Igor Bišćan/Foto Arhiva NL
U kaznenom postupku koji je pokrenuo taksist, Bišćan je uvjetno osuđen na tri mjeseca zatvora uz rok kušnje od godinu dana, iako je prethodno bio prekršajno osuđen na devet dana zatvora na rok od šest mjeseci za osobito drsko i nepristojno ponašanje.
RIJEKA Igor Bišćan, aktualni trener nogometaša Rijeke je putem odvjetnice Jadranke Sloković tražio od Ustavnog suda da mu prizna nužnu obranu i zaštiti ga od dvostruke osude za događaj kada je glavom o glavu ozlijedio taksista Dragana Zrnu, piše Večernji list.
U kaznenom postupku koji je pokrenuo Zrno, Bišćan je uvjetno osuđen na tri mjeseca zatvora uz rok kušnje od godinu dana, iako je prethodno bio prekršajno osuđen na devet dana zatvora na rok od šest mjeseci za osobito drsko i nepristojno ponašanje.
Povod svemu je bilo to što je Bišćan, a te 2010. još je igrao za Dinamo, svoj Mini Cooper u subotu popodne parkirao na stajalištu za taksi. Pozvani su djelatnici Zagrebačkog parkinga, pa su kad je došao Bišćan pale teške riječi i, po prekršajnoj presudi, došlo je do “međusobnog udaranja rukama po glavi i tijelu”.
U kaznenom postupku Bišćan je dvaput oslobođen dok treći put nije utvrđeno da nije bio u nužnoj obrani. Jer, kad ga je taksist odgurnuo rukom po glavi, Bišćan je spustio vrećice iz obje ruke, uhvatio ga za ramena i udarcem glavom u glavu slomio mu nosnu kost. Bio bi u nužnoj obrani da je trenutačno reagirao, a ne s odmakom.
S tim da je to morao biti i jedini način obrane od napada i najmanje nasilan. A što se tiče pravila “ne dvaput o istom”, sudovi su obrazložili kako su prekršaj protiv javnog reda i mira te kazneno djelo nanošenja ozljede dvije različite stvari. Iako je riječ o istom događaju, to su različite kažnjive radnje, pri čemu prekršajna odgovornost postoji i bez nanošenja ozljede, dok se kazneno djelo sastoji upravo u tjelesnom ozljeđivanju.
Uzalud se Bišćanova obrana pozivala na predmet Maresti protiv RH. Jer Europski sud za ljudska prava je nakon tog slučaja u predmetu A. i B. protiv Norveške iz 2016. uveo novu praksu u pogledu zabrane dvostrukog suđenja i utvrđenja uvjeta koji moraju biti ispunjeni da bi upravni, prekršajni i kazneni postupak bili dovoljno povezani u naravi i vremenu, te u skladu sa zabranom dvostrukog suđenja, odnosno kažnjavanja. U Bišćanovu slučaju sudovi su iznijeli prihvatljive razloge neprihvaćanja prigovora “ne bis in idem”, obrazložilo je vijeće pod predsjedanjem Ingrid Antičević Marinović,a prenio Večernji list.
