RIJEKA Slučaj teške željezničke nesreće koja se na dogodila na ulazu u željezničku postaju Pećine prije deset godina, ponovo je aktualiziran s obzirom da je Županijski sud ukinuo prvostupanjsku presudu protiv optuženika strojovođe Nenada Juričića (45) i prometnika iz Škrljeva Dražena Marinića (45). Županijski sud ukinuo je prvostupanjsku presudu i traži detaljno razjašnjenje visine nastale materijalne štete u nesreći u kojoj je s kolosjeka iskliznulo trinaest vagona s teretom.

Tužitelj Općinskog državnog odvjetništva na raspravi je izmijenio činjenični opis kaznenih djela podsjetivši da izmjenom Kaznenog zakona koja je stupila u međuvremenu na pravnu snagu, ovo kazneno djelo ima kontinuitet u kaznenom djelu ugrožavanje posebnih vrsta prometa, a izmjenom je umanjio iznos nastale štete. Tužitelj tako novom izmijenjenom optužnicom kaže da je za HŽ Infrastrukturu nastala šteta u iznosu od 4,7 milijuna kuna, a za HŽ Cargo 4,6 milijuna kuna, a ne 7,2 milijuna kuna prvotnom optužnicom.

Šteta je smanjena jer je HŽ Cargo tražio i dodatnu nadoknadu štete, trošak intervencije pomoćnog vlaka, zbrinjavanje rasutog tereta, izmaklu korist, to jest dobit zastojem u prometu, no, tužitelj kaže da je riječ o vrsti štete koja ne ulazi u kaznenu odgovornost optuženih. Stoga je u iznosu ostala šteta nastala na robi odnosno teretu i popravku 16 vagona te popravak lokomotive odnosno vučnog vozila.

S obzirom na izmijenjeni činjenični opis, odvjetnici prvooptuženog i drugooptuženog zatražili su kraći vremenski period kako bi se pripremili za slijedeću raspravu koja bi ujedno trebala biti i završna prije objave nove presude.

Vlak bez kontrole

Prvotnom presudom strojovođa Juričić iz Rijeke i prometnik iz željezničke postaje Škrljevo Marinić iz Josipdola oglašeni su krivima za tešku željezničku nesreću koja se dogodila 21. studenoga 2009. godine na ulazu u željezničku postaju Pećine. Juričić je tada nepravomoćno osuđen na osam mjeseci bezuvjetnog zatvora, dok je prometnik Marinić osuđen na šest mjeseci zatvora, koja mu je zamijenjena radom za opće dobro.

Tada je presuđeno da Juričić i Marinić moraju nadoknaditi štetu u iznosu od gotovo 13 milijuna kuna, i to HŽ Infrastrukturi oko 4,7 milijuna kuna, HŽ Cargu oko 7 milijuna i HŽ Putničkom prijevozu oko 950 tisuća kuna. S obzirom da su u međuvremenu HŽ Cargo i HŽ Putnički prijevoz spojeni u jednu tvrtku, izmjenom činjeničnog opisa nastala šteta je objedinjena iznosom od 4,6 milijuna kuna.

Foto Silvano Ježina

Moglo se spriječiti

Strojovođa Juričić optužen je da je pokrenuo vlak iako ga je pregledač vagona u Škrljevu upozorio na problem s kočnicama, zbog čega se vlak nekontrolirano kretao, iskliznuo iz tračnica i na kraju prevrnuo. Marinić, kao vanjski prometnik, optužen je da je na željezničkom kolodvoru Škrljevo dopustio da vlak krene prema Rijeci iako je i njega pregledač vagona upozorio da su na prva tri vagona, zbog istrošenosti pločica isključene kočnice.

Tijekom detaljnog dokaznog postupka prometni vještak je rekao da je do izlijetanja vlaka došlo zbog brzine kojom se vlak kretao, a brzini su doprinijeli nagib pruge i nedostatna kočiona masa. Da je proveden razmještaj prva tri vagona, skraćena proba kočnica i novi izračun kočione mase u Škrljevu, posljednjoj stanici prije odlaska za Rijeku, nesreća bi bila izbjegnuta. Vještak je utvrdio i da je kompozicija raspolagala s kočionom masom od svega 100 tona ili 3,8 puta manje od optimalne.

»Svi izvedeni dokazi nedvojbeno su upućivali na zaključak da su okrivljeni znali razloge zaustavljanja vlaka u Škrljevu i bili su dužni omogućiti provođenje svih radnji na otklanjanju svake sumnje u ispravnost kočionog sustava u cilju sigurnog dolaska do odredišta«, rekao je tom prilikom tužitelj u završnim riječima.

Strojovođa nije kriv?

Odvjetnik prvookrivljenog Juričića podsjetio je pak kako je vještak utvrdio da ne postoji odgovornost strojovođe za nesreću jer je i bez razmještaja prva tri vagona unutar kompozicije vlak imao dovoljnu kočnu masu da sigurno stigne do riječkog kolodvora.

Podsjetio je i na činjenicu da je povjerenstvo HŽ-a zaključilo da je strojovođa poduzeo sve što je bilo u njegovoj moći da do izlijetanja vlaka ne dođe. »Nisam imao razloga zadržavati vlak jer me nitko nije obavijestio da ima problema. Vlak je u Škrljevu zadržan zbog gubitka zraka, nisam znao da je iskopčan dovod zraka u kočionom sistemu, kratko je rekao Marinić u obrani prije zaključenja tadašnjeg suđenja.