Zlatno doba TV serija

Televizijske kuće predstavile svoje adute na ovogodišnjem Berlinaleu

Dragan Rubeša

Dok su recentni TV segmenti Berlinalea uglavnom bili u znaku HBO-a, sada na scenu stupaju i neki novi prodorni igrači poput Netflixa i Amazona. U produkciji potonjih studija predstavljene su i prve dvije epizode sjajne TV serije »Patriot«



U eri koju neki TV kritičari vole nazivati drugim zlatnim dobom televizije, u kojoj su TV serije s autorskim pečatom postale njen privilegirani žanr, ma koliko ona preživjela i brojne neuspjele projekte, festivali koji drže do sebe već tradicionalno su postali poligon za promociju onog najboljeg što ona trenutno nudi. No dok smo tijekom promocije najnovijih TV serija na ovogodišnjem Berlinaleu otkinuli tek dio slasnog kolača, jer su na festivalskim platnima od svake prikazane tek prve dvije epizode, kako to već biva u sličnim situacijama, ponekad se one prikazuju u kompletu koji traga za njihovim izgubljenim vremenom.


Riječ je o restauriranoj kopiji Fassbinderove serije »Acht Stunden sind kein Tag« (Osam sati ne čine dan), čijih je pet epizoda premijerno prikazano 1972. na njemačkoj državnoj televiziji Westdeutscher Rundfunk (WDR). Iako Fassbinderove izlete u zonu TV serija u nas pamtimo isključivo po »Berlin Alexanderplatzu«, ovaj njegov raniji pokušaj promatra se poput nevidljivog rariteta.


U njemu je združio glumački par s kojim je tada već surađivao u eksperimentalnom teatru (Hanna Schygulla i Gottfried John), te dvojicu starijih popularnih glumaca koji nisu bili dio redovne postave njegova minhenskog Antiteatra (Louise Ullrich i Werner Finck).




Serija je snimljena u Kölnu, a John u njoj glumi radnika u tvornici strojnih alata zaljubljenog u djevojku koja je u istoj zaposlena kao sekretarica. No u njihove živote ulaze i životi drugih radnika koji pripadaju različitim generacijama, a čiji stavovi sežu od naprednih do konzervativnih.


Ton ima tipični melodramatski štih, jer je već tada Fassbinder bio zaluđen opusom Douglasa Sirka, pa je u seriji praktički signalizirao sve one teme koje će elaborirati u kasnijim filmovima u kojima žene postaju dominantni likovi, dok promatra svoju heroinu kako se bori za solidarnost, ali i za vlastitu sreću. Zato je za radikalniju filmofiliju ta serija svojevrsno otkriće vitalne karike koja nedostaje u autorovoj filmografiji, u kojoj Fassbinder traga za boljim svijetom.


Naravno, milje u kojem je ambijentirana Fassbinderova serija, sa svojim sindikalnim sastancima, kolektivnim pregovorima, štrajkovima i borbom za radničku participaciju, doima se krajnje arhaično jer tvornice i radnici danas pripadaju nekoj drugoj zaboravljenoj eri.


I dok su recentni TV segmenti Berlinalea uglavnom bili u znaku HBO-a, sada na scenu stupaju i neki novi prodorni igrači poput Netflixa i Amazona. U produkciji potonjih studija predstavljene su i prve dvije epizode sjajne TV serije »Patriot«. Iako je njena pilot epizoda prikazana još prije godinu dana, s Trumpovim ulaskom u Bijelu kuću ona se promatra posve drukčijim očima.


Njen glavni junak prerušeni je agent i country pjevač (izvrsni Michael Dorman) koji će svoje prvo pogrešno hotelsko ubojstvo pretvoriti u stihove, nalik nekom terapeutskom videospotu. On biva ubačen kao inžinjer u tvornicu cijevi iz Milwaukeeja, iako je konačni cilj njegove misije taj da minira iranske predsjedničke izbore i zaustavi njihov nuklearni program.


Iako je na prvi pogled riječ o tipičnom špijunskom trileru, njegov scenarist Steve Conrad (»Prognostičar«, »Tajni život Waltera Mittyja«) okreće leđa njegovim žanrovskim klišejima i pogled mu je uperen prema braći Coen i Wesu Andersonu, koristeći krajnje osobni apsurdni stil i ritam koji meandrira u tisuću detalja, digresija i parenteza. No njegov napušeni patriotizam nije stavljen u centar naracije, već postaje ključ za iščitavanje trumpovske Amerike danas.


Da su i etablirane TV kuće na Berlinaleu imale svoje adute, dokazuje i najnovija distopijska ludorija o alternativnoj povijesti s okusom noira zvana »SS-GB« snimljena u produkciji BBC-a prema romanu Lena Deightona. Priča je ambijentirana u Velikoj Britaniji koju su okupirali nacisti, s Buckinghamskom palačom čija je fasada ukrašena svastikama, te ženom koja pokušava sakriti golotinju uz pomoć naci zastave. »Kod Hyde Park Cornera nalazi se SS bataljon«, kaže jedan od junaka. Uz face poput Nigela Faragea koji danas žare i pale britanskom političkom scenom, takav scenarij više je nego simptomatičan.