Predsjednik HOO-a

MATEŠA PODRŽAVA MIŠKOVIĆA ‘Neka država vrati sportu veći dio onoga što sport doprinosi državi’

Kristian Sirotich

Foto: Igor Soban/PIXSELL

Foto: Igor Soban/PIXSELL

U ovom trenutku najvažnije je prepoznati da hrvatski sport više doprinosi brutto domaćem proizvodu Hrvatske nego što od Hrvatske dobiva. To je ključna stvar i to nitko ne može oboriti. Satelitski računi Državnog zavoda za statistiku će pokazati upravo to o čemu ja govorim, baš kao što se to pokazuje u drugim državama ili u Europskoj uniji gdje industrija sporta donosi oko 260 milijardi eura godišnje. I ta industrija sporta jača je od mnogih drugih industrija – kaže Mateša



Ako u Hrvatskoj postoji čovjek koji o Opatijskoj inicijativi može govoriti iz svih aspekata onda je to – Zlatko Mateša. Nekadašnji ministar gospodarstva, premijer Republike Hrvatske, dugogodišnji političar i dugodišnji predsjednik Hrvatskog olimpijskog odbora. Problematiku sporta i odnosa prema sportu upoznao je, dakle, sa svih strana.


– Prije svega, moram reći da u cjelosti podržavamo »Opatijsku inicijativu« jer, kao prvo, mislim da je njome jako dobro detektiran problem sporta, a definitivno najveći problem hrvatskog sporta trenutačno je na klupskom nivou – započet će Zlatko Mateša. – Kao drugo, mislim da je jako dobro detektirala položaj sporta spram nekih drugih sastavnica hrvatskog ekonomskog života, dakle u odnosu na porezni sustav, sustav igara na sreću, s obzirom na značaj sporta u turizmu. »Opatijska inicijativa« je nešto što u cijelosti podržavamo, razumijemo i smatramo da je izuzetno korisno za hrvatski sport.


Je li »Opatijska inicijativa« uopće provediva, odnosno u kojem je dijelu provediva?




– »Opatijska inicijativa« je provediva u najvećem dijelu. Mi možemo govoriti o detaljima, ali nikad nitko nije napravio procjenu, odnosno izračunao koliki je doprinos sporta u hrvatskom brutto domaćem proizvodu. Po našim vrlo konzervativnim izračunima i procjenama riječ je o iznosu ne manjem od 650 milijuna eura, odnosno to je iznos kojega industrija sporta doprinosi hrvatskom BDP-u. Po procjenama onih koji se bave turističkim prometom i prihodima od turizma, unutar prihoda nalazi se minimalno pet posto prihoda direktno vezanih uz sport.


A kada govorim o sportu onda ne mislim samo na natjecateljski sport, već i na prihode od rekreativnog i svih drugih sastavnica sporta. Tu je ta veza između sporta, turizma i turističkih pristojbi o kojoj govore »Opatijska inicijativa« i gospodin Damir Mišković. Kada bismo gledali prihod hrvatskog turizma iz prošle godine lako je izračunati da se na račun sporta uprihodilo nekih 400 do 500 milijuna eura, što je itekako značajna suma.


Internetsko klađenje


Kada se govori o dijelu koji se odnosi o sustavu igara na sreću »Opatijska inicijativa« je dobro prepoznala jedan od glavnih, ako ne i glavni problem, a to je internetsko klađenje. Internetsko klađenje je kod nas postojećim zakonom zabranjeno, ali ta zabrana nikad nije provedena.


Po najkonzervativnijim procjenama odljev iz Hrvatske s osnova internetskog klađenja, bez ikakvog oporezivanja, iznosi između milijardu i milijardu i pol kuna. S jedne strane to čitavu hrvatsku industriju igara na sreću stavlja u jedan neravnopravan položaj jer je u pitanju oblik apsolutno nelojalne konkurencije budući da domaći priređivači igara na sreću uplaćuju i ovih pet posto koje idu u fond iz kojega se financira i sport, ali i plaćaju svoje uposlenike, plaćaju poreze, doprinose, porez na dobit. To je sigurno jedna vrlo važna točka, a »Opatijska inicijativa« ju je prepoznala.


