Predstavljen savez tvrtki za rodnu ravnopravnost na radnom mjestu

Ravnopravnost je bolja za sve

P. N.



Uoči Dana žena IKEA Hrvatska održala je konferenciju o rodnoj ravnopravnosti na radnom mjestu pod imenom ‘Ravnopravnost je bolja za sve’. Na konferenciji je predstavljen savez za rodnu ravnopravnost na radnom mjestu, mreža tvrtki koje se zalažu za povećanje broja žena na rukovodećim i drugim mjestima, jednake plaće za jednaki rad žena i muškaraca, te jednake mogućnosti napredovanja i zapošljavanja.


 


U savezu su, uz tvrtku IKEA Hrvatska, Tele2, Oriflame, AstraZeneca, odreda švedske tvrtke koje djeluju u Hrvatskoj, te Atlantic Grupa i Coca-Cola HBC Hrvatska. Savez trenutačno okuplja tvrtke koje zapošljavaju oko 2500 zaposlenika, a cilj je proširiti ga na što veći broj tvrtki koje će razmjenjivati znanja i interne prakse za postizanje ravnopravnih radnih okruženja.




 


„Vjerujem da smo mi, kao poslovni lideri, odgovorni za stvaranje ravnopravnog radnog okruženja za žene i muškarce. Zato smo pokrenuli osnivanje ovog saveza i želimo da ono postane kotač promjena. Njime želimo inspirirati druge da poduzmu još snažnije korake u prihvaćanju kulture uključivosti. Želimo učiti jedni od drugih kako stvoriti ravnopravnija radna okruženja jer su ona bolja za naše poslovanje, zaposlenike i zaposlenice te društvo u cjelini. Zajedno smo snažniji i možemo imati veći utjecaj“, istaknuo je Stefan Vanoverbeke, direktor IKEA Jugoistočna Europa.


 


Na slici s lijeva na desno:  Diana Helen Madunic, veleposlanica Švedske u Republici Hrvatskoj; Stefan Vanoverbeke, direktor IKEA Jugoistočna Europa; Marko Pavić, ministar rada i mirovinskog sustava; Ana Hanžeković, članica Uprave Hanza media


Inicijativa o pokretanju saveza nastala je u suradnji s Hrvatskim poslovnim savjetom za održivi razvoj i uz podršku Veleposlanstva Švedske u Republici Hrvatskoj, nakon potpisivanja Povelje o raznolikosti, dokumenta kojim se potpisnici obvezuju na provođenje politike raznolikosti i nediskriminacije u svojim radnim sredinama.


 


U svojim uvodnim govorima ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić izjavio je: „Jednake mogućnosti za žene i muškarce i pristup tržištu rada jedan je od prioriteta ove Vlade. Jednake mogućnosti moraju se osigurati i poticati u svim područjima, uključujući tržište rada, uvjete rada i napredovanje u karijeri. Te vrijednosti aktivno promoviramo kroz kampanju „Zaposli se u Hrvatskoj“ koju provodimo u suradnji s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje i kojom želimo javnosti, a posebno našim nezaposlenima predstaviti mjere aktivne politike zapošljavanja i specijalizirane programe zapošljavanja financirane iz Europskog socijalnog fonda. Vlada je u prve dvije godine mandata uložila 4,5 milijarde kuna za poticanje zapošljavanja, a ove godine osigurala dodatnih 2 milijarde. To je najveći iznos ikada uložen u poticanje zapošljavanja. Mjerama i specijalnim programima zapošljavanja potičemo poduzetnički duh, omogućujemo bolje usklađivanje poslovnog i privatnog života, teže zapošljive skupine uključujemo na tržište rada, a u okviru mirovinske reforme uveli smo demografsku mjeru kojom štitom majčinstvo tako što sve majke i posvojiteljice kod odlasku u mirovinu na ukupni mirovinski staž dobiju dodatni staž od šest mjeseci za svako rođeno ili posvojeno dijete. Aktivno smo sudjelovali u donošenju direktive EU koja potiče jednakost žena i muškaraca i njihovih mogućnosti na tržištu rada kao jedno od temeljnih načela Europske Unije“.  


