Porezna reforma

EGZODUS Hrvatski prijevoznici u Sloveniji registrirali već 1.800 kamiona. Vlada ih sad želi vratiti

Bojana Mrvoš Pavić

Foto Reuters

Foto Reuters

Predložen povrat dijela trošarina plaćenih za dizelsko gorivo kamionima nosivosti od 7,5 bruto registarskih tona naviše, koji sada predlaže hrvatska Vlada već ima 13 članica EU-a, među njima i Slovenija koja je hrvatskim prijevoznicima velika konkurencija



ZAGREB  Vlada svojom poreznom reformom predlaže, između ostalog, da se teretnom cestovnom prijevozu – kamionima nosivosti od 7,5 tona bruto registarskih tona naviše – omogući povrat dijela trošarina plaćenih na dizelsko gorivo. Od 28 zemalja članica EU-a, takvu mjeru već ima 13 država, između ostalih i Slovenija, ali i Srbija, koja nije članica Unije. Prema EU direktivi, dopušten je povrat do 330 eura na tisuću litara kupljenih derivata.


Mjera bi trebala olakšati poslovanje teretnom cestovnom prijevozu, u kojem se, kako doznajemo u Udruzi hrvatskih cestovnih prijevoznika, već događa egzodus u Sloveniju. Prema riječima predsjednika Uduge Dragutina Kranjčeca, hrvatski su prijevoznici u Sloveniji, zbog tamošnjih nižih troškova, već registrirali 1.800 svojih vozila.


Tamo je sve jeftinije


– Tamo je sve jeftinije – od registracije i tehničkog pregleda, do naplate cestarine kod registracije, i slovenski su nam prijevoznici, kod kojih povrat trošarina već dugo postoji, glavni konkurenti – kaže Kranjčec, napominjući kako sve više hrvatskih prijevoznika ima slovensku registarsku oznaku, a prijevoz obavljaju u Hrvatskoj, primjerice s mariborskim tablicama voze po Zagrebu i okolici.




– Kad smo osnivali udrugu prije tri godine, kolege iz Slovenije su nas informirali o tome kako ostvaruju povrat trošarina pa smo i mi odmah tada počeli pregovarati s nadležnima u Hrvatskoj. Pomaka nije bilo do prije mjesec dana, kad su nas obavijestili da na tome rade. U pregovorima smo predložili da se preslika kompletan slovenski model, znači, za cestovne prijevoznike, povrat od 96 eura na tisuću litara goriva – kaže Kranjčec.


Primjerice, za 40 vozila u svom voznom parku, koja potroše oko 800 tisuća litara goriva, prijevoznička tvrtka bi godišnje ostvarila povrat trošarina od oko 77 tisuća eura.  Sudeći po onome što stoji u prezentaciji Vladine porezne reforme, prihvaćen je samo povrat dijela trošarina teretnom cestovnom prijevozu, dok se putnički promet ne spominje.


Dizel kontra EU


Je li, međutim, ovakvo poticanje potrošnje dizela u cestovnom prometu u kontradikciji s politikom EU-a da se što više prometa sa cesta makne na željeznicu, pitamo europarlamentarnog zastupnika iz redova »zelenih«, Davora Škrleca. Prema njegovim riječima, to jest kontra klimatske politike EU-a, jer ide u smjeru poticanja potrošnje fosilnih goriva. Hrvatske bi okolišne udruge, napominje, mogle pokrenuti sudske procese protiv države jer potiče cestovni transport, kao što su u Njemačkoj udruge učinile po pitanju starih vozila na dizel, zaključuje zastupnik.


Marijan Banelli, savjetnik i lobist za cestovni promet u Briselu, ističe pak kako Europska unija prijevoz usmjerava na ono što je u određenoj situaciji najisplativije, a za udaljenosti manje od 400 kilometara to je cestovni prijevoz.


– Željeznica je isplativa na udaljenost veću od 400 kilometara. Hrvatska zbog oblika zemlje i svoje željezničke mreže nema tu isplativost. Tek kad se napravi nizinska pruga Rijeka-Zagreb-Koprivnica, to će donijeti ‘revoluciju’ u našem prijevozu – zaključuje Banelli.


Što se porezne reforme tiče, Škrlec pak zaključuje kako bi Vlada trebala uvesti nultu stopu PDV-a na ekološku proizvodnju, a Kranjčec ističe kako porezne olakšice koje će obitelji donijeti do tisuću kuna manje troška godišnje, sigurno neće u Hrvatskoj zadržati najvitalniju radnu snagu.