Nadalje, Hrvatska ima jedan od najviših sustava oporezivanja dobitaka od igara na sreću, što je dodatni problem jer igrači onda bježe na »internet«. Kada bi se riješilo internetsko klađenje i kada bi ono bilo pod kontrolom, stopa izdvajanja od osam ili devet posto, a ne više pet, bila bi apsolutno prihvatljiva i priređivačima jer bi imali uređen sustav. I to je druga stvar koju je »Opatijska inicijativa« izvanredno prepoznala.


Treća stvar je porezni sustav. Mi se već godinama zalažemo da se gospodarskim subjektima omogući lakši, jednostavniji i poticajniji način ulaganja u sport. I ranije smo predlagali da se kompanijama kroz umanjenje osnovice za obračun poreza na dobit prepozna ulaganje u sport. Inicijativa je dobro rekla. Neka taj novac ide u zajednički fond i neka taj fond kontrolira država da ne bi bilo pranja novca. Neka se uvedu svi oblici kontrole, ali neka to tako bude. Razne zemlje imaju razne načine poticaja ulaganja u sport. Nije potrebno sada obrazlagati makedonski ili mađarski model u tom kontekstu, ali neka se olakša ulaganje u sport i neka to bude pod kontrolom državne uprave i središnjeg državnog ureda za sport, pa nitko ne želi da se tim novcem raspolaže na neki netransparentan način.


Miškovićeva uloga


To su najbitnije stvari, ima tu još drugih stvari koje je inicijativa započela?


– I zbog toga također mislim da je ona na apsolutno pravom tragu. Jedna od tih apsolutno relevantnih stvari tiče se onog dijela što govori o tome da se iz sportskih dijelova proračuna gradova i lokalnih zajednica maknu ona izdvajanja što nisu vezana uz sport. To su, primjerice, multifunkcionalne gradske dvorane. Mogu izdvojiti primjer zagrebačke Arene za koju se iz sportskog proračuna Grada Zagreba izdvaja oko pedestak i više milijuna kuna, a na godišnjem nivou niti 35 posto vremena u njoj nije sportsko događanje. Dakle, to nije sportska dvorana. Neka svi oni što je koriste to plaćaju, a ne da to samo ide iz sredstava namijenjenih sportu. Takve stvari su na tragu toga što inicijativa želi promijeniti, a to je za hrvatski sport itekako dobro.


Samir Barać kaže da se kao predsjednik Riječkog sportskog saveza i Vaterpolskog kluba »Primorje Erste banka« sve češće uhvati u razmišljanju kako će zaplivati nizvodno, a da je Damir Mišković trenutačno jedini čovjek u Hrvatskoj koji je odlučio plivati uzvodno, a kada je riječ o sustavnom financiranju loptačkih sportova?


– Sigurno je u čitavoj ovoj priči velika pozitivna uloga Damira Miškovića, ali i ljudi koji su od samog početka bili uz njega. Od Stojka Vrankovića do Hrvatskog olimpijskog odbora, koji je na tom inicijalnom sastanku u Opatiji imao svoga predstavnika. Uvijek netko mora pokazati inicijativu, netko mora pokazati veću predanost nečemu i taj je onda obično najistureniji, kao što je to u ovom slučaju Damir Mišković. Ali to je sve u korist hrvatskog sporta.


Ono što je u ovom trenutku najvažnije je da se mora prepoznati da hrvatski sport više doprinosi brutto domaćem proizvodu Hrvatske nego što od Hrvatske dobiva. To je ključna stvar. To je ono što nitko ne može oboriti. Ući ću u neke detalje što možda nisu svima znani, ali sada se radi na takozvanim satelitskim računima Državnog zavoda za statistiku, a oni će pokazati upravo to o čemu ja govorim. Kao što se to pokazuje u drugim državama, kao što se pokazuje da u Europskoj uniji industrija sporta donosi oko 260 milijardi eura godišnje, a i mi smo dio te Europske unije. I ta industrija sporta jača je od mnogih drugih industrija, poput šumarstva, poljoprivrede… Prema tome, to je osnovica. Vratite sportu veći dio onoga što sport doprinosi državi.



Ministarstava znanosti i obrazovanja, gospodarstva, poduzetništva i obrta, financija, turizma i Središnji državni ured za sport ovih su dana zausuti pismima podrške »Opatijskoj inicijativi«. Dakle, nakon što su to učinili redom svi hrvatski vaterpolski klubovi, učinila je to i većina košarkaških.


