Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 3° 1
Sutra: 3° 3° 1
21. siječnja 2020.
Sufinanciranje, razvoj, planiranje...

Kultura i izazovi: Dečki, izgubljeni ste u vremenu i prostoru

NL arhiva
NL arhiva
Autor:
Objavljeno: 11. rujan 2015. u 17:05 2015-09-11T17:05:15+02:00

Tribina »Kultura i izazovi – sufinanciranje, razvoj i planiranje«, na kojoj su govorili predstavnici tzv. nezavisne kulturne scene  može se sažeti u nemogućnost adekvatne artikulacije i eksplikacije problema, te nekontrolirane izljeve frustracija

RIJEKA Riječka kultura već godinama pati od sindroma prazne blagajne Grada. Nije samo kultura ta koja pati, a nije samo ni tzv. nezavisna kultura ta koja pati, ali ona ipak trpi najveću krizu u krizi. Neisplata ugovorenih sredstava desetkovala je programe ovisne o gradskim dotacijama, kao i aktere kulturne scene koji nisu na javnim plaćama.

Ovi, pak, koji jesu, dijele se na one koji mudro šute i one koji se konstatno žale da im nedostaje novca za programe, da financiranje hladnih pogona nije dovoljno. Slično je i s »nezavisnima«, neki šute i rade, ne očekujući od nesposobne gradske administracije ikakvu pomoć, dok drugi uporno prozivaju gradske strukture da isplate obećano.

Dio ovih posljednjih odlučio je organizirati tribinu »Kultura i izazovi – sufinanciranje, razvoj i planiranje«, na kojoj su govorili predstavnici tzv. nezavisne kulturne scene Damir Batarelo i Antonio Kiselić te gradonačelnik Vojko Obersnel.

Razgovor je moderirala Kristina Posilović u krcatoj dvorani Filodrammatice, a ono što je tribina donijela može se sažeti u nemogućnost adekvatne artikulacije i eksplikacije problema, nekontrolirane izljeve frustracija riječke »kulturne« scene, te gradonačelnikovu bahatost.

Gubitak kontrole

Traljavim izlaganjima Antonija Kiselića i Damira Batarela nisu pomogla ni pitanja, a ni potpitanja moderatorice, koja je na momente potpuno gubila kontrolu nad događajem. Tribina je podijeljena na dva dijela, dio s izlaganjima i dio s prilozima iz publike. No u želji da se što više čuje vox populi, moderatorica nije selektirala najvažnije priloge (kojih je bilo iznimno malo) te nije inzistirala da se govori o ključnim aspektima problema.

Kiselić i Batarelo probali su reći da oni ne mogu više raditi u neizvjesnosti te su zahtijevali od gradonačelnika da se izjasni o rokovima isplate zaostataka. Kiselić je na samom početku predstavio manjkavo istraživanje nevjerodostojnog uzorka aktera kulturne scene o neisplaćenim sredstvima javnih potreba u kulturi za 2013., 2014. i 2015. godinu, podatke koje se puno točnije moglo dobiti od gradske administracije. Stoga je gradonačelnik istupio s točnim podacima, interpretirajući ih, dakako, u korist gradske administracije.

Prema tim podacima, za 2013. godinu nema dugovanja, za 2014. je u projekciji 1,99 milijuna kuna dugova, ali zahtjeva ima za ukupno 1,27 milijuna kuna, zato što neki korisnici nisu napisali izvještaje, a puno njih nije ni predalo zahtjev za sav novac. Od tih 1,27 milijuna plaćeno je 924.000 kuna, dakle gotovo 73 posto. U 2015. u planu su pak dva milijuna kuna, ali zahtjeva je bilo za samo 909.000 kuna, od čega je isplaćeno 524.000 kuna, ili gotovo 58 posto. Gradonačelnik je također obećao da će zaostaci za realizirane programe koji su predali zahtjev biti isplaćeni do kraja godine.

