Posljedice ulaska u eurozonu

Marin Škibola: Uvođenjem eura sve će poskupiti

Andrej Petrak

Lideri EU trebaju napraviti korijenite ekonomske reforme - Marin Škibola / Foto Ivica TOMIĆ

Lideri EU trebaju napraviti korijenite ekonomske reforme - Marin Škibola / Foto Ivica TOMIĆ

Prosječni potrošači bit će još uvijek dovoljno zbunjeni tranzicijom da im se i nakon uvođenja eura može još malo "podebljati" cijene



RIJEKA – Ulaskom u eurozonu čekaju nas veće cijene svega, upozorava saborski zastupnik iz Rijeke Marin Škibola. Trgovci neće cijene naglo dići na sam dan prelaska na euro, je to može rezultirati protestima i nemirima, kaže Škibola, već se ta tranzicija provodi postepeno kroz šest mjeseci ili više.


– Cijene će skočiti, ali ne toliko na očigled, a kada euro već bude uveden, prosječni potrošači bit će još uvijek dovoljno zbunjeni tranzicijom da im se i nakon uvođenja može još malo “podebljati” cijene, ističe Škibola.


On iznosi primjer Latvije koja je prešla na euro 1. siječnja 2014. godine, gdje su cijene počele rasti već i nekoliko mjeseci prije prelaska na euro, a nastavile su rasti i nekoliko mjeseci nakon.




– Sve zemlje članice Europske unije obvezane su uključiti se u eurozonu čim zadovolje uvjete – osim dvije, Britanije i Danske. I Britanija i Danska tražile su to izuzeće pri pristupanju EU-u, tzv. option out. Velika Britanija je u procesu izlaska iz EU, međutim Danska ne mora uvesti euro u svoj monetarni sustav. Ulaskom u eurozonu zemlja gubi neovisnu monetarnu politiku, odnosno mogućnost upotrebe politike u stabilizaciji outputa i zaposlenosti. Kada je zemlja u režimu fiksnog tečaja, monetarna politika ne utječe na domaći output i dolazi do nestabilnosti uzrokovane fiksiranjem tečaja što nazivamo gubitak ekonomske stabilnosti. Njemački ministar financija Hans Eichel je priznao u svibnju 2002. godine kako je uvođenje eura dovelo do porasta cijena, te da je teret tranzicije na novu valutu prebačen na potrošače, pojašnjava Škibola.


Problem ulaska Hrvatske u eurozonu nazire se i u asimetričnim šokovima dodaje: primjenjuje se jedinstvena monetarna politika na zemlje koje su u ekonomskom rastu i na one koje su u ekonomskoj depresiji.


– Nije moguće uskladiti monetarnu politiku za jednu i drugu zemlju. Gospodarstvo koje je u recesiji ima potrebu za ekspanzivnijom monetarnom politikom, dok gospodarstvu koje je u ekonomskom uzletu potrebnija je restriktivnija monetarna politika, jer ekspanzivna može dovesti do prekomjerne inflacije. Bankarska unija koja se predlaže kao dio rješenja i dublje integracije će povećati moć financijske elite, napominje Škibola


Obične radnike, dodaje, u budućnosti čeka smanjivanje njihovih prava, povećanje granica za odlazak u mirovinu, duže radno vrijeme, felskibilizacija tržišta rada prema kojoj radnici neće biti zaštićeni, nego će poslodavci imati veće ovlasti i jednostavnije principe za korištenje otkazima.


– Lideri EU trebaju napraviti korijenite ekonomske reforme ukoliko žele zadržati stabilnost u asocijaciji i spriječiti socijalne nemire. Međunarodnim financijskim institucijama i bankarskim konglomeratima koji su najveći vjerovnici najzaduženijih članica EU, trebalo bih biti jasno da jedino otpisom djela duga i dogovorom će se moći održati stabilnost. Međunarodne financijske institucije imaju priliku pokazati solidarnost, ukoliko ih interesira viši cilj, zaključuje Marin Škibola.