Od muških klubova pismo podrške potpisali su predsjednici »Cibone«, »Zadra«, »Splita«, »Hermes Analitice«, »Šibenika«, »Škrljeva«, »Alkara«, »Kaštela«, »Vrijednosnica Osijek«, »Zaboka«, od ženskih »Dubrave«, »Medveščaka«, »Podravca Virje«, »Plamen Požege«, »Raguse«, »Šibenika«, »Splita«, »Trešnjevke« i »Zadra«.


Jasno je da »Opatijska inicijativa« uživa podršku apsolutno iz svih krajeva Hrvatske, što i ne čudi jer riječ je o projektu koji bi mogao trajno riješiti mnoge probleme pa je utoliko smiješna činjenica da samo u Nogometnom klubu »Hajduk« okreću glavu na drugu stranu.



Politička volja postoji


Da bi se provela inicijativa potrebna je podrška političkih struktura. Ima li hrvatska politika volje sustavno riješiti pitanje financiranja sporta?


– Mislim da to uopće nije upitno. Nema previše resora koji su u to involvirani, znam iz ranijih razgovora da Porezna uprava već radi na tome da se riješi problematika internetskog klađenja i da se ono regulira na način na koji je regulirano u Francuskoj, Rumunjskoj ili nekim drugim članicama Europske unije. Isto tako znam da razmišljanje o poticaju gospodarskih subjekata da ulažu u sport kroz porezne ili neke druge olakšice, poglavito one od poreza na dobit, nije strana ministru financija koji je dobar poznavatelj sporta. Što se tiče internetskog klađenja ono je već postojećim Zakonom o igrama na sreću zabranjeno, čak i ne treba uvoditi nekakve nove posebne zakone, samo treba provesti ono što je već napisano. Mislim da je i vrijeme, odnosno uvjetno rečeno »timing« »Opatijske inicijative« jako dobar.


Kada bi »Opatijska inicijativa« zaživjela i počela se provoditi HOO bi bio rasterećen velikog dijela troškova, mogao bi kvalitetnije skrbiti o mnogim sportašima što sada nije slučaj jer apsolutno svi dijele isti kolač?


– To je točno. No, to nije osnovni razlog zbog kojega mi stojimo iza »Opatijske inicijative« i zbog kojega je mi i potičemo. Dakle, na klupskom nivou su veliki problemi, a ako imate velike probleme na klupskom nivou onda je sasvim jasno da će se to odraziti i na nacionalne selekcije o kojima se mi brinemo. Sužuje nam se baza, sve više sportaša i sportašica nam rano odlaze van zemlje. »Opatijska inicijativa« na direktan način doprinosi vrhunskom sportu i zato nam je jako stalo da se na klupskoj razini odnosi promijene i da sport naprosto počne bolje funkcionirati.


Nacionalna strategija


Kako uopće vidite sliku sporta u Hrvatskoj 2018. godine?


– Komplenta slika sporta je onakva kakvu su je opisali kolege iz Rijeke, ali i neki drugi. Pogon u klupskim sportovima je, kako god okrenete, vrlo skup. Mnogo je raznih muških i ženskih selekcija, raznih dobnih kategorija, pa neki naši Savezi imaju pod 25-30 selekcija. Naravno da je to u današnjim uvjetima izuzetno skupo. Neki gradovi još dodatno naplaćuju korištenje termina u sportskim objektima, koji su, usput rečeno, već plaćeni iz proračuna tih gradova.


To je apsolutno nedopustivo. Mi smo već nekoliko godina predlagali da sva djeca školske i predškolske dobi budu potpuno oslobođena plaćanja članarina u svim klubovima, također smo tražili da se vrati obavezna nastava plivanja u peti razred osnovne škole, što je nama iz potpuno nejasnih razloga ukinuto prije nekoliko godina pa nam se sada zbog toga strašno povećao broj neplivača. To su sve ulaganja u sport i o tome svemu govori »Inicijativa«.


Može li »Opatijska inicijativa« potaknuti da Hrvatska napokon dobije Nacionalnu strategiju razvoja sporta?