Opsjedanje pitanjima

Na gradonačelnikove intrepretacije nisu reagirali ni Batarelo ni Kiselić, vrteći se u krugu zgražanja, pesimizma, prijetnji i neartikuliranih pitanja, kako koji. Jedini je reagirao Marin Lukanović, kad se uspio probiti do riječi, rekavši da taj viši postotak isplate realiziranih programa znači samo da je nezavisna scena ispraznila rezerve kojima je mogla zapravo kreditirati Grad, koji uporno kasni s isplatom te se stoga povećao broj nerealiziranih programa.

No taj rijetko suvisli prilog raspravi ostao je bez komentara sudionika, kao i bez inzistiranja moderatorice da se na to koncentriraju. A samo bi razgovor o promjeni strukture sufinanciranja, pa i zahtjevima koje donosi članstvo u EU, partnerstvo u informiranju o novim stanjima na sceni između javnog kapitala i kulturnog sektora, kao i razumijevanje administracije da itekako postoje problemi koji tište nezavisnu scenu, mogao donijeti neki pomak.

No zato smo čuli pokušaj pravdanja Batarela na pitanje moderatorice o šutnji Molekule dok je bila obilato dotirana a drugi propadali, pa tek recentnom buđenju nakon što se i njima desilo isto. Pokušao je s pravdanjem, zabilježimo, i Lukanović, no to je bilo još tužnije. Čuli smo također i da pročelnici opsjedaju gradonačelnika s istim pitanjima kojima javnost opsjeda njih. Dio osjetljivijih tada se gotovo mogao raznježiti nad svakodnevnom baražnom vatrom na gradonačelnika. Čuli smo i tumačenja da su nezavisnoj sceni, u vidu Molekule, dani samo goli zidovi, ali i gradonačelnikov odgovor da je teško smatrati inicijalno uloženih 800.000 kuna za uređenje Palacha, uz godišnja izdvajanja od oko pola milijuna kuna, golim zidovima.

Čuli smo i optužbe za nesposobnost i jedne i druge strane. Pa je uprava nesposobna riješiti nagomilane probleme, a Molekula pak nesposobna jer sa 180.000 kuna godišnje za programe nije u stanju organizirati program u Palachu. Ali u Palachu je organizirano gotovo 150 programa, a u Harteri se mladi samoorganiziraju jer nemaju ni najosnovniju infrastrukturu... I tako dalje.

Peranićev prijedlog

Od gomile nesuvislih priloga iz publike na tribini čuo se ipak i jedan konkretan prijedlog Zvonimira Peranića.
– U HNK-u Ivana pl. Zajca 42 posto ljudi radi a da nema odgovarajuću kvalifikaciju. Ako bi se njihove plaće uskladile sa stvarnim stupnjem obrazovanja, bez otpuštanja bi se mogla popuniti razlika za sve ovo – rekao je Peranić.

Bez lipe javnog novca

Od konkretnih podataka utvrđeno je da će riječki gospodarstvenici teško biti partneri u sufinanciranju kulture te da raspodjela novca koji pristiže u blagajnu Grada ide po prioritetima ispunjavanja zakonskih obaveza prema ustanovama kojima je Grad osnivač. Obersnel se požalio i na izmjene Zakona o porezu na dohodak koje su desetkovale gradsku kasu za 21 milijun kuna u 6 mjeseci, dakle očekuje se 42 milijuna kuna godošnje manje u kasi. A dok tamo ne bude bilo više novca, neće ga biti ni u kulturi. Koja i takva u Rijeci ima, za Hrvatsku, rekordna izdvajanja od 10-ak posto ukupnog proračuna godišnje.

Iz publike je dugogodišnji korisnik proračuna Grada Rijeke Bernardin Modrić poručio: »Dečki, izgubljeni ste u vremenu i prostoru. Mi '70-ih nismo tako kukali«. Ali bilo je i podsjećanja na akcije Gerila Krua u Harteri bez lipe javnog novca te mnogo urlikanja tzv. aktivista.

Na kraju mogli smo još čuti i to da je Kiselić zadovoljan gradonačelnikovim planom isplate zaostalih sredstava, a da je Bartarelo i dalje pesimističan, jer je takav po prirodi.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.


Promo
PUST 2020.
Viškovo

PUST 2020.