitu valutu, istodobno povećan 8 posto, a u Poljskoj čak 22 posto. Ribić je odgovorio i na pitanje je li problem u tome što će Hrvatska prihvaćanjem eura izgubiti financijsku i političku suverenost.

– Suverenost nije sama sebi svrha. Ako imamo učinkovitu zajednicu koja može rješavati naše probleme i pomoći nam, onda je to razlog da malo odustanemo od te suverenosti. Ali suverenost je korisna kada takvu zajednicu nemate. Onda morate imati vlastite instrumente tako da sami možete odlučivati o svojim problemima, da ih imate čime rješavati, naglasio je Ribić.