– Nacionalna strategija sporta je, koliko je meni znano, gotova i ona bi uskoro trebala krenuti u javnu raspravu. Tu je Središnji državni ured za sport napravio velike napore i taj dokument će vrlo brzo biti na javnoj raspravi. To će sigurno biti pozitivan pomak.


Vjerojatno ste imali prilike vidjeti taj dokument?


– Vidio sam dokument, on je napravljen vrlo profesionalno. Sport je izuzetno raznolik po svojim sportovima, disciplinama, oblicima i naravno da će se svatko tu pokušati prepoznati. Sve u svemu mislim da je to jedan kvalitetan dokument. Naravno da će uvijek biti zadovoljnih i nezadovoljnih, ali to ne treba gledati na taj način. Uvažavam svaki sport, u svakom sportu ljudi, a potpuno je nebitno koliko se sportaša pritom njime bavi, ulažu fizički napor, treniraju, predani su, ulažu svoje vrijeme. I to treba poštivati. Međtuim, nacionalna strategija je ta koja mora reći OK, ali u tim i tim sportovima Hrvatska ima veće šanse, interes nam je u te i te sportove više ulagati i o tome će se sigurno voditi rasprava.



Nema Vas u posljednje vrijeme baš u Rijeci, kao što je to bio slučaj kada su bile intenzivne kandidature za Mediteranske igre. jesu li Mediteranske igre za Hrvatsku završena priča?


– Ne znam jesu li završene za Hrvatsku, ali mislim da one imaju puno veći problem nego što je Hrvatska. One su proizvod koji zahtjeva apsolutni redizajn, preoblikovanje. Najozbiljniji problem Mediteranskih igara je činjenica da na njih više ne dolazi prva liga kvalitete sportaša, čime javnost i mediji gube interes za to natjecanje. Nedavno je na Cipru bilo savjetovanje o budućnosti Mediteranskih igara i to savjetovanje nije bilo baš jako poticajno. Uvjetno rečeno, riječ je o proizvodu starom 60 godina i treba ga mijenjati, smanjiti. On ima više sportskih događanja unutar programa nego što ga imaju Olimpijske igre.


To je suludo i u troškovnom smislu praktički nepodnošljivo. U vremenu koje dolazi i kada gradski oci to budu smatrali shodnim osobno mislim da bi Rijeka trebala promisliti o Europskom olimpijskom festivalu mladih. To natjecanje daje jednu drugu dinamiku, ono nije skupo, za njega Rijeka ima svu sportsku infrastrukturu, ne mora graditi ama baš ništa. Europski olimpijski festival mladih je dio europske olimpijske zajednice i bio bi događaj koji bi u nekim vremenima nama mogao biti prava mjera za ono što možemo financijski i na drugi način podnijeti. To su moderne igre, ali i po disciplinama i broju sportova podnošljive.



HNS


Gotovo nikada se ne miješate u unutarnji rad Saveza, ali pitanje o Hrvatskom nogometnom savezu ne možete izbjeći budući su stalno na udaru kritika sa svih strana. Možete li komentirati posljednja zbivanja oko HNS-a?


– Ne da se ne miješamo gotovo nikada u unutarnji rad Saveza, nego se nikada ne miješamo. Naša nadležnost niti u jednom segmentu nema veze s funkcioniranjem nacionalnih saveza, prema tome to mi stvarno ne radimo. Nema dvojbe da je nogomet globalno najznačajniji sport i u njemu se prelamaju razno-razni interesi. Osobno, a ovo ne govorim s pozicije predsjednika Hrvatskog olimpijskog odbora, mislim da se sada vide nekakvi pomaci i da neki ljudi mogu napraviti određene iskorake. Nadam se da će to tako i biti.


Mislite li da bi u Hrvatskoj dobro bilo imati i Zakon o sportu i Zakon o nogometu, kao što je to slučaj, primjerice, u Engleskoj?


– To nema nikakve veze. Bez obzira na probleme ovakve ili onakve mislim da bi raditi zakone o samo jednom sportu bilo apsolutno promašeno. Jedan dobar Zakon o sportu, a znam da se radi i da je u visokoj fazi priprema za javnu raspravu, može puno pridonijeti da s te zakonodavne strane Hrvatski sport ima određene okvire u kojima bi djelovao.