Posljedice fleksibilizacije

PRIVREMENO ZAPOŠLJAVANJE U četiri godine broj agencijskih radnika porastao – 18 puta

Gabrijela Galić

Mi smo, nažalost, izdašno iskoristili tu fleksibilizaciju. To je jedan tako nizak oblik rada i pokazuje koliko su neki ljudi pali nisko u odnosu na druge ljude. To je poput 'rent a cara'; kod sebe imaš auto kojeg si možda i na leasing nabavio pa ga drugom posuđuješ da ga haba i vrati kada ni ti više nećeš imati koristi od njega – bolno je slikovit Sever



ZAGREB – Broj agencijskih radnika u četiri godine, iako je u ukupnom broju zaposlenih u zemlji još uvijek riječ o relativno malim apsolutnim brojkama, porastao je gotovo 18 puta. Do značajnijeg korištenja radnika angažiranih posredstvom agencija za privremeno zapošljavanje došlo je u 2014. godini. Naime, u kolovozu te godine na snagu je stupio novi Zakon o radu (ZOR) kojim je agencijski rad znatno fleksibiliziran, a to je itekako iskorišteno na tržištu sudeći prema podacima koje smo dobili od Ministarstva rada i mirovinskog osiguranja. U 2013. godini, putem agencija za privremeno zapošljavanje bilo je angažirano 1.098 radnika i većinom su bili zaposleni na neodređeno vrijeme. No, do konca 2016. godine broj agencijskih radnika porastao je na 19.327 pri čemu su mahom svi zaposleni na određeno vrijeme.


Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata (NHS) Krešimir Sever ističe kako i podaci o angažiranim radnicima preko agencija pokazuju da su sindikati bili u pravu kada su upozoravali da će fleksibilizacija radnog zakonodavstva dovesti do rasta nesigurnih oblika rada. Podsjeća na Eurostatove podatke prema kojima je udio ugovora na određeno u Hrvatskoj 19,3 posto, dok je broj radnika zaposlenih na određeno vrijeme 22 posto, što je više od petine zaposlenih. Istodobno, na razini EU na određeno je zaposleno 12 posto radnika. Statistika je pokazala i kako taj oblik nesigurnog zapošljavanja u Hrvatskoj raste brže nego u drugim zemljama Unije, što je, zapravo, logično s obzirom na izmjene ZOR-a od prije tri godine koje su omogućile fleksibilnije zapošljavanje.



Gotovo svaki sedmi radnik koji je lani bio ustupljen poslodavcima posredstvom agencija radio je u nepunom radnom vremenu. Broj agencijskih radnika koji rade manje od 40 sati tjedno iz godine u godinu raste. Tako je u godini kada su izmjene ZOR-a krenule u primjenu, svaki deveti agencijski radnik radio u nepunom radnom vremenu, da bi u 2015. godini njihov udio bio gotovo kao i lani. S druge strane, u 2013. godini u nepunom radnom vremenu radio je svaki 22. agencijski radnik.





– Mi smo, nažalost, izdašno iskoristili tu fleksibilizaciju. To je jedan tako nizak oblik rada i pokazuje koliko su neki ljudi pali nisko u odnosu na druge ljude. To je poput ‘rent a cara’; kod sebe imaš auto kojeg si možda i na leasing nabavio pa ga drugom posuđuješ da ga haba i vrati kada ni ti više nećeš imati koristi od njega – bolno je slikovit Sever. Ponavlja kako je to najgori oblik zapošljavanja u kojem radnik zna da ga je poslodavac »zaposlio« kako bi ga »rentao« nekom drugom i na njemu zarađivao. Pristojne riječi kojom bi se opisalo kako je takvom radniku, veli Sever, nema. Iako agencije prema zakonskim odredbama resornom Ministarstvu rada trebaju dostavljati godišnje izvještaje u kojima se traže precizni odgovori na sva relevantna pitanja zapošljavanja (od broja ustupljenih radnika kako u zemlji tako i inozemstvu, satnice, načina zapošljavanja do materijalnih prava, vremena na koje se zapošljavaju), one baš i nisu bile revnosne u podnošenju izvještaja jer nekih većih posljedica nemaju ako ne dostave tražene podatke. Do 2014. godine trebale su ga, za prethodnu godinu, dostaviti do konca ožujka, dok s izmjenama Zakona o radu ti podaci trebaju biti dostavljeni do početka ožujka tekuće godine. Do zadnjih izmjena ZOR-a izvještaji o radu agencija za privremeno zapošljavanje redovito su se analizirali na Upravnom vijeću Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te su bili dostupni javnosti što za protekle tri godine nije slučaj.

No, sudeći prema javno dostupnim podacima i odgovorima koje smo dobili iz resornog ministarstva u četverogodišnjem razdoblju porastao je i broj agencija koje dostavljaju podatke o svom radu resornom ministarstvu. U 2013. godini to je učinilo 30 agencija, godinu poslije 75, da bi u 2015. broj porastao na 105, a lani na 124 agencije. Broj radnika za koje one traže, uglavnom privremeni posao, naglo je porastao prije tri godine. Naime, u 2014. godini agencije su »zaposlile« 13.462 radnika ili 12 puta više no što ih je bilo angažirano godinu dana ranije. Svi su oni, prema podacima resornog ministarstva, bili zaposleni na određeno vrijeme. U 2015. godini od 16.444 radnika ustupljena u zemlji ili u inozemstvu, svega je 207 radnika bilo zaposleno na neodređeno vrijeme, dok je lani od 19.327 radnika stalni ugovor imalo svega njih 343, a Sever komentira kako je tu uglavnom riječ o administrativnom osoblju koje je samim agencijama potrebno da bi funkcionirale.


Prema podacima resornog ministarstva, a prema dostavljenim podacima od strane agencija, najveći broj korisnika njihovih usluga bilježi se u sektoru prerađivačke industrije, zatim trgovine, informacija i komunikacija te poljoprivrede. »Najveći broj ustupljenih radnika i dalje se bilježi u sektoru telekomunikacija i šumarstva, kao i u sektoru prerađivačke industrije kod većih i velikih poslodavaca te u javnom sektoru na komunalnim poslovima«, navode u ministarstvu. Što se tiče materijalnih prava, navode kako agencije, prema podacima koje su dostavile, u najvećem broju isplaćuju prijevoz te božićnicu i regres.