Podaci DSZ-a

POLAGANI OPORAVAK GRAĐEVINE Najviše se radi na novogradnjama i rekonstrukcijama

Hina

snimio Sergej Drechsler

snimio Sergej Drechsler



ZAGREB – Obujam građevinskih radova u prosincu prošle godine bio je za 2,6 posto veći nego u istom mjesecu godinu dana prije, dok je u cijeloj 2018. porastao za 4,8 posto, pokazuju privremeni podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).


Na mjesečnoj razini, prema kalendarski prilagođenim podacima DZS-a, indeks obujma građevinskih radova u prosincu bio je 1,8 posto manji nego u studenom.


Kalendarski prilagođeni indeksi pokazuju da je u prosincu rast obujma građevinskih radova na godišnjoj razini bio manji nego u studenom kada je iznosio 6,9 posto, te u listopadu (5,6) i rujnu (7,2 posto).




U srijedu objavljeni podaci DZS-a pokazuju da je međugodišnjem rastu obujma građevinskih radova u prosincu najviše pridonio rast obujma radova izvedenih na zgradama, s porastom za 6,5 posto, dok je na ostalim građevinama taj obujam pao za 2,8 posto.


Službena statistika u ostale građevine ubraja one koje nisu zgrade, poput cesta, pruga, cjevovoda, mostova, brana, sportskih terena i sl.


Podaci DZS-a pokazuju da je u lanjskom prosincu 54 posto radnih sati na gradilištima odrađeno na novogradnji, a 46 posto na rekonstrukcijama, popravcima i održavanjima.


U prosincu su građevinari na zgradama odradili 51,5 posto radnih sati, a na ostalim građevinama 48,5 posto.


Izvorni, neprilagođeni indeksi pokazuju da je tijekom prošle godine u odnosu na 2017. građevinska aktivnost porasla za 4,8 posto. Pritom je obujam radova na zgradama povećan za 10,8 posto, dok je na ostalim građevinama smanjen za tri posto.


U Hrvatskoj gospodarskoj komori ocjenjuju da podaci o kretanju obujma građevinske aktivnosti potvrđuju pozitivne pomake u građevinarstvu u 2018. godini obilježene rastom vrijednosti izvršenih radova, porastom broja zaposlenih i rastom bruto dodane vrijednosti, uz naznaku smanjivanja strukturne neusklađenosti između rasta aktivnosti u visokogradnji i niskogradnji.


“Očekujemo da će nastavak gospodarskog rasta, uz intenziviranje korištenja raspoloživih sredstava iz fondova EU, rezultirati jačanjem investicijske aktivnosti i time obujma građevinskih radova u ovoj godini, pri čemu bi realizacija većih infrastrukturnih projekata trebala dovesti i do dinamiziranja radova na ostalim građevinama. Pritom glavni problem građevinskih tvrtki ostaje nedostatak potrebnih radnika određenih struka, koji sputava dinamičniji rast građevinske aktivnosti”, kažu u Komori.


Napominju da su, unatoč rastu koji je prisutan posljednjih godina, razine građevinske aktivnosti u EU 28 i u Hrvatskoj i dalje niže od onih iz pretkrizne 2008. godine za 5,7 odnosno 42,3 posto. Pritom je 12 europskih zemalja doseglo ili prešlo pretkriznu razinu, dok se prema tom pokazatelju u lošijoj situaciji od Hrvatske nalaze samo Grčka, Portugal i Slovenija. No, ohrabruje to što je u prošloj godini rast građevinske aktivnosti u Hrvatskoj nadmašio prosječan rast ostvaren u EU i što se kontinuitet višeg rasta održava u posljednjih deset mjeseci, ocjenjuju HGK-ovi analitičari.