 


Veleposlanica Švedske u Republici Hrvatskoj, Nj.E. Diana Helen Madunic naglasila je koliko je rodna ravnopravnost važna za održivo poslovanje i održivo društvo, te kako je švedska vlada u suradnji sa švedskim kompanijama kreirala politiku o održivom poslovanju koju švedske kompanije nastoje primjenjivati u svim zemljama gdje posluju.


 


Predstavljeno istraživanje o rodnoj ravnopravnosti na radnom mjestu u Hrvatskoj


Istraživanje koje je IKEA Hrvatska provela u suradnji s Ipsosom[1], pokazuje kako je 62 % muškaraca u Hrvatskoj svjesno da imaju povlašteniji status na radnom mjestu u odnosu na žene. Dva najveća izazova s kojima se žene susreću na radnom mjestu povezana su s roditeljstvom: čak 72 % ispitanika smatra da je gubitak posla nakon porodiljnog dopusta najveći izazov, dok je za 65 % građana to nerazumijevanje poslodavca za uzimanje bolovanja zbog djece.


Gotovo 40 % građana smatra da smanjenju neravnopravnosti na radnom mjestu najviše treba doprinijeti država. No, velika je odgovornost i na poslodavcima – više od četvrtine građana smatra da bi upravo oni, promjenom internih pravila, trebali utjecati na ovaj problem.


 


Više detalja o konferenciji „Ravnopravnost je bolja za sve“


Prilikom predstavljanja saveza za rodnu ravnopravnost na radnom mjestu, ravnateljica Hrvatskog poslovnog savjeta za održivi razvoj, Mirjana Matešić, istaknula je: „Politika raznolikosti i jednakih mogućnosti na radnom mjestu omogućava kompanijama da pri zapošljavanju biraju na temelju kompetencija zaposlenika, a ne njihovih vanjskih obilježja kao što su spol, dob i slično. Time dobivaju raznolike timove koji su dokazano inovativniji, kreativniji i produktivniji.“


 


U sklopu konferencije održan je i panel „Kako možemo unaprijediti poslovanje uz pomoć rodne ravnopravnosti“.


 


Višnja Ljubičić, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Republike Hrvatske, istaknula je: „U formalnom smislu materinstvo je zaštićena kategorija i Ustavom i zakonima, ali u praksi je za ženu ostvarivanje majčinstva jedna od najvećih prepreka za uključivanje, povratak i opstanak na tržištu rada, napredovanje na radnom mjestu i usavršavanje u poslu koji je odabrala. Stari obrasci podjela rodnih uloga teško se i sporo mijenjaju pa su mnoge zaposlene žene sada dvostruko opterećene jer se podrazumijeva da su kućanstvo i djeca i dalje njihova primarna zadaća. Cjelovita i dugoročna demografska i populacijska politika treba uvažavati načela kojima se afirmira rodno osjetljiva politika koja je usmjerena uklanjanju prepreka za žene na tržištu rada, smanjivanju jaza u plaćama, fleksibilnost rada, provođenje mjera za usklađivanje poslovnih i obiteljskih obveza, poduzimanje mjera za povećanje broja očeva koji koriste rodiljni i roditeljski dopust i osiguranje kvalitetnije i povoljnije mogućnosti smještaja djece u jaslice i dječje vrtiće.“


 


Violeta Simeonova Staničić, voditeljica Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj, izjavila je da su na razini EU-a žene u prosjeku 16 % manje plaćene za isti rad u odnosu na njihove muške kolege što kasnije negativno utječe i na iznose njihovih mirovina: one su oko 36 % manje nego mirovine muškaraca. Podsjetila je da je Europski parlament s Vijećem postigao dogovor o Direktivi o ravnoteži poslovnog i privatnog života kojom se – među ostalim – želi potaknuti muškarce na uzimanje dopusta iz obiteljskih razloga, kako bi se povećalo sudjelovanja žena na tržištu rada. “Tako će ubuduće minimalni europski standard očinskog dopusta u vrijeme rođenja ili usvajanja djeteta biti 10 radnih dana”, istaknula je Simeonova Staničić te dodala da bi EP o Direktivi trebao službeno glasovati na plenarnoj sjednici u travnju. Također se osvrnula na skorašnje izbore za Europski parlament koji će se održati u svibnju te je pozvala političke stranke da pri sastavljanju izbornih lista vode računa o ravnopravnoj zastupljenosti žena.


 


Viktor Pavlinić, predsjednik Uprave Tele2 Hrvatska, podsjetio je na to kako Tele2 njeguje kulturu raznolikosti u svim aspektima pa onda i rodnoj ravnopravnosti. „To je dio naše korporativne kulture i svakodnevnog poslovanja. Mnoga istraživanja, ali i naše poslovno iskustvo pokazuju da kompanije koje potiču raznolikost i rad u raznolikim timovima ostvaruju veći napredak i uspjeh. Mišljenja smo da različitost može imati samo pozitivan učinak jer raznoliki timovi nude drugačiji način razmišljanja i inovativan pristup rješavanju izazova. Iako smo u našoj kompaniji pri zapošljavanju i promoviranju zaposlenika usredotočeni isključivo na kompetencije osoba, bez obzira na njihov spol, ponosni smo na činjenicu da se na čak 40% rukovoditeljskih pozicija nalaze žene“ zaključio je Pavlinić.


 


Lada Tedeschi Fiorio, potpredsjednica Atlantic Grupe za poslovni razvoj i strategiju, rekla je kako je „u neposrednom okruženju ljudi i kompanija koje rade dobro relativno lako uljuljkati se u uvjerenju da kao društvo stojimo bolje nego što je zaista slučaj, a na što ukazuju i brojke iz provedenog istraživanja. Mislim da se možemo složiti da svaka od nas ovdje prisutnih kompanija ima prostora da bude još bolja i da baš mi, zato što smo kvalitetni, imamo odgovornost da pokažemo dobar primjer i povučemo cijelo društvo naprijed.“


 


Ruža Tomić Fontana, glavna direktorica Coca-Cole HBC za Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu i Sloveniju, istaknula je: „Naša predanost osiguravanju radne sredine koja, u svakom pogledu, osigurava ravnopravne uvjete i mogućnosti ženama i muškarcima prožima sve segmente i razine naše kompanije, a prenosimo je i na partnere unutar našeg lanca vrijednosti koje potičemo da i sami na tome rade. U Coca-Coli HBC Hrvatska na najvišoj upravljačkoj razini imamo 60% žena po čemu smo značajno iznad prosjeka. Sve više žena dobiva priliku preuzeti najodgovornije pozicije i u drugim kompanijama, ali napredak bi se trebao bitno ubrzati. U tome smjeru trebaju raditi svi – i država i korporativni sektor, ali i cjelokupno društvo. Uključivo i ravnopravno radno okruženje te raznolikost – spolna, dobna, rasna i svaka druga – dokazano doprinose uspješnijem poslovanju te time i naprednijem društvu”.


 


Konferenciji se pridružila i Jasmina Kadija, arhitektica koja je nakon devet godina pokušavanja konačno realizirala svoj san i postala prva hrvatska vatrogaskinja. “Predrasude su naša svakodnevica. Na prvom predavanju na Arhitektonskom fakultetu, nama, novopečenim studentima, otvoreno je rečeno: Dečki, završite ovaj fakultet i bavite se arhitekturom, a vi cure, završite ovaj fakultet i bogato se udajte, a arhitektura neka vam bude hobi. Ili, dok sam bila zapovjednica Dobrovoljnog vatrogasnog društva, na jednoj intervenciji mi je član drugog društva, nakon što sam skinula kacigu i kad je vidio da sam žensko, komentirao: Nebu meni baba zapovijedala. Završila sam arhitekturu i godinama se njome bavila, a postala sam i prva hrvatska profesionalna vatrogaskinja. Dakle, ako nešto želite, ako to jako želite, ako vjerujete u sebe, u svoje mogućnosti i sposobnosti, ne odustajte, čak ni kada ste najumornije – uvijek postoji novi dan za novi pokušaj”, poručila je Jasmina Kadija.


 


Jasmina Kadija, prva hrvatska vatrogaskinja


[1] Istraživanje provedeno tijekom listopada i studenog 2018. godine na reprezentativnom uzorku od 600 ispitanika, metodom Ipsos Online